EU Fondovi

Odsjek se bavi provođenjem Programa IPA-e te Operativnim programima za korištenje strukturnih fondova i kohezijskih fondova Europske Unije, sudjeluje u podizanju kapaciteta regionalnih i lokalnih dionika za sudjelovanje u pred pristupnim i pristupnim procesima, prati rad Razvojne agencije Zadarske županije i sudjeluje u njenom radu. Planira i upravlja ostale razvojne projekte. Sudjeluje u radu razvojnih partnerskih vijeća na svim razinama. Kontinuirano prati mogućnosti sudjelovanja korisnika s područja Zadarske županije u projektima koji se mogu natjecati za sredstva Europske unije. Priprema projekte za prijavu na natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava Europske unije te provodi projekte odabrane za sufinanciranje od strane Europske unije.

Predstavljanjem strategije Europa 2020, 2010 godine utvrđen je smjer kretanja europskog gospodarstva s ciljem stvaranje uvjeta za pametan, održiv i uključiv rast.

Pet glavnih ciljeva do kraja 2020 uključuju zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene / energiju, obrazovanje, socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva.

Ciljevi strategije podupiru se i s pomoću 7 glavnih inicijativa kojima se pruža okvir kojim EU i nacionalna tijela zajednički jačaju napore u područjima kojima se podupiru prioriteti strategije Europa 2020. kao što su inovacije, digitalno gospodarstvo, zapošljavanje, mladi, industrijska politika, siromaštvo i učinkovitost resursa.

Ciljevi strategije Europa 2020. mogu se ostvariti jedino učinkovitijim korištenjem politika i instrumenata EU-a. Preduvjet za uspješno postizanje ciljeva strategije Europa 2020 je jaka i dobro financirana Kohezijska politika. Obuhvaćajući sve europske regije, Kohezijska politika svojim horizontalnim pristupom pridonosi jačanju socijalne i teritorijalne kohezije. Za što bolji učinak u ostvarenju ciljeva potrebno je jačanje postupka strateškog programiranja. To obuhvaća uvođenje Zajedničkog strateškog okvira, Partnerskih ugovora i niza tematskih ciljeva usklađenih sa strategijom Europa 2020 i njezinim smjernicama.

Republika Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju, 1. srpnja 2013., dobila pristup korištenju financijskih instrumenata na temelju kojih se mogu koristiti sredstva iz fondova i programa EU.

ESI fondovi 2014.-2020.

Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije, Republika Hrvatska postala je korisnica sredstava iz europskih fondova. U financijskom razdoblju 2014.-2020. RH je iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura.

Kohezijska politika postavila je 11 tematskih ciljeva za poticanje rasta u razdoblju 2014. – 2020.:

Veća ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije
Poboljšanje pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te njihova korištenja i kvalitete
Poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih tvrtki
Podržavanje prijelaza na gospodarstvo s manjim udjelom ugljika
Poticanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencije opasnosti i upravljanja
Očuvanje i zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa
Promicanje održivog prometa i poboljšanje mrežnih infrastruktura
Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podržavanje mobilnosti radne snage
Promicanje društvene uključenosti te borba protiv siromaštva i diskriminacije
Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje
Poboljšanje učinkovitosti javne uprave

Kohezijska politika Europske unije financira se iz 3 glavna fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Kohezijskog fonda koji trenutno zajedno čine više od jedne trećine ukupnog proračuna EU-a te se s njima pomaže osigurati učinkovito ulaganje novca u poticanje pametnog, održivog i uključivog rasta.

KOHEZIJSKI FOND – cilja na države članice čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90% prosjeka Europske unije te financira projekte iz područja prometa i okoliša.
EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ – za cilj ima jačanje ekonomske i socijalne kohezije u Europskoj uniji te smanjenje razvojnih razlika između njenih regija.
EUROPSKI SOCIJALNI FOND
- Sredstvima iz EFRR-a podržat će se svih 11 ciljeva, ali prva četiri cilja smatraju se glavnim prioritetima za ulaganja.
- Glavni prioriteti za ESF su ciljevi od 8 do 11, iako taj fond podržava i prva četiri cilja.
- Kohezijski fond podržava ciljeve od 4 do 7 i 11.

Osim navedenih, u financijskoj perspektivi 2014.-2020. na raspolaganju su i:

Svih pet fondova imaju zajednički naziv Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi).

Sporazumima o partnerstvu između Europske komisije i pojedinih država članica utvrđeni su planovi nacionalnih nadležnih tijela za uporabu sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju od 2014. do 2020.

SPORAZUM O PARTNERSTVU između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. potpisan je 30.listopada 2014. godine. Sporazum analizira stanje Republike Hrvatske te smjer i metode ostvarivanja ciljeva iz Strategije 2020.

Operativni programi kao plansko-programski dokumenti detaljnije opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje Europskih strukturnih i investicijskih fondova predstavljenih u Sporazumu o partnerstvu. Za razdoblje 2014.-2020. godine, Hrvatska je pripremila dva operativna programa za provedbu Kohezijske politike, Operativni program Konkurentnost i kohezija (OPKK), usvojen 12. prosinca 2014. i Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali (OPULJP), usvojen 17. prosinca 2014. Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014-2020 službeno je odobren 26.svibnja 2015. U sljedećem razdoblju Republika Hrvatska se obvezala izraditi Operativni program za ribarstvo i pomorstvo (OPRP), kao temelj za korištenje sredstava iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

Hrvatskoj su također dostupni privremeni instrumenti namijenjeni novim zemljama članicama u prvim godinama članstva:

Schengenski instrument - privremeni instrument namijenjen financiranju mjera na novim vanjskim granicama EU za provedbu schengenske pravne stečevine i nadzora vanjskih granica.
Prijelazni instrument (Transition Facility) - privremena financijska pomoć namijenjena razvoju i jačanju administrativnih i pravosudnih sposobnosti za provedbu i primjenu zakonodavstva Europske unije.

Programi Unije 2014-2020

Uz navedene programe, Hrvatskoj su i dalje na raspolaganju i Programi Unije, koji promiču suradnju između država članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama EU.

EU fondovi 2007.-2013.

Uz ESI fondove, Republika Hrvatska trenutno koristi i sredstva strukturnih instrumenata iz financijske perspektive 2007.-2013. u iznosu od 800 milijuna eura koji su joj dodijeljeni kao novoj članici za prvih 6 mjeseci članstva u Europskoj uniji. Od navedenog iznosa, 449.40 milijuna eura namijenjeno je za provedbu kohezijske politike.

Za financijsko razdoblje 2007.-2013. RH je izradila četiri operativna programa (OP Promet, OP Zaštita okoliša, OP Regionalna konkurentnost i OP Učinkoviti ljudski potencijali) u kojima se prema pojedinim sektorskim područjima određuju mjere ključne za ostvarivanje utvrđenih prioriteta te način njihove provedbe.

Instrument pretpristupne pomoći (IPA)

Republika Hrvatska će narednih nekoliko godina i dalje provoditi projekte financirane kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA), integrirani pretpristupni fond Europske unije za Hrvatsku za razdoblje 2007-2013. godine. Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje Kohezijskog fonda i strukturnih fondova.

Pet komponenti IPA programa: