Zamišljeno je da se edukacije provede kroz deset sati te će djeca u pratnji učitelja imati mogućnost odlaska na izlet u tvornicu Marasku ili na tržnicu. Ove godine provodimo tek pilot projekt u pet škola, a sljedeće bismo ga proširili, govori Darija Vranešić Bender

Istraživanja pokazuju kako je porastao broj pretile djece. U Hrvatskoj svako četvrto dijete ima problem s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću, što je rezultat prekomjerne konzumacije slatkih napitaka i hrane, previše prerađenih proizvoda te previše vremena provedenog pred ekranima, istaknula je najčešće probleme Darija Vranešić Bender s Hrvatskog instituta za nutricionizan na jučerašnjem stručnom skupu ZONA - Okusi i mirisi zadarskog kraja, edukacija učitelja o provedbi programa u djece školske dobi. Skup je organiziran u COIN-u te su se okupili predstavnici Grada, Županije, a predavači s Hrvatskog instituta za nutricionizam održali su edukaciju za učitelje četvrtih razreda pet osnovnih škola odabranih za sudjelovanje u projektu.

Povratak Mediteranu

Budući da je ovo tek pilot projekt obuhvaćeno je tek pet zadarskih škola i to OŠ Petra Preradovića, OŠ Šimuna Kožičića Benje, OŠ Bartula Kašića, OŠ Zadarski otoci te OŠ Šime Budinića pa bi se u ovoj školskoj godini obuhvatilo oko 450 učenika četvrtih razreda. Učiteljicama su podijeljeni materijali u kojima su razrađeni satovi i radionice, a pored njih, i učenici će dobiti svoj priručnik koji će služiti kao svojevrsan udžbenik.

- Zamišljeno je da se edukacije provede kroz deset sati te će djeca u pratnji učitelja imati mogućnost odlaska na izlet u tvornicu Marasku ili na tržnicu. Ove godine provodimo tek pilot projekt u pet škola, a sljedeće godine bismo ga proširili na više škola, rekla je Darija Vranešić Bender.

Inače, Zadarska županija inicijator je projekta "Zona okusi i mirisi zadarskog kraja". Izdali su i monografiju u kojoj su objedinili sve potrebne informacije o 12 autohtonih namirnica zadarskog kraja, a to su višnja maraska, smokva, češnjak, maslinovo ulje, (plava) riba, dagnje, janjetina i jaretina, šokol, paški sir, med, ninska sol te vino i prošek.

Vranešić Bender je pojasnila kako je želja ovog projekta edukacija o mediteranskoj prehrani te o autohtonim namirnicama zadarskog kraja koje su objašnjenje. Učenicima i učiteljima objasnit će što je to mediteranska prehrana, zašto je dobra i zdrava te kako je implementirati u svakodnevnu prehranu. Također žele potaknuti roditelje da se opet vrate takvom načinu prehrane.

- Ovakav način prehrane je dio svijesti ljudi na Mediteranu te se sve zemlje Mediterana vraćaju takvom načinu prehrane i žele ga sačuvati. Zbog toga želimo potaknuti djecu da i sama smišljaju recepte od ovih namirnica koji bi se kasnije implementirali u školske kuhinje, pojasnila je Vranešić Bender.

Nastavak "Riblje kašete zdravlja"

Uz nju jeokupljene pozdravio i Ivan Hajdić iz UO za odgoj i školstvo koji je istaknuo potrebu za što boljom prehranom djece.

- Mediteranska prehrana je vrlo bitna i mi pomažemo koliko god možemo obnavljanjem školskih kuhinja te bismo u konačnici povezali mediteransku prehranu s kuhinjama u školama. Opremanje škola iziskuje određen trošak, ali svake se godine trudimo pomoći koliko možemo, rekao je Hajdić.

Daniel Segarić, županijski pročelnik UO za poljoprivredu pojasnio je kako je ovo nastavak projekta "Riblja kašeta zdravlja" koji je proveden u suradnji s Gradom Zadrom u gradskim vrtićima.

- Projekt se vodi u više segmenata - danas imamo radionicu za učitelje, imali smo i radionicu za ugostitelje, odnosno kuhare, koju planiramo ponoviti. Također, osim edukacije građana kroz ovaj projekt želimo gospodarstvo, odnosno proizvođače i potrošače povezati sa školskim kuhinjama gdje bi se njihovi proizvodi mogli plasirati. Nažalost, Zakon o javnoj nabavi je još uvijek restriktivan i ne možemo baš sve direktno ugovarati, ali nadamo se da će se i to omogućiti, rekao je Segarić.

Dodao je kako se nadaju da će projekt narasti do te mjere da će sva djeca u školama imati mogućnost jesti topli obrok. Ovakvim načinom prehrane umanjile bi se opasnosti od bolesti uzrokovanih nezdravim načinom hranjenja.

Centralna kuhinja i distribucija obroka

- Pekarski proizvodi koje djeca uglavnom jedu za marendu povećavaju rizik od raznih kroničnih bolesti u kasnijoj životnoj dobi. Djeca su nekada jela kuhanu hranu u školama, ali to je izbačeno i sad velik broj škola, nažalost, nema uvjete za takvu pripremu hrane. Sad moramo stvoriti uvjete da se kuhana hrana opet može služiti učenicima - bilo kroz uređenje kuhinja u školama ili, što je po meni bolji izbor, izgradnjom centralne kuhinje koja bi distribuirala obroke po školama, zaključio je Segarić, dodavši da još nismo blizu ovome, ali kako se pomaci vide kroz neke projekte koji se provode.

Sara Cobal predstavila je okupljenima projekt i njegovu provedbu u praksi, nakon koje je Ljilja Balorda, iz zadarskog Zavoda za javno zdravstvo održala predavanje "Uloga mediteranske prehrane u očuvanju zdravlja djece". Darija Vranešić Bender imala je predavanje o "Temeljnim principima uravnotežene mediteranske prehrane s naglaskom na osobitostima zadarskoga kraja".

Marta Kovačević je govorila o bogatstvu hranjivih tvari namirnica zadarskoga kraja, a Ivica Vlatković i Darija Vranešić Bender održali su radionicu o poznavanju maslinovog ulja.

IZVOR: www.zadarskilist.hr

FOTO: Marin Gospić