Učenici na Babindubu posadili 650 sadnica jagoda

Ukupno će se posaditi 2.000 sadnica jagoda. Sada sadimo u plasteniku u hidroponskom uzgoju, vrsta jednorotka, dok ćemo ostale sadnice također jednorotke posaditi krajem ožujka u atriju škole i rast će u vanjskim uvjetima, kazala je voditeljica projekta Ivana Dević

Učenici Poljoprivredne prehrambene i veterinarske škole Stanka Ožanića jučer su u plasteniku na Babindubu posadili 650 sadnica jagoda koje će rasti u hidroponskom uzgoju. Dio je ovo projekta "Primjena inovativnih metoda podučavanja i komunikacije sukladno smjernicama ruralnog razvoja" čiji je nositelj ova zadarska srednja škola, a koji je započeo u svibnju prošle godine.

- Ukupno će se posaditi 2.000 sadnica jagoda. Sada sadimo u plasteniku u hidroponskom uzgoju, vrsta jednorotka, dok ćemo ostale sadnice također jednorotke posaditi krajem ožujka u atriju škole i rast će u vanjskim uvjetima. Sadnjom u hidroponskom uzgoju želimo učenicima pokazati kako optimalne uvjete u kojima sadnica raste možemo kontrolirati, pojasnila je Ivana Dević, iz AGGRE, voditeljica projekta.

Istaknula je kako je cilj projekta primjena moderne tehnologije u poljoprivredi.

A zašto baš jagode, što je hidroponski uzgoj, te je li on budućnost u poljoprivrednoj proizvodnji, Dević navodi kako je jagoda idealno voće za naše podneblje.

- U našoj županiji imamo male, rascjepkane površine što je idealno za sadnju jagoda koje se inače ne uzgajaju dovoljno u našim krajevima, što je šteta. Riječ je namirnici koja odlično uspijeva u našoj klimi, atraktivna je kako za konzumaciju, ali i cijenom. Nadamo se kako ćemo na ovaj način potaknuti poljoprivrednike na veći uzgoj omiljenog proljetnog voća, obrazložila je Dević.

Na otvorenoj površini jagode po metru kvadratnom daju oko pet kilograma, u plastenicima od osam do devet kilograma, dok u hidroponskom uzgoju daju 12 do 13 kilograma, a mogu se uzgajati tijekom cijele godine.

- U hidroponskom uzgoju koriste se sterilni supstrati, kamena vuna i kokosovo vlakno. Za sadnice jagoda koristit ćemo kokosovo vlakno. U tim supstratima nema bakterija, virusa. Biljka se sadi u optimalnim uvjetima, kontrolira se vlažnost zraka, pH vrijednost, salinitet. Supstrati se doziraju direktno u korijen. Biljka se zalijeva, a višak vode odlazi u kanalice i ona se analizira kako bi vidjeli što biljci nedostaje. Ako nešto nedostaje, to joj nadoknadimo, pojasnila je proces hidroponskog uzgoja Dević, za kojeg je kazala kako se može koristiti tijekom cijele godine.
 
 
 
>