POMORSTVO ZADARSKOG KRAJA - PROŠLOST, SADAŠNJOST I BUDUĆNOST

Obrazovanje pomoraca

Zbog geografskog položaja zadarske regije i stanovništva koje je od mora živjelo, prirodno je došlo do potrebe za osnivanjem sustavnog obrazovanja pomorskog kadra. Obrazovani pomorski kadar bio je potreban zbog važnosti i razvoja pomorske plovidbe što je dovelo do potrebe posjedovanja sve većeg teoretskog, a ne samo praktičnog znanja. Pred osobe koje su upravljale brodom postavljali su se sve veći zahtjevi zbog sigurnosti plovidbe obalom. Uz to došlo je i do razvoja pomorskih poslova i nautičke tehnologije.
Image
Image

Pomorske knjižice - početak plovidbe

Nakon završenog obrazovanja počinje plovidba i primjena znanja stečenih u školi i studiranjem. Pomorska knjižica (matrikula) osnovna je isprava za ukrcaj pomorca na brod. Pomorskom knjižicom dokazuje se identitet, svojstvo u kojem je imatelj pomorske knjižice ukrcan te trajanje plovidbene službe, a izdaje je Lučka kapetanija. Podaci o izdanim pomorskim knjižicama vode se u očevidniku knjižica koje vode lučke kapetanije i Ministarstvo u centralnoj bazi podataka.

Zadarsko brodarstvo

Već u 16. st. su Prčanjani (također iz općina Muo i Stoliv) prevozili državnu i privatnu poštu od Kotora do Zadra, Venecije i Krfa, brzim lađicama na vesla i jedra sve do pada Venecije 1797. godine. Kasnije je Austrija uspostavila redovite  pomorske linije. Parobrodi se u linijskom prometu pojavljuju prvi put četrdesetih godina XIX. stoljeća, a u Dalmaciji se prva domaća parobrodarska društva pojavljuju četiri desetljeća kasnije. Do 80-ih godina 19. st. prvu parobrodarsku službu je vršilo društvo Lloyd iz Trsta, kasnije se pojavljuju još dva brodarska društva iz Senja i Rijeke. 
Image
Image

Prelazak ekvatora - čin izdržljivosti pomorca

Više je pomorskih običaja koji su održali do danas. Jedan od njih je stara pomorska tradicija prelaska ekvatora. Svi pomorci koji ga prelaze prvi put prolaze ritual krštenja. Na brod dolazi bog mora Neptun i na palubi krsti pomorca zalijevajući ga morem. Nakon krštenja slijedi svečanost na brodu, a pomorac dobiva potvrdu o ritualu s potpisom Neptuna. U početku ova je proslava imala karakter ispitivanja izdržljivosti pomorca na život koji sa sobom nosi pomorski život, a danas je to čin koji se održava za zabavu posade broda.

Promicanje pomorske tradicije

HAZU u Zadru izdaje posebno izdanje Pomorskog zbornika (u tri dijela) čiji su glavni urednici bili akademik Grga Novak i dr. sc. Vjekoslav Maštrović. Iste godine u Splitu 9. rujna osnovano je Društvo za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije (Nikola Čolak, Osnivačka Skupština Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije, Naše more: znanstveni časopis za more i pomorstvo, vol. 9, br. 5. – 6., 1962., 176. – 177.) sa zadatkom da proučava i unapređuje pomorstvo Jugoslavije i time doprinosi razvitku društvenih proizvodnih snaga… Ovaj će zadatak Društvo ostvarivati u prvom redu promičući naučno i stručno sve grane nauke koje su neposredno ili posredno vezane s pomorstvom i pomorskom orijentacijom zemlje. 
Image
Image

Luke zadarskog kraja

Geografski položaj Zadarske županije i razvedenost njene obale bili su pokretači osnivanja naselja, luka u tim naseljima te razvoja pomorskog prometa i trgovine. Luke su oduvijek bile središte života otočana, ljudi koji od mora i s morem žive. U lukama se odvijala trgovinska razmjena robe koja se dopremala brodovima. Tragovi luka na području Zadarske županije sežu sve do antičkog vremena (Pakoštane, Zaton). Zadarska luka bila je središte vojno-pomorske baze mletačke mornarice. Razvoj luka pratio je razvoj gospodarstva, a osiguravaju trajno i redovito povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno. Važnost luka ogleda se i u činjenici da se gotovo 80 % svjetske trgovine odvije morem.
Image

DIZAJN I ODRŽAVANJE: Point Web Factory

     Maritimna kultura zadarskog kraja u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti