Prilagodba pristupačnosti

Adresa:

Božidara Petranovića 8, 23000 Zadar

Telefon:

023/350-350 (Centrala)

Službena email adresa:

zupanija@zadarska-zupanija.hr

Kulturno – povijesna baština

Kulturna baština Zadra i regije, od najstarijih vremena do nedavne prošlosti, bogata je i vrlo vrijedna. U Zadru se mogu pronaći ostaci iz stare antike, starokršćanskog pa sve do ranog srednjeg vijeka.

Povijesna jezgra Zadra smještena je na izduženom poluotoku. Naselje Liburna (grč. Idassa) u 1. st. pr. n. e. postaje rimska kolonija Iader. Antički raster grada sačuvao se do danas. Glavna uzdužna i glavna poprečna ulica zatvaraju prostor gradskog trga - foruma. U ranokršćansko doba je izgrađen episkopalni kompleks s katedralom, baptisterijem, i episkopijem. Crkva sv. Donata najvrijedniji je primjer predromaničkog graditeljstva u nas. Crkva, kapitul i zvonik sv. Marije, crkva sv. Krševana i sv. Stošije su primjeri romaničkog stila. Gotički je stil zastupljen u crkvama sv. Frane, sv. Dominika i sv. Mihovila. Gradske zidine su iz razdoblja renesanse. 60% povijesne jezgre srušeno je u II. svjetskom ratu.

Mnogobrojni zadarski otoci posjeduju vrlo vrijednu povijesnu baštinu. Na zadarskim otocima ima i starih utvrda poput Kašteline na Viru i Svetog Mihovila na Ugljanu, kule Torete na Silbi, a u Velom Ratu na Dugom otoku nalazi se i jedan od najljepših hrvatskih svjetionika.

Najvrijednija kulturna baština zadarskih otoka odnosi se na najveći otok Pag; otok soli, sira i čipke. Gradska jezgra Paga, iz 15. stoljeća, poznata je po pravilnim ulicama koje su rezultat planiranja čuvenoga hrvatskog graditelja Jurja Dalmatinca. U njezinu je središtu crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, iz istog razdoblja. Pag predstavlja jedinstveni spomenik srednjovjekovnog urbanizma u Hrvatskoj. Nažalost, veći dio obrambenog zida koji je predstavljao okvir urbanom prostoru porušen je početkom 19. stoljeća, no u potpunosti je sačuvan raster ulica i trgova, najveći broj kuća još uvijek ima izvorne konture, pa čak i dijelove arhitektonske artikulacije. Od nekadašnjih šest gradskih crkava, tri su još u funkciji, jedna je obnovljena i pretvorena u izložbeni prostor, a jedna sačuvana u ruševnom stanju. Također su djelimično očuvane javne zgrade (Kneževa palača, Biskupova palača). Prostor Starog grada predstavlja jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj, svojevrsni srednjovjekovni pandan antičkoj Saloni.

Na otoku Pagu se nalazi Caska - na zapadnom dijelu paške uvale. U uvali Caska danas ima tek nekoliko kuća, no na njezinom morskom dnu se nalazi potopljeni grad. Prema povjesničarima to je rimski grad koji je, uslijed potresa, potonuo u 4. stoljeću. No postoje pretpostavke kako je Caska, iz nepoznatih razloga, napuštena te ju je tijekom stoljeća, prirodnim podizanjem razine, prekrilo more. Da je Caska imala osobito značenje, svjedoči i činjenica da je u njoj raskošni ljetnikovac imala poznata i bogata senatorska obitelj iz Rima Calpurnia.

Na otoku Pašmanu nalaze se dva vrijedna samostana – franjevački iz 14. - 18. stoljeća i benediktinski iz 12. - 15. stoljeća. Drugi je važan kao jedini aktivni muški benediktinski samostan u Hrvatskoj, a ističe se i vrijednom zbirkom starih slika i atraktivnim položajem. U blizini otoka Ugljana, na otočiću Galevac, nalazi se franjevački samostan iz 15. stoljeća. Nin je jedan od najstarijih gradova na Mediteranu, a star je, poput Zadra, 3000 godina. Mnoge civilizacije ostavile su svoje tragove koji se najbolje mogu vidjeti u starogradskoj jezgri, na malom otočiću usred plitke lagune. U prapovijesti značajna trgovačka luka, a zatim rimski municipij. U srednjem vijeku Nin je bio prva prijestolnica Hrvata, a biskupsko sjedište bio je od 9. do 19. stoljeća. Na malom prostoru otočića nalazilo se 12 crkava i 3 samostana od čega su danas ostale sačuvane crkve: crkva sv. Ambroza, crkva sv. Anselma, crkva sv. Križa te crkva sv. Nikole. Kamena svjedočanstva rimskog Nina ostaci su najvećeg rimskog hrama na Jadranu iz 1. st., nalazište mozaika iz 2. st., ostaci rimskih zgrada u okolišu crkve sv. Križa iz 1.- 6. st., Gornja i Donja gradska vrata, dva kamena mosta i ostaci zidina iz venecijanskog razdoblja. U Ninu se nalaze originalni ostaci starohrvatskog broda Condura Croatica iz 11. st., a može se vidjeti i kopija dijela broda Serilie Liburnice iz 1. st. i kopija krstionice kneza Višeslava iz 9. st. U crkvenoj riznici Zlato i srebro grada Nina čuvaju se: Judin srebrnjak, slika s prikazom ukazanja Gospe od Zečeva, prsten pape Pija II., relikvije ninskih nebeskih zaštitnika sv. Anselma, sv. Marcele i sv. Ambroza iz 8.-14.st. te brojni zavjetni darovi. Nadaleko su poznate predromaničke crkve sv. Križa iz 9. st. i sv. Nikole iz 11./12. st.

Kopneno zaleđe Zadra u području Ravnih kotara i Bukovice obiluje vrijednim kulturno-povijesnim spomenicima. Među njima posebno mjesto zauzimaju spomenici koji se povezuju s vitezovima templarima i redom ivanovaca u Hrvatskoj. Središte Ivanovaca bilo je u gradu Vrani, a čuveni su vranski priori, sve do njegova pada u turske ruke u 16. stoljeću, imali ključnu ulogu u upravljanju hrvatskom srednjovjekovnom državom. Danas su od srednjovjekovne Vrane ostale samo zidine uz istoimeno selo uz obale Vranskog jezera.

Središte Ravnih kotara grad Benkovac ponosi se utvrdom Kaštel Benković iz 15. stoljeća koja je nešto bolje očuvana te uz nju starom crkvom sv. Ante iz istog doba. Benkovac je bio važno povijesno središte, o čemu svjedoče nedaleki ostaci antičke Asserije, počeci koje sežu u željezno doba. U blizini Benkovca nalazi se i stara utvrda Kličevica iz 15. stoljeća te franjevački samostan Karin iz 15.- 18. stoljeća.

Još dublje u unutrašnjosti, u krševitoj pustoši Bukovice, u dolini rijeke Krupe, smjestio se pravoslavni manastir Krupa iz 17. stoljeća, čija je crkva poznata po freskama oslikanoj unutrašnjosti. U Ravnim kotarima i Bukovici ima i mnogo drugih starih crkvica i kula skladno uklopljenih u okolni krajolik između velebitskih padina i obala mora.

Urbana struktura Biograda svoje podrijetlo vuče iz ranog srednjeg vijeka, premda je sam prostor poluotoka bio naseljen znatno ranije. Pojas obrambenih zidova s okruglim kulama porušen je krajem 19. st. Unutar urbane jezgre nalaze se zaštićeni spomenici iz srednjeg i novog vijeka (crkva sv. Stošije, ostaci crkava sv. Ivana i sv. Tome, kaštel Matković).

Cookie

IZJAVA O ZAŠTITI PRIVATNOSTI I SIGURNOSTI OSOBNIH PODATAKA
Saznajte više
Image