Čovjek je od najranijih vremena koristio more kao izvor hrane. Od tada do danas ljudi su koristili ribolovni alat. Među najstarije ribolovne alate ubrajamo mreže, udice i harpune. Ribolov je i na zadarskom području poznat od davnina.

U Statutu lige kotara Ninskog (prema prijepisu iz 18. st.) kao ribolovni alati spominju se vrše, mriže, parangale i jaže (…. 41) Koi ukrade vršu ali smeži za dišpei, ali koi bi razvalia jaže 1 30 i čoviku štetu, i ima platiti i korist, koju bi ima od vrše ali jaža).
Ribolovilišta su često bila predmetom spora između otočana. Autorica Grozdana Franov-Živković u članku Ribarski sporovi i brušketavanja (ždrijebanja) u glagoljskim dokumentima (Bašćina: glasilo Društva prijatelja glagoljice, (16), 2015.) o ribarskim sporovima navodi: 

Jedan od najvećih ribarskih sukoba se zbio 1501. godine na lovištima na sjeverozapadnom dijelu Dugog otoka, kad su Ižani zbog oskudice plave ribe u svom teritorijalnom moru, u potrazi za skušama i lokardama, došli u Sakarun te u vode oko Molata, Ista i Škarde, čemu su se usprotivili mještani navedenih otoka i njima susjednih mjesta. O tom se sukobu vodio sudski spor u Zadru, koji je trajao tri stoljeća (1501. – 1781.). Da ne bi dolazilo do stalnih sukoba zbog ribarenja, ribari su bili prinuđeni na dogovaranje gdje će i kada koja ribarska družina loviti. Zato su se svake godine pred početak sezone ribari sastajali i tada se utvrđivao redoslijed ribarenja. To se obavljalo ždrijebom ili brušketom, tj. prilazilo se brušketavanju.

koji je izdao Vincezo Dandolo predstavlja posebno značajan doprinos pravnoj regulaciji jadranskog ribarstva.

koji je izdao Vincezo Dandolo predstavlja posebno značajan doprinos pravnoj regulaciji jadranskog ribarstva. Tim dekretom doneseni su propisi o ljetnom ribolovu, razvrstavanje riba po poštama za koje su ribari izvlačili ždrijeb /brušket/ za pravo prvenstva, kao i zabrana uporabe štetnih sprava i mreža (Više o ribarstvu u člancima Nikola Čolak, Naše ribarstvo do pada Mletačke Republike, Pomorski zbornik, JAZU, Institut za historijske i ekonomske nauke – Zadar, Zagreb, 1962., 393. - 424.)

rođen 1850. u Salima. Petar Lorini utemeljio je službu ribarske straže, potaknuo je osnivanje ribarskih zadruga i tvornica za preradu ribe, prosvjećivao je ribare i težake, ispitivao nova lovna područja i alate. Njegova knjiga Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskoga mora, izdana u Beču 1903. godine, korištena je kao udžbenik u pomorskim i ribarskim školama.

Adria u Zadru i Mardešić u Salima te tvornice konopa i veziva specijaliziranih za ribarstvo i nautiku: početkom pedesetih godina 20. st. Boris Kidrič, Otočanka u Zadru (izdvajanjem kudeljnog sektora iz tvornice Boris Kidrič) i Tvornica mreža u Biogradu na Moru (izdvajanjem pogona za proizvodnju ribarskog konca i mreža iz tvornice Boris Kidrič 1963. godine). Do danas se održala tvornica za preradu ribe Mardešić i Tvornica mreža i ambalaže u Biogradu na Moru dok kao pravni sljednik tvornice Otočanka djeluje Tvornica konopa i veziva d. o. o., Zadar.

pod nazivom Ribarska izložba i festival koji godinu dana kasnije mijenja ime u Međunarodni sajam ribarstva. Cilj sajma bila je prezentacija materijalne izgradnje i razvoja privrede posebno ribarstva. Ustanova je djelovala četiri godine i za trajanja su se održavale i pojedine izložbe kao Čovjek i more i Plavi salon.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Zadar, pregledom strukture flote po dužini vidljiv je ukupan pad broja ribarskih brodova. U Analizi gospodarstva Zadarske županije u 2019. godini navodi se ...Posebno je smanjen broj brodova preko 24 m, 18 - 24 m i 12 - 18 m.

Premda je ribarstvo prisutno u gotovom svim obalnim mjestima na području županije, ipak u odnosu na broj stanovnika, a prema veličini ribarske flote, kao najribarskije mjesto ističe se Kali. Njegujući tradiciju svog kraja, Kaljani svaku godinu organiziraju manifestaciju Kualjske ribarske noći – Tunuara. Na području Vele Lamjane nalazi se i jedna od ribarskih luka Zadarske županije. 

Za razvoj ribarstva od presudne je važnosti kvalitetna infrastruktura stoga su Županija, Lučka uprava Zadar i Županijska lučka uprava Zadar pokrenule aktivnosti za realizaciju ulaganja u ribarske luke i iskrcajna mjesta, a za što su sredstva osigurana kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo. Zadarska je županija još 2012. godine izradila Program razvoja ribarske infrastrukture kojim su definirani ciljevi i mjere za njen razvoj. Lučka uprava Zadar provodi projekte dogradnje ribarske luke Gaženica i ribarske luke Vela Lamjana.