Svečanom sjednicom Gradskog vijeća obilježen je Dan grada Nina koji se obilježava u spomen na pismo Pape Ivana VIII. knezu Branimiru od 7. lipnja 879. godine, koje se smatra prvim međunarodnim priznanjem Hrvatske te se obilježava i kao Dan hrvatske diplomacije.

Uz prigodne riječi predsjednika Gradskog vijeća Ante Peroša i gradonačelnika Emila Ćurka koji su govorili o razvojnim projektima grada, nazočnima su se obratili i državni tajnik Josip Bilaver te župan Božidar Longin koji je naglasio da je Nin uistinu lijepo uređen gradić koji svake godine privlači sve veći broj turista nudeći im cjelovit odmor; od kupanja i sunčanja, preko raznih kulturno-zabavnih programa do vrhunske gastronomije.

„Već je ovih dana sve puno turista u cijeloj županiji, što pokazuje da postajemo sve atraktivnija destinacija. Ipak, oslanjati se samo na prirodne ljepote i ugodnu klimu nije dovoljno. Potrebno je i dalje ulagati u poboljšanje ponude, osobito u podizanje kvalitete smještaja, ali i razne sadržaje koji se gostima mogu ponuditi. Prvi i najvažniji korak, naravno, kvalitetna je komunalna infrastruktura. Lokalna samouprava svjesna je važnosti ulaganja u infrastrukturu, a Županija je uvijek na pomoći za sve dobre projekte“, kazao je župan istaknuvši podatak da se trenutno u Zadarskoj županiji provode projekti vrijedni više od 600 milijuna eura.

„Za ostvarenje svih tih projekata morate imati snažnog partnera, a mi ga imamo u Vladi RH koja je uvijek podrška u našim projektima. Hrvatska je danas, i to treba reći, prvenstveno zahvaljujući Vladi Andreja Plenkovića, snažna i važna članica EU-a koja se razvija brže od europskog prosjeka. Važno je naglasiti i da ništa od ovoga nije došlo slučajno. To je plod znanja, stručnosti, vizije i vrijednog rada, od nacionalne do lokalne razine“, dodao je župan Longin.

Na svečanoj sjednici uručene su i nagrade zaslužnim laureatima. Grb Grada Nina dobila je renomirana umjetnica i likovna pedagoginja Marija Višić Guina, dok su Nagradu Grada Nina zaslužili Dalibor Lovrić i KUD Branimir Nin. Nagradu za životno djelo posthumno je dobio arheolog, prof.dr. Zdenko Brusić.