U svečanoj dvorani Sveučilište u Zadru održana je svečana akademija povodom 300. obljetnice dolaska Arbanasa u Zadar, događaj koji je okupio brojne uzvanike iz političkog, kulturnog i društvenog života Hrvatske, Albanije i Kosova.

Obraćajući se nazočnima gradonačelnik Šime Erlić istaknuo je kako je cijela godina u Zadru posvećena obilježavanju velike obljetnice Arbanasa te podsjetio na bogat program znanstvenih, kulturnih, društvenih i sportskih događanja kojima se slavi njihova povijest i doprinos gradu.

„Arbanasi su neraskidivo oblikovali povijest i sadašnjost našega grada“, rekao je Erlić, naglasivši njihov doprinos u glazbi, kulturi, obrazovanju, sportu i politici, ali i veliku žrtvu koju su podnijeli u Domovinskom ratu.

Posebno se osvrnuo na poznata imena zadarske i hrvatske glazbene i sportske scene, istaknuvši kako bi bez arbanaškog doprinosa i Zadar, i Dalmacija, ali i cijela Hrvatska bili drukčiji i siromašniji.

„Kao Grad iznimno smo ponosni na naše Arbanase, njihovu povijest, kulturu i tradiciju. Važno je da tu baštinu čuvamo i prenosimo najmlađima kako bi i buduće generacije nastavile obogaćivati naš grad“, poručio je gradonačelnik zahvalivši svima koji sudjeluju u organizaciji programa obilježavanja 300. obljetnice.

U ime Zadarske županije okupljenima se obratio župan Josip Bilaver koji je naglasio kako je povijest čovječanstva ujedno i povijest migracija te kako primjer Arbanasa pokazuje da integracija može biti uspješna i obostrano obogaćujuća.

„Došavši na područje Zadarske županije Arbanasi su vrlo brzo pokazali da su vrijedni radnici te su, dobivši zemlju, dobili i priliku stvoriti ovdje svoj novi dom“, rekao je Bilaver.

Naglasio je kako su se Arbanasi postupno prilagodili novoj sredini, integrirali u društvo i narod, a pritom uspjeli očuvati vlastitu tradiciju, jezik i kulturu.

Prisjetio se i riječi pokojnog književnika i hrvatskog branitelja Ivica Matešić Jeremija koji je duhovito znao reći kako su „Arbanasi postali Hrvati i prije Hrvata“, ocijenivši da ta rečenica najbolje oslikava arbanaško domoljublje i povezanost s hrvatskim narodom.

„Upravo su Arbanasi možda najbolji primjer kako je moguće potpuno se integrirati u novu zajednicu, a istovremeno ne dopustiti nestanak tradicije koju baštine“, istaknuo je župan.

Dodao je kako su Arbanasi danas jedan od najprepoznatljivijih i najprivlačnijih dijelova Zadra te zajednica koja svojim radom aktivno sudjeluje u javnom životu grada i županije – od kulture i znanosti do sporta, gospodarstva i politike.

Na kraju je zahvalio svima koji ulažu trud u očuvanje arbanaškoga jezika, glazbenog izričaja i kulture te svim Arbanasima čestitao blagdan Gospe Loretske – Zonja Jon.

Okupljenima se uz ostale obratio i rektor Sveučilišta u Zadru  Josip Faričić istaknuvši kako je povijest Arbanasa neodvojiv dio šire mediteranske i jadranske povijesti susreta, razmjene i prožimanja kultura. Naglasio je da je identitet ovog dijela Jadrana nezamisliv bez Arbanasa i njihove prisutnosti u Zadru, Zemuniku i okolnim mjestima.

„Arbanasi su bili suputnici, a kada je trebalo i supatnici svih stanovnika ovoga kraja. Srce Zadrana ujedno je i srce Arbanasa“, poručio je rektor, dodajući kako arbanaški kraj, njegove kale, Kolovare i Bregdetti predstavljaju „dragulje zadarske krune“. Posebno je pozvao na očuvanje baštine, prostora i autentičnog identiteta grada. „Dosta je aluminija, stakla i betona, a više prostora treba posvetiti istinskim ljepotama našega grada“, zaključio je Faričić.

Svečanosti su nazočili i veleposlanica Republike Albanije Donika Hoxha, veleposlanik Republike Kosovo Martin Berishaj te izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Veleposlanica Albanije Nj.e.  Donika Hoxha govorila je o važnosti očuvanja identiteta i tradicije unutar zajednica koje su se kroz povijest integrirale u nova društva, istaknuvši kako je upravo zadarska sredina omogućila Arbanasima da sačuvaju vlastitu posebnost.

„Integracija tijekom koje se sačuva vlastita osobnost govori o zdravom i otvorenom društvu“, poručila je, dodajući kako zajednički jadranski prostor povezuje Albaniju, Hrvatsku i Italiju te kako se povijest Arbanasa ne može odvojiti od europske povijesti.

Veleposlanik Kosova istaknuo je povijesnu povezanost hrvatskog i albanskog naroda.

„Zadarski Arbanasi dokaz su da čovjek, kada dobije priliku, zna tu priliku pretvoriti u doprinos zajednici“, poručio je Nj.e,  Martin Berishaj .

Ministar Glavina naglasio je kako je arbanaški identitet duboko utkan u hrvatsku povijest i identitet.

„Nema naše povijesti i uspjeha bez Arbanasa. Vrijednost nije ni u betonu ni u materijalnom, nego u ljudima i autentičnosti koju baštinimo“, rekao je ministar, dodajući kako upravo arbanaška zajednica pokazuje koliko je važno živjeti i prenositi vlastitu tradiciju budućim generacijama.

Bogatim programom obilježavanja Arbanaška je zajednica tako, uz visoke predstavnike albanske zajednice iz Kosova i Albanije te brojne prijatelje i uzvanike, proslavila 300 godina života u Zadru, ali i odala priznanje svojim istaknutim i zaslužnim sumještanima.

Kroz povijest Arbanasi su bili svjedoci i sudionici brojnih političkih i društvenih promjena -od vremena mletačke vlasti koja ih je naselila na zadarsko područje, preko austrijske uprave, razdoblja talijanske i jugoslavenske vlasti pa sve do Domovinskog rata i stvaranja moderne hrvatske države. Svako od tih razdoblja ostavilo je trag u njihovom identitetu, ali nije narušilo snažan osjećaj pripadnosti zajednici i gradu u kojem žive već tri stoljeća.

U povodu velike obljetnice tijekom cijele godine održat će se više od 65 kulturnih, umjetničkih, znanstvenih i društvenih programa koji će dodatno predstaviti bogatu arbanašku baštinu i njezin doprinos Zadru i Hrvatskoj. Središnji dio proslave održava se ove nedjelje, na blagdan Gospe Loretske - Zonja Jon, zaštitnice Arbanasa.