Rapalskim ugovorom (1920.) Arhiv djeluje kao Arhiv Vlade za Dalmaciju, dalmatinske i korčulanske otoke, a od 1922. godine kao Arhiv Kraljevske prefekture.

Državni arhiv samostalna ustanova postaje 1928. godine tada podređena Ministarstvu unutarnjih poslova u Rimu.

Nakon II. sv. rata djeluje kao Državni arhiv za najveći dio Dalmacije, Pag i Rab. Od 2007. godine područje nadležnosti Državnog arhiva u Zadru proteže se na Zadarsku županiju (izuzev Općine Gračac) te dio Ličko-senjske županije (Grad Novalja).

Spisi zadarskih knezova, kapetana, fiskalnih savjetnika, mletačke uprave, spisi prve i druge austrijske uprave, spisi samostana i bratovština, spisi francuske uprave, obiteljski arhivi samo se neki od fondova koji nam kazuju o bogatoj povijesti zadarskog kraja.

Također u Arhivu se nalaze brojni spisi koji svjedoče vezu stanovništva ovog kraja s morem, ribarstvom, solanama, lukama i pomorstvom, a čuva i bogatu kartografsku zbirku nacrta luka i njihovih batimetrija.

Danas je Državni arhiv u Zadru moderna ustanova čiji fond broji oko 600 arhivskih fondova i zbirki, a fond arhivske knjižnice sadrži preko 50.000 knjiga, rukopisa, časopisa i novina.