Adresa:
Božidara Petranovića 8, 23000 Zadar
Telefon:
023/350-350 (Centrala)
Službena email adresa:
zupanija@zadarska-zupanija.hr
Prilagodba pristupačnosti
Večeras, 11. veljače 2025. u 18 sati i 43 minute seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su jak potres s epicentrom 15 km sjeveroistočno od Starigrada Paklenice. Magnituda potresa iznosila je 4.8 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VI stupnjeva EMS ljestvice.
U Zadru se održava središnje događanje u povodu Međunarodnog dana epilepsije i Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije. Riječ je o događaju koji organizira Hrvatska udruga za epilepsiju u suorganizaciji sa Sveučilištem u Zadru i Općom bolnicom Zadar i na kojem sudjeluju brojni stručnjaci i osobe s epilepsijom.
Tim povodom sudionike simpozija primio je župan Božidar Longin koji je zahvalio što je upravo Zadar domaćin ovog velikog skupa.
„Tema vašeg simpozija jedna je teška bolest od koje, a znate to vi bolje od mene, u svijetu boluje oko 50 milijuna ljudi. Strašna je to brojka. Usporedio bih mozak u našem tijelu s komandnim mostom na brodu. Ako na njemu nešto ne funkcionira, teško da će plovidba biti uspješna, sigurna i ugodna.
Stoga je svaka aktivnost na tome da se bolje shvati funkcioniranje mozga, i svih onih potencijalnih poremećaja u njegovu radu kao što je epilepsija, od iznimnog značaja za medicinu općenito.“- rekao je župan Longin.
U ime domaćina, Opće bolnice Zadar obratila se dr. Sanja Delin s odjela pedijatrije koja je upoznala kako se Međunarodni dan epilepsije uvijek obilježava drugog ponedjeljka u veljači, svake godine u drugom gradu, a obilježavanje je potaknula hrvatska Udruga za epilepsiju.
Prim. Ana Sruk predsjednica hrvatske udruge za epilepsiju naglasila je kako s ovakvim simpozijima žele dati podršku lokalnim zajednicama i oboljelima od epilepsije jer su, kako je istaknula, upravo osobe s epilepsijom najugroženije u društvu.
„To je bolest koja sa sobom nosi najveću stigmu, osobe s epilepsijom se svakodnevno susreću sa stigmatizacijom kod upisa u vrtiće, škole, na radnim mjestima i ostalim situacijama“, istaknula je Sruk dodajući kako se čak 60 posto osoba s epilepsijom osjeća stigmatizirano.
„Mi se protiv te stigme borimo znanjem, širenjem edukacije, davanjem podrške, pokušavamo biti glas onih koji se s tim svakodnevno bore“, dodala je još dr. Sruk i rekla kako su u bogatom programu koji imaju već jutros održali predavanja u 8 zadarskih osnovnih i srednjih škola uz poruku da trebamo graditi društvo bez stigme.
Nazočnima se obratila i dr. Matilda Kovač Šižgorić s Kliničke bolnice Srebrenjak ujedno i predsjednica Hrvatskog društva za dječju neurologiju koja je rekla da u Hrvatskoj od epilepsije boluje preko 40.000 ljudi te da su većina oboljelih djeca.
„Kod te djece bitna je kvaliteta života i prihvaćenost u društvu, zato i obilazimo škole kako bi najmlađe senzibilizirali, da ih upozorimo koji su to čimbenici koji mogu dovesti do prvog napada, da ih upozorimo da zlouporaba droga, alkohol pa čak i električne cigarete mogu dovesti do prvih napada.“- rekla je Kovač Šižgorić dodajući da je svima najvažnija zaštita te najugroženije populacije.
Međunarodni dan epilepsije podržale su i brojne osobe iz javnog života fotografirajući se s logotipom Međunarodnog dana epilepsije.
Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata Zadarske županije želi podsjetiti građane na Svjetski dan bolesnika, koji se obilježava 11. veljače, poznat i kao dan Gospe Lurdske. Ove godine se obilježava 33. Svjetski dan bolesnika, otkako ga je utemeljio Papa Ivan Pavao II na dan 13. svibnja 1992.godine.
Poruka ovogodišnje poslanice Pape Franje povodom dana bolesnika u Jubilejskoj 2025. godini je poruka velikog ohrabrenja:
“Nada… ne postiđuje” (Rim 5, 5)
i jača nas u nevolji
Kako biti i ostati jak kad si bolestan i kad osjećaš i patnju najbližih osoba u njihovoj nemoći da ti pomognu ?!
Dan bolesnika je samo jedan od dana u životu bolesnika, ali važan podsjetnik i putokaz društvu da obrati pažnju na bolesnike i njihove potrebe. Bolesnicima je neophodna socijalna uključenost, empatija društva, pojedinaca i zdravstvenih radnika. U bolesti se ljudi osjećaju nemoćnima, krhkim, ustrašenima, a vrlo često i nepotrebnim u ovom užurbanom društvu.
Uz bolesničke postelje, svojom blizinom uz one koji pate ljudi se nauče nadati, vjerovati i otkrivati uzajamnu ljubav. Svi zajedno, jedni za druge, bolesnici, članovi obitelji, liječnici i medicinsko osoblje, volonteri, prijatelji, svećenici, redovnice...postaju „anđeli nade“ gdje god se nalazili, bilo u obitelji, u bolnicama, staračkim domovima.
Na svim razinama društva se treba ukazivati i razvijati sposobnost slušanja, dobre komunikacije, milosrđa i nježnosti, protiv kulture ravnodušnosti i odbacivanje u svim aspektima života, a nadasve u zdravstvu i socijalnoj skrbi.
"Briga za bolesnike zahtjeva i profesionalnost medicine i nježnost bliskih osoba, kao i društva u cjelini. " - poznate su riječi Pape Franje u jednoj od svojih svojoj poslanica za dan bolesnika. Ujedno je produbio svoje misli i ukazao na izoliranost bolesnika u društvu, i fizičku i psihološku i duhovnu. "Kultura odbacivanja u kojoj se osobe ne doživljavaju kao primarna vrijednost koju treba poštivati i čuvati. ..politike koje ne stavljaju u središte dostojanstvo ljudske osobe... ..strategije koje ne jamče financijska sredstva za pristup zdravstvenim uslugama, potrebnim lijekovima. .. za dobrobit bolesnika je potreban tripartitni savez između liječnika, bolesnika i članova obitelji !"
Ne smije se zaboraviti jedinstvenost svakog pacijenta s njegovim dostojanstvom i njegovim slabostima.
Svaki bolesnik je važniji od svoje bolesti !
Liječe se bolesnici !!
A oni su neodvojivi od svojih slabosti, strahova, tjeskoba i treba ih pomno slušati, tješiti, njegovati, jednostavno biti blizu !!
"Bolest uvijek ima lice i to ne samo jedno: ona ima lice svakog bolesnika i bolesnice pa i onih koji se osjećaju zapostavljenima, isključenima i žrtvama društvenih nepravdi kojima im se uskraćuju njihova temeljna prava." (usp.Fratelli tutti, 22).
I ne zaboravimo, da je usamljenost teža i od najtežih bolesti, zbog usamljenosti bolesnici umiru svaki dan pomalo. Zato posjećujmo naše bolesne članove obitelji, prijatelje, susjede, poznanike, usamljene, nasmijmo se s njima, nazovimo ih da ih pitamo kako su, pošaljimo im poruku. Odvojimo naših 10-15 minuta, pokažimo da nisu sami, da mislimo na njih i da ih volimo !
Nemojmo biti ravnodušni na njihovu patnju.
U zaseoku Baturi u Pridragi svečano je otkriveno spomen-obilježje u čast dvojici hrvatskih branitelja poginulih u VRO Maslenica - Danijelu Grbinu iz Otočnoga bataljuna te Robertu Majeru, pripadniku bojne Frankopan.
Svečanosti su nazočili izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ante Babić, izaslanik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH Zvonimir Frka Petešić, župan Zadarske županije Božidar Longin, gradonačelnik Zadra Branko Dukić, načelnici općina Sali, Preko i Novigrad, predstavnici Hrvatske vojske, policije i udruga iz Domovinskog rata te brojni građani.
Obraćajući se nazočnima župan Božidar Longin rekao je kako je neprijatelj želio postići da utihne hrvatski jezik, kako je želio izbrisati jedan čitav narod prisilivši nas da dokazujemo ono svoje pravo koje se u drugim zemljama podrazumijeva – pravo na samostalnost i suverenost.
„Danijel i Robert i njegovi suborci, svi hrvatski branitelji, oni su koji su ostvarenje tog podmuklog plana onemogućili svojom hrabrošću, svojom snagom, svojom žrtvom. Nisu razmišljali, nisu oklijevali, ostavljali su svoje poslove i svoje obitelji i odlazili na bojište u neizvjesnost, u patnju, u životnu opasnost…“, rekao je župan Božidar Longin.
Ministar Medved poručio je kako nas u Pridragi okupljaju sjećanje i duboka zahvalnost prema onima koji su nam darovali slobodu. “Danijel Grbin i Robert Majer bili su junaci koji su u najtežim trenucima rata dali najviše što su imali - svoje živote. Njihova žrtva temelj je naše sadašnjosti i budućnosti, a naša je odgovornost da ih nikada ne prepustimo zaboravu. Zato podržavamo ovakve inicijative i spomen-obilježja - kao trajne podsjetnike na hrabrost i ljubav prema domovini”, istaknuo je Medved.
Dodao je kako je dužnost svih nas prenijeti istinu o Domovinskom ratu budućim generacijama: “Naša djeca moraju znati da mir u kojem odrastaju nije došao sam od sebe, već iz hrabrosti i krvi onih koji su ga izborili. Hrvatska nije i neće zaboraviti svoje branitelje”, poručio je.
Nazočnima se obratio i predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH Zvonimir Frka Petešić, rodom Saljanin i rođak poginulog Danijela Grbina.
Nakon otkrivanja spomen-obilježja položeni su vijenci i zapaljene svijeće, a program je završen molitvom odrješenja.
Drugu godinu zaredom Zadarska županija organizirala je edukacije Timova za darovite za škole kojima je osnivač.
Nakon što je prošle godine u programu usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika za rad s potencijalno darovitim učenicima sudjelovalo osam škola kojima je osnivač županija, ove se godine programu edukacije za Timove za darovite priključilo još osam škola s područja županije: Osnovna škola Braća Ribar Posedarje, Osnovna škola Jurja Barakovića Ražanac, Osnovna škola Vladimir Nazor Neviđane, Osnovna škola Franka Lisice Polača, Osnovna škola Jurja Dalmatinca Pag, Osnovna škola Zemunik, Osnovna škola Novigrad te Osnovna škola Valentin Klarin - Preko.
Cilj provedbe edukacije je osnaživanje kapaciteta djelatnika za rad s darovitim učenicima unutar matičnih škola te razvoj planova za rad i pružanje podrške darovitim, potencijalno darovitim i visokomotiviranim učenicima te razviti projekte za rad s darovitim učenicima unutar škola.
Edukacija se sastoji od šest modula, podijeljenih na teorijski i praktični dio, a na završnom susretu bit će predstavljeni projekti proizašli iz edukacije.
Edukacije školama provodi Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije te dio aktivnosti koja je proizašla iz njihove suradnje sa Zadarskom županijom u projektu Identifikacije i rada s darovitim i potencijalno darovitim učenicima iz područja matematike.