Od ponedjeljka, 1. veljače 2021. Odjel za laboratorijsku dijagnostiku Opće bolnice Zadar obavlja djelatnost u novouređenim prostorima Poliklinike Opće bolnice Zadar. U nove prostore uloženo je oko 11 milijuna kuna, od čega oko 2 milijuna kuna sredstava iz EU fondova.

          Odjel za laboratorijsku dijagnostiku jedan je od najvećih medicinsko-biokemijskih laboratorija u Republici Hrvatskoj koji dnevno obradi oko 5000 uzoraka. Iz prostora od 300 m²u kojem je Odjel bio smješten (stara zgrada Interne) laboratorijska dijagnostika se preselila u novi, moderni prostor od 950 m², u prizemlju zgrade nove Poliklinike.

Odjel za laboratorijsku dijagnostiku opremljen je najusvremenijom opremom u vrijednosti od 8.875.000,00 kuna, dijelom financirane iz vlastitih sredstva Opće bolnice Zadar, sredstvima prikupljena prodajom „stare“ zgrade Zavoda za javno zdravstvo Zadar te decentraliziranih sredstva. Instalirana je analitička i predanalitička oprema najnovije generacije koja će, uz sve ostale novitete, omogućiti brzo dobivanje  rezultata, potrebnih za donošenje kliničke odluke. Uz to, ovim sustavom, pacijentima Opće bolnice Zadar su osigurane najnovije dijagnostičke metode kao i najširi portfelj trenutno dostupnih pretraga. Oprema će se koristiti u hematološkom, koagulacijskom, biokemijskom i imunokemijskom laboratoriju kao i laboratoriju za pretrage urina, te za potrebe laboratorija za molekularnu dijagnostiku.

„Ovim rješenjem zadovoljavaju se sve potrebe Zadarske županije, a i šire, sada kao i u nepredvidivim vremenima koja dolaze. Premještanjem Odjela za laboratorijsku dijagnostiku upotpunit će se rad polikliničko - konzilijarne djelatnosti Poliklinike Opće bolnice Zadar (ambulanti) te će na taj način doći do povećanja kvalitete zdravstvene usluge pacijenata. S obzirom da se uskoro očekuje preseljenje Zavoda za hitnu medicinu, ginekoloških te pedijatrijskih ambulanti Doma zdravlja Zadarske županije u zgradu Poliklinike svim pacijentima zdravstvena usluga će biti dostupnija i kvalitetnija“, istaknuo je ravnatelj Opće bolnice Zadar Željko Čulina.

Kako bi Odjel za laboratorijsku dijagnostiku opremili najsuvremenijim načinom transporta uzoraka, Opća bolnica Zadar je okviru EU projekta LAB OP (Improving Laboratory and Diagnosis Operational System) instalirala sustav zračne pošte vrijedan dva milijuna kuna. Sustav zračne pošte financiran je iz programa prekogranične suradnje INTERREG IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.- 2020. Inovativni pneumatski cijevni tranportni sustav omogućuje brži tranport uzoraka čime se pridonosi smanjenju vremena potrebnog za postavljanje dijagnoze pacijenta. Postavljanje sustava omogućava bržu isporuku i povezivanje odvojenih zgrada bolnice s novim laboratorijem.

„Kad smo otvarali zgradu nove Poliklinike, naglasio sam sve prednosti kakve ima jedan ovakav moderan i funkcionalan objekt. Ključno je pacijentima osigurati kvalitetnu skrb, ali i istovremeno zaposlenicima osigurati dobre uvjete rada. Današnje otvaranje novog laboratorija za dijagnostiku pokazuje da idemo u dobrom smjeru. Posebno me veseli da je značajan dio sredstava za ovaj projekt osiguran iz EU fondova, na čemu čestitam ravnatelju Čulini i njegovim suradnicima. U nepune tri godine od useljenja u zgradu nove Poliklinke samo u opremanje je uloženo oko 50 milijuna kuna i to za odjele Opće bolnice Zadar i Zavoda za javno zdravstvo. Taj će iznos biti dodatno povećan nakon što tijekom ove godine uselimo Hitnu i Dom zdravlja, ali i realiziramo kupnju novih aparata za našu Opću bolnicu“, naglasio je župan Božidar Longin.

Vrijedan uređaj koji se pokazao nepohodnim u tijeku pandemije koronavirusne bolesti, a radi se o najsuvremenijem uređaju za testiranje molekularnom dijagnostikom (PCR metodom), nabavljen u cijelosti iz doniranih sredstava, također će biti smješten u prostoru Odjela za laboratorijsku dijagnostiku.  

Slijedom nedavnog imenovanja gosp. Antona Dedaja za počasnog konzula Republike Albanije u Zadru je svečano  otvoren Počasni konzulat. Njegovim djelovanjem nastavit će se unapređivanje dobrih veza i suradnje dviju zemalja koje imaju tradicionalno dobre odnose i nastojat će se ojačati gospodarska suradnja i trgovinska razmjena između dvaju naroda.

Svečanosti su nazočili Nj. E. gosp. Riza Poda, veleposlanik Republike Albanije u Republici Hrvatskoj, Nj. E.  gosp. Gëzim Kasapolli, veleposlanik Republike Kosovo u RH, saborska zastupnica  Ermina Lekaj-Prljaskaj, izaslanica Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH Emilija Vučinić-Margeta, gradonačelnik grada Zadra Branko Dukić, zamjenik župana Zadarske županije Šime Vicković, predsjednik  Radne skupine koordinacije nacionalnih manjina Zadarske županije  Veselko Ćakić i   zamjenica predsjednika Vijeća albanske nacionalne manjine Arta Dodaj.  

Rezanjem vrpce na ulaznim vratima ureda i otkrivanjem ploče iznad ulaza svečano je otvoren Počasni konzulat Republike Albanije u Zadru.

Gradonačelnik Branko Dukić   u svojoj je pozdravnoj riječi istaknuo da je Anton Dedaj poznati zadarski poduzetnik i poslovni čovjek koji živi sa svojom obitelji preko pedeset godina u Zadru te da je aktivan član zajednice i promicatelj dobrih odnosa i suradnje s albanskom nacionalnom manjinom.

Zamjenik župana Šime Vicković rekao je kako Zadarska županija ima dobru suradnju s albanskom manjinom  te da su pripadnici albanske nacionalne manjine već  jako dugo prisutni na našem području. „Mnoge je život donio ovdje još tijekom sredine prošloga stoljeća kada su trbuhom za kruhom napustili svoja ognjišta. Vrijedni su to ljudi koji su ovdje u našem gradu i našoj županiji osnovali obitelji, stvorili novi dom i bili spremni raditi i po 15 sati dnevno kako bi svojoj djeci osigurali budućnost,“ rekao je Vicković dodavši da su danas  pripadnici albanske nacionalne manjine naši sugrađani te da stoga ne iznenađuje otvaranje počasnog konzulata Republike Albanije baš ovdje u Zadru.

Veleposlanik Poda između ostalog je naglasio  značaj ovog događaja u bilateralnim odnosima Albanije i Hrvatske koji imaju posebno izvorište u Zadru, u zadarskim Arbanasima. Također je govorio o suradnji dviju zemalja i u okviru članstva u NATO savezu te o mogućnostima suradnje u okviru EU-a, obzirom da je Hrvatska najnovija članica, a Albanija je upravo otvorila pregovore s EU.

„Gotovo 4000 Albanaca živi u nadležnosti novog konzulata i blizu 10.000 godišnje posjeti regiju. Albanski privatni sektor ima dobre veze diljem zadarske regije, što će suradnjom s hrvatskim partnerima dodatno proširiti obujam trgovinske razmjene u ulaganja između dviju zemalja“, rekao je veleposlanik Prodi .

Zahvaljujući u svom govoru svima s hrvatske strane koji su svojim preporukama podržali prijedlog Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Albanije i veleposlanika Rize Poda za imenovanjem za počasnog konzula, gosp. Anton Dedaj je pozvao sve kojima je njegova pomoć i posredovanje potrebno da se obrate u njegov ured, istaknuvši da je prihvatio ovo imenovanje i ovu čast, koja u albanskoj kulturi ima posebnu težinu i jednaka je životu, a spominje se u samoj tituli – počasni konzul.  Time je, kako je rekao: „prihvatio čast, prihvatio život te odlučio, u vrijeme kada se cijeli svijet suočava s mnogobrojnim izazovima, usmjeriti svoju energiju, zajedno sa svim ostalim Albancima, ovdje u Zadru i Zadarskoj županiji, prema izgradnji i promociji prijateljskih mostova.“

Ovaj umjetni riblji greben bit će prvi u Hrvatskoj i to nas čini uistinu ponosnima, naročito i zato jer Zadarska županija nosi epitet „najribarskije županije“ u Hrvatskoj. Projektom Adri.SmArtFish uspjeli smo preskočiti administrativne barijere koje su do sad postojale za postavljanje umjetnog grebena. Istaknuo je Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije.

Umjetni greben postavlja se pod okriljem projekta „Adri.SmArtFish“ kojeg provodi Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije, a financira se iz programa Interreg V-A Italija Hrvatska, u kojem je Zadarska županije jedan od ukupno deset partnera.

Provedba projekta započela je 1. siječnja 2019. godine, a iako je predviđeno trajanje bilo do 30. lipnja 2021. godine, ono se ipak zbog globalne pandemije, produljilo do samog kraja 2021. godine. Opći cilj projekta je jačanje uloge malog priobalnog ribolova na području GSA 17 (sjeverni i srednji Jadran).

Projektni tim Adri.SmArtFish-a čine pročelnik Daniel Segarić, voditeljica projekta Katerina Skelin i financijska voditeljica projekta Martina Glavić. Ukupan proračun projekta je 3.242.230,50 EUR, a od toga je 259.995,00 EUR proračun Zadarske županije. Valja naglasiti kako svi projektni partneri financiraju vlastitim sredstvima samo 15% svog proračuna, dok ostalih 85% financira Europski fond za regionalni razvoj.

- Postavljanje umjetnog ribljeg grebena je pilot aktivnost Zadarske županije kao projektnog partnera. Postavljanju su prethodili pronalazak lokacije, izrada idejnog projekta i maritimne studije, ishođenje lokacijske dozvole te nabava konstrukcije za izradu grebena. To je bio uistinu zahtjevan administrativni postupak koji je trajao gotovo godinu dana i sada preostaje još spustiti greben u more koji je tvrtka Zadar Sub već montirala na kopnu, a za taj završni korak čekaju se još samo pogodni vremenski uvjeti, dodaje financijska voditeljica projekta Martina Glavić.

Greben je formiran u obliku trostrane piramide sa stranicama 7.30 metara, visine 3.10 metara i ukupnim volumenom približno 24 metra kubna. Montažnog je tipa, sastavljen od 60 betonskih ploča oblika osmerokutne prizme s dimenzijama jedne ploče 1,2  x 1,2 metra, stranicama duljine 0,5 metara i debljine 6 centimetara. Sastavljen je spojnim trakama i vijcima od nehrđajućeg čelika, a napravljen od ekološki prihvatljivih materijala, koji svojim oblikom i kemijskim sastavom omogućuje naseljavanja organizama i formiranje potpune biocenoze što sličnije onima kakve se nalaze na prirodnim grebenima, a svojom strukturom je takav da se ne može lako oštetiti sidrima i ribolovnim alatima. Teži gotovo 8 tona, a postavit će se na 560 metara od obale u blizini najmanjeg naseljenog otoka na Jadranskoj obali, Ošljaka.

Postoji više razloga za postavljanje grebena, a neki od njih su: proučavanje mogućih učinaka novog staništa na očuvanje ribe, školjkaša i ostalih morskih organizama te mogućnost širenja gospodarskih aktivnosti kroz moguće prepoznatljive oblike gospodarenja u ribolovu i turizmu.

- Očekujemo da ćemo kroz pilot aktivnost saznati koji će se organizmi nastaniti na greben i koje će se vrste ribe okupljati oko njega, rekao je Segarić.

Kako dodaje nadalje, odlučili su se na postavljanje grebena iz razloga što je veliki pritisak ribolova na stanište čvrstih podloga (kamenito dno), a u Jadranskom moru su velike površine pijeska i mulja.

- Cilj je utvrditi koliko će umjetni riblji greben biti efikasan te će nam ova pilot aktivnost biti podloga za izradu projekata u budućnosti koji započinju s prostornim planiranjem na moru. Da bi se to planiranje moglo napraviti treba prikupljati podatke i informacije, ali ne samo iz literature već i temeljem ovakvih pokusa, zaključuje pročelnik.

U Hrvatskoj i svijetu svake godine, drugog utorka u veljači obilježava se „Dan sigurnijeg Interneta“. Korištenje tehnologije i interneta je poželjno i korisno, te je za milijune ljudi postala svakodnevica. Upotreba interneta proširila se na škole i kućanstva, a među korisnicima je sve više mladih i djece

Međutim, korištenje interneta treba biti sigurno i odgovorno. Interneta se ne treba bojati, ali treba biti na oprezu. Mladi na internetu traže zabavne sadržaje, dopisuju se sa prijateljima, razmjenjuju fotografije te koriste mnogobrojne stranice za druženje. Kažnjive radnje se sve češće događaju preko interneta pa stoga upozoravamo sve građane, a posebno djecu i mlade te njihove roditelje da u virutalnom svijetu poštuju svoje sugovornike i da poštuju svoju privatnost. Također da poštuju privatnost drugih jer i u tom svijetu vrijede pravila iz stvarnog života.

S ciljem senzibiliziranja javnosti na problematiku ovisnosti svih vrsta kažnjivih ponašanja putem interneta, a posebno učenika u osnovnim školama na području zadarske županije već nekoliko godina provodi se lokalni preventivni projekt „Sigurno ponašanje djece na internetu“. Nositelj ovog projekta je Vijeće za prevenciju kriminaliteta na području Zadarske županije, a partneri Policijska uprava zadarska, Zadarska županija, Zavod za javno zdravstvo Zadar, Sveučilište u Zadru i Volonterski centar Zadar. Projekt uključuje i predavanja policijskih službenika za prevenciju Ureda načelnika PU zadarske, predavanja stručnjaka iz Službe za mentalno zdravlje, Zavoda za javno zdravstvo Zadar, te parlaonice pod vodstvom stručnih suradnika osnovnih škola.

Učenici viših razreda osnovnih škola se educiraju o nedopuštenim ponašanjima i opasnostima s kojima se mogu sresti kada koriste društvene mreže. Posebna pozornost posvećena je sprječavanju svih oblika nasilja s osvrtom na sprječavanje vršnjačkog nasilja putem modernih tehnologija tzv. Cyberbullying među djecom i mladima te na važnost prijavljivanja svake vrste nasilja. Učenici sudjeluju u provođenju predavanja te izlažu svoja razmišljanja o prednostima i nedostatcima korištenja društvenih mreža. Škole su i ove godine iskazale interes za aktivnostima iz ovog projekta, ali će predavanja biti nastavljena kada to dopusti trenutna epidemiološka situacija.

Stoga ovim putem pozivamo širu javnost, a posebno mlade na oprez prilikom korištenja interneta te da slijede sljedeće savjete: Stvari koje objavljuješ na društvenim mrežama i internetu govore puno o tebi, gdje živiš, s kim se družiš, koje stvari voliš, kako i s kim provodiš vrijeme….. isto tako po komentarima koje objavljuješ može se zaključiti kakva si osoba. Na internetu možeš upoznati zanimljive osobe, steći nova znanja, prijatelje, zabaviti se. Možeš razmjenjivati korisne informacije, učiti i saznati stvari za koje ne znaš koga pitati. Međutim, ne možeš svaku informaciju pronađenu na internetu smatrati točnom. Isto tako nisu svi ljudi s kojima komuniciraš pozitivni kakvima se predstavljaju. Neki nisu niti spola niti dobi koju navode, njihove profilne fotografije ne pripadaju njima. Takve osobe mogu podatke, fotografije koje objaviš ili s njima razmijeniš iskoristi protiv tebe.

Razmisli o zaštiti svoje privatnosti

Na svojim profilima objavljuj što manje podataka o sebi i svojoj obitelji po kojima te se može pronaći i uznemiravati.
Pažljivo čuvaj lozinke za pristup svojim računima i profilima kako ti ne bi bili "hakirani". Osobe koje saznaju tvoje korisničko ime i lozinku mogu u potpunosti izmijeniti sadržaj tvog profila na društvenim mrežama, mogu na tvom profilu navesti laži o tebi, napraviti razne fotomontaže, s tvoga e-računa mogu drugim osobama slati ružne poruke u tvoje ime i slično.
Provjeri postavke privatnosti na svojim profilima. Razmisli kome ćeš i koliko učiniti dostupnim svoje podatke i objave. Budi svjestan i vodi računa o postavkama privatnosti, ne komuniciraj s nepoznatim osobama jer se mogu lažno predstaviti – ne vjeruj u sve informacije što ti netko kaže na nekoj stranici - ne dijeli svoje osobne podatke – ne preuzimaj tuđe fotografije - ako dobiješ poruku sumnjivoga naslova, a koja dolazi od nepoznate osobe, nikako ju nemoj otvarati - ako si već otvorio poruku, ne otvaraj privitke jer mogu sadržavati viruse! – vrlo je važno ažuriranje svih preglednika, programa, aplikacija, jer sužava mogućnost zaraze….

Možeš li odgovarati zbog svog ponašanja?

Na internetu kao i u životu trebamo poštivati odrađena pravila i snositi odgovornost ukoliko iz prekršimo.
Ne objavljuj podatke o svojim prijateljima ili drugim osobama bez njihove suglasnosti jer time možeš počiniti neko od kaznenih djela protiv privatnosti.
Nikako ne objavljuj niti ne razmjenjuj fotografije ili snimke osoba za koje znaš da su mlađe od 18 godina ukoliko su na istima prikazane bez odjeće ili u „seksualiziranom“ ponašanju jer možeš počiniti kazneno djelo Iskorištavanje djece za pornografiju za koje je zapriječena kazna do osam godina zatvora.
Vrijeđanje, sramoćenje, ogovaranje, izrugivanje drugih osoba na Internetu može te dovesti u neugodu situaciju.

Kako prijaviti sadržaj koji je objavljen na nekoj od društvenih mreža?

Netko je o tebi objavio nešto što ne želiš da je objavljeno i odbija to ukloniti? Većina web stranica ima upute o sigurnosti i mogućnost prijave neželjenih sadržaja. Hoće li sadržaj biti uklonjen zavisi od pravila pojedine web stranice.
Prije no što se pridružiš pojedinoj društvenoj mreži svakako pročitaj uvjete korištenja iste i upoznaj se na koji način možeš prijaviti neželjeni sadržaj.

Kada prijaviti policiji?

Ukoliko on-line upoznaš nekoga tko te potiče ili tjera da razgovaraš o sexu on- line, traži da se nađete kako bi imali seksualni odnos, traži da se pred web kamerom seksualizirano ponašaš, traži da snimaš fotografije seksualnog sadržaja, fotografije svoga nagog tijela ili intimnih dijelova tijela…. prijavi to policiji. Prijaviti možeš pozivom na 192, dolaskom u policijsku postaju, ali i on line prijavom na Red Button.
Ukoliko si poslao/la, razmijenila nešto zbog čega si zažalio/la nije kasno zatražiti pomoć- u policijskim postajama rade specijalizirani policijski službenici za mladež koji ti mogu pružiti pomoć, podršku i informaciju.
Sačuvaj podatke o neprimjerenom sadržaju, kopiraj stranicu, ne briši podatke i fotografije s mobitela ili računala kako bi policija mogla pronaći osobu koja ti narušava prava.
Bez obzira koliko stvari izgledale bezizlazno, bez obzira koliko ti je neugodno zbog objavljenog sadržaja obrati se za pomoć, podijeli to s roditeljem, odraslom osobom od povjerenja. Uvijek postoji pozitivno rješenje i postoje službe i ljudi koji su educirani da ti pruže pomoć.

Ukoliko stvari krenu po zlu nemoj se bojati potražiti pomoć ili savjet od roditelja, odrasle osobe koja skrbi o tebi ili policije!

Ukoliko vidiš neprimjeren sadržaj ili zlostavljanje druge osobe nemoj okolišati s prijavom neprimjerenog sadržaja, prijaviti možeš samom administratoru stranice kako bi uklonio neprimjeren sadržaj ali i anonimno policiji - Red Button.
Kampanja NemojPostatiLovina usmjerena na zaštitu djece te edukaciju roditelja o opasnostima online groominga, odnosno na podizanje svijesti o opasnostima uspostave odnosa povjerenja i emocionalne povezanosti između djeteta ili mlade osobe i najčešće odrasle osobe putem komunikacijskih tehnologija, a s ciljem njihova vrbovanja i iskorištavanja u seksualne svrhe dostupne su i na poveznicama

https://youtu.be/0bEub_dZnuY i https://youtu.be/53OaQ1y0i04 .

U Karinu je obilježena  28. godišnjica Dana sjećanja na razaranje franjevačkog samostana i crkve u Domovinskom ratu. Spomenik kulture nulte kategorije iz 15. stoljeća pobunjeni Srbi srušili su kao osvetu za poraz u Vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica.

Vijence su položili predstavnici postrojbi iz Domovinskog rata, Ministarstva hrvatskih branitelja, MORH-a, MUP-a, Zadarske županije te jedinica lokalne samouprave.

U ime Ministarstva branitelja vijenac je položila  izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Amalija Mišlov Blagojević, u ime Ministarstva obrane izaslanik  ministra obrane RH te načelnika Glavnog stožera OSRH-a  zapovjednik 93. krila HRZ-a pukovnik Krešimir Ražov te u ime   PU Zadarske  načelnik PP Benkovac Marijo Brzoja. Počast je odao i župan Zadarske županije Božidar Longin, gradonačelnici Benkovca i Obrovca Tomislav Bulić i Ante Župan te zamjenik načelnika općine Bibinje Šime Sekula.

Svetu  misu  za Domovinu u župnoj crkvi  predslavio je  fra Žarko Maretić, bivši provincijal . Liturgijske dijelove pjeva je klapa Hrvatske ratne mornarice „Sveti Juraj“.

Temperatura ispod nule i oštra velebitska bura nisu spriječile branitelje i izaslanstva da se prisjete bezumnog kulturocida pobunjenih Srba iz 1993. godine. „Šest stoljeća je franjevački samostan Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije bio u Karinu“, kaže gvardijan fra Petar Klarić dodajući kako su godine 1429.  ovdje došli franjevci, a samostan je u znak osvete za Maslenice razoren, opljačkan i uništen.

„Franjevci su protjerani i ranije, još u ljeto 1991., ali vratili su se u Karin 1997., a potom se prionulo obnovi samostana.

Godine 2006., na Gospu od Anđela, 2. kolovoza je samostan blagoslovljen, crkva je posvećena i stavljen je na raspolaganje vjernicima.“, rekao je fra Petar Klarić.

Počast stradalim hrvatskim braniteljima u VRO Maslenica  odavala se danas u  Paljuvu i  Novigradu gdje su pripadnici hrvatske ratne  mornarice te 2. i 4. gardijske brigade spriječili srpski protunapad.

U Ime Zadarske županije počast stradalima u operaciji Maslenica odao je župan Božidar Longin u pratnji pročelnika Ivana Šimunića, a vijence su položili i načelnik općine Novigrad Joso Klapan te gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić. U ime MORH-a i glavnog stožera OSRH-a vijenac je položio zapovjednik Gardijske mehanizirane brigade HKV brigadir Dražen Ressler.

Svoju viziju budućnosti Zadarske županije otkrili su svi oni koji su u razdoblju od 25. siječnja do 10. veljače 2021. godine ispunili upitnik u organizaciji Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.

Ispunjavanjem upitnika "Budućnost Zadarske županije kakvu želimo" sudionici, njih 331 postali su dionici u izradi Plana razvoja Zadarske županije za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Pristigli odgovori će se obraditi i analizirati, a potom i implementirati u Plan razvoja, najavljuju iz Agencije ZADRA NOVA.

„Zahvaljujemo svima onima koji su izdvojili svoje vrijeme i uključili se u oblikovanje budućeg razvoja Zadarske županije. Kroz ovu anonimnu anketu htjeli smo svim stanovnicima Zadarske županije pružiti mogućnost davanja svog doprinosa u oblikovanju važnog strateškog dokumenta. Plan razvoja je poluga koja omogućava da kroz dobro planirane i osmišljene projekte, koji odražavaju potrebe društva, osiguramo bespovratna EU sredstva za njihovu realizaciju, a time i za daljnji razvoj. Vizija razvoja i definirani smjer u kojem želimo ići omogućuju nam da projekte složimo kao slagalice koje se međusobno nadopunjavaju i čine skladnu cjelinu“, istaknula je ravnateljica Agencije ZADRA NOVA, Marina Dujmović Vuković.

Sudionici su se mogli uključiti u nagradnu igru, a dobitnici će o preuzimanju nagrada biti obaviješteni putem kontakta koji su naveli.

Plan razvoja Zadarske županije temeljni je srednjoročni akt strateškog planiranja od značaja za Zadarsku županiju kojim se definiraju posebni ciljevi za provedbu strateških ciljeva iz dugoročnih akata strateškog planiranja. Prema izmjenama zakona, planovi razvoja zamjena su za županijske razvojne strategije. Planom razvoja Zadarske županije utvrđuje se srednjoročna vizija, prioriteti i ciljevi razvoja Zadarske županije te drugi obvezujući elementi sadržaja srednjoročnih akata strateškog planiranja na područnoj (regionalnoj) razini propisani zakonom kojim se uređuje sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju i odluci Skupštine Zadarske županije, javna ustanova Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA izrađuje Plan razvoja Zadarske županije.

Angažman Agencije na izradi Plana omogućuje projekt ZADRA NOVA ZA VAS kroz koji se financira rad djelatnika Agencije te usluge izrade strateškog dokumenta ne stvaraju dodatni financijski teret za Zadarsku županiju. Projekt ZADRA NOVA ZA VAS sufinanciran je sredstvima tehničke pomoći u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Najviše novca na godišnjoj razini za vatrogastvo je u apsolutnom i relativnom iznosu povećala Zadarska županija, pokazuje istraživanje portala zupan.hr koji je analizirao podatke svih hrvatskih županija za 2019. godinu.

U njihovoj analizi napravljenoj na temelju podataka konsolidiranih proračuna županija vidljivo je da je udjel izdvajanja za vatrogastvo do pola posto proračuna. Veće udjele iz proračuna za vatrogasce izdvajaju njihovi gradovi i općine.

Prema udjelu iz proračuna, najviše je u 2019. godini izdvojila Zagrebačka županija, 0,48 posto, slijedi Splitsko-dalmatinska s izdvojenih 0,31 posto, Dubrovačko-neretvanska 0,28 posto, Primorsko-goranska 0,21 posto i Šibensko-kninska 0,19 posto. U odnosu na broj stanovnika najviše su izdvojile Dubrovačko-neretvanska, Zagrebačka, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija.

Gledajući trendove, tj. povećanje izdvojenih sredstava za vatrogastvo u 2019. u odnosu na 2018. godinu, predvodi Zadarska županija s dvostrukim povećanjem, odnosno iznosom od 592,4 tisuće kuna (s 590,5 tisuća kuna u 2018. na 1,183 milijuna u 2019. godini). Zagrebačka županija povećala je sredstva za 424,2 tisuće, Primorsko-goranska za 387,2 tisuće, Istarska 329,4 tisuće i Virovitičko-podravska županija za 264,9 tisuće kuna. U postocima, nakon Zadarske, slijedi Ličko-senjska županija sa 72,7 posto većim sredstvima u odnosu na 2018. godinu, Virovitičko-podravska s povećanjem od 64,15 posto, Vukovarsko-srijemska 25,81 posto i Brodsko-posavska sa 20,75 posto većim sredstvima.

Vatrogasne snage Zadarske županije jedne su od temeljnih operativnih snaga cjelovitog sustava civilne zaštite koji čine operativne snage te civilni sektor koji provodi mjere i aktivnosti zaštite i spašavanja u velikim nesrećama, nepogodama i katastrofama.

„Na godišnjim razinama radi se o doista ogromnom angažmanu vatrogasnih snaga u proteklim godinama. Primjerice, Vatrogasna zajednica naše Županije je u 2018. godini, iako nije bilo ugroza koje bi uzrokovale veće materijalne štete na imovini fizičkih i pravnih osoba kao što je bilo godinu ranije (mraz, požari i bujične poplave), imala ukupno 724 intervencije u kojima je sudjelovalo 5.283 vatrogasca te je u akcijama utrošeno ukupno 10.648 sati angažmana, u 2019. godini imala ukupno 2.256 intervencija u kojima je sudjelovalo 6.767 vatrogasaca te je u akcijama utrošeno 8.299 sati, a u dijelu 2020. godine (do 30. rujna 2020.) imala 1.418 intervencija u kojima je sudjelovalo 2.893 vatrogasca te je u akcijama utrošeno ukupno 5.770 sati“, istaknuo je Olivio Meštrović, županijski pročelnik za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove.

Za potrebe vatrogastva osigurano je i doznačeno 780.507,50 kuna u 2018. godini, u  2019. godini 1.182.935,32 kuna, u 2020. godini 1.259.650,00 kuna, a u ovoj godini planiran je iznos od 1,3 milijuna kuna.

„Svjesni sve zahtjevnijih rizika, prijetnji i opasnosti od velikih nesreća, prirodnih nepogoda i katastrofa, u kontinuitetu se provode mjere s ciljem prepoznavanja zadaća svih operativnih snaga i nositelja provedbenih aktivnosti zaštite i spašavanja i potrebe razvoja kapaciteta za djelovanje i upravljanje u izvanrednim situacijama. Bolje planiranje, a onda i skladan zajednički rad neophodan je uvjet za ublažavanje posljedica neželjenih događaja. U tom cilju Zadarska županija potiče suradnji svih, posebno općina i gradova za veći angažman u jačanju vlastitih kapaciteta za smanjenje rizike te operativnost, a sama dodatno ulaže u jačanje operativnih sposobnosti županijskih temeljnih snaga u sustavu civilne zaštite“, dodaje Meštrović uz napomenu da tome pridonose i aktivnosti u sklopu projekta financiranih sredstvima Europske unije.

Jedan od pozitivnih primjera je projekt „Readiness“ (Unapređenje otpornosti jadranskog bazena od požara i seizmičkih opasnosti koji se financirao iz Programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska 2014.-2020.) kao EU projekta koji unaprjeđuje otpornost od prirodnih opasnosti značajno doprinose jačanju sustava. U planu su i drugi projekti vezani za smanjenje rizika od poplava te utjecaja klimatskih promjena i mjera prilagodbe te izrada sveobuhvatnog pregleda stanja sposobnosti, prijetnji i rizika kako bi se pronašao optimalan model odgovora na izvanredne situacije, katastrofe i krizna stanja.

Unatoč 'korona krizi' i na početku 2021. godine Zadarska županija bilježi rekordan broj zaposlenih. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na dan 31.01.2021. bila je 81 zaposlena osoba više nego na isti dan prošle godine, ukupno 54.941 (+0,1 %). Na razini cijele Hrvatske bilo je 6.932 ili 0,5% manje zaposlenih u odnosu na godinu ranije.

Podaci HZZ-a uvelike su bolji od očekivanja, pogotovo nakon značajnog smanjenja gospodarskih aktivnosti zbog pandemije koronavirusa. Pad je u najvećoj mjeri zaustavljen jer zbog mjera Vlade RH poslodavci zadržavaju zaposlenike. To je posebice vidljivo kod obrtnika, kod kojih imamo čak 106 zaposlenih više nego na isti dan prošle godine, pokazuje analiza Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i EU fondove Zadarske županije.

„Situacija je i dalje puno bolja od očekivanja. Svjesni smo da povećanje broja zaposlenih nije rezultat rasta poslovnih aktivnosti, već su mjere Vlade RH za očuvanje zaposlenih dale vidljiv rezultat, uz određene potpore koje smo poduzeli na razini Županije, ali i naši gradovi i općine. Moramo biti optimisti i nadati se da ćemo uz povoljniji razvoj epidemiološke situacije imati dobru turističku sezonu koja će pomoći oporavku gospodarskih aktivnosti“, rekao je župan Božidar Longin. 

Inače, broj zaposlenih u Zadarskoj županiji tijekom posljednjih godina značajno je porastao. Početkom 2014. godine na području županije radilo je 45.761 stanovnika. Svake sljedeće godine bilježilo se povećanje zaposlenih te je u posljednjih sedam godina porastao ukupno 20,1 posto, do rekordne brojke od 54.941 zaposlenih stanovnika na početku 2021. godine.