Na redovnom Kolegiju župana, održanom u četvrtak u Zagrebu, raspravljalo se o javnom linijskom prijevozu putnika, promjenama koje donosi novi Zakon o obrtu i aktualnostima u poljoprivredi.

Govoreći o organizaciji javnog linijskog prijevoza, s predstavnicima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture raspravljalo se o mogućnostima proširenja Radne skupine za javnu uslugu kako bi se u obzir uzela šira slika po hrvatskim županijama.

„Prioritet je uspostava kvalitetnog javnog linijskog prijevoza putnika i oko toga je postignut konsenzus svih župana. Također smatramo da prijedlozi izmjena i dopuna zakona koji se tiču javno-linijskog prijevoza moraju biti sastavljeni tako da sklapanje ugovora o javnoj usluzi u cestovnom prometu bude pravno i organizacijski provedivo“, istaknuo je tom prigodom župan Božidar Longin

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek najavio je da je u strateškim planovima Zajedničke poljoprivredne politike od 2023. do 2027. puno novina. Osigurat će se sredstva za izravna plaćanja, poboljšanje ruralne infrastrukture te pomorstvo i ribarstvo. Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu ubrzat će procese provedbe kako bi se olakšao postupak raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.

Uoči donošenja novog Zakona o obrtu razgovaralo se o izmjenama koje predviđaju novu organizaciju obrtničke komore. Trenutno je komorski sustav organiziran na tri razine – Hrvatska obrtnička komora kao nacionalno udruženje, 20 područnih komora i 112 udruženja obrtnika. Prema Obrascu prethodne procjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, ukinule bi se područne obrtničke komore, koje su organizirane u skladu s regionalnim ustrojem. S obzirom na to da zajedničke aktivnosti županija i obrtničkih komora predstavljaju obrtništvo županije, stav županija je da ih treba zadržati u takvom obliku.

Hrvatska zajednica županija nastavlja usku suradnju s resornim ministarstvima u ispunjenju ciljeva sukladnih potrebama s „terena“.

Prije 30 godina formiran je veliki broj postrojbi Hrvatske vojske, tada Zbora narodne garde, popularnije Zenge kojoj su krenuli u obranu Domovine. Među njima, 7. srpnja 1991. i popularno zvana "Planinska satnija Starigrad". Tim povodom u Starigradu Paklenici danas je održana svečanost kojoj je prethodilo polaganje vijenaca i paljenje svijeća podno impozantnog križa na novom groblju.

Obilježavanju su uz zapovjednike i pripadnike Planinske satnije Starigrad  nazočili izaslanik Predsjednika RH pukovnik Krešimir Ražov, zapovjednik 93. krila HRZ-a, izaslanik predsjednika Vlade RH, župan Zadarske županije Božidar Longin , izaslanik ministra hrvatskih branitelja Darko Katuša, jedan od ratnih zapovjednika 1. gardijske brigade Tigrovi, gradonačelnik grada Zadra Branko Dukić, načelnik Općine Starigrad Krste Ramić sa suradnicima, zapovjednici i pripadnici postrojbi iz Domovinskog rata, predstavnici više udruga proisteklih iz Domovinskog rata te mještani Starigrada.

Zavidan ratni put "Planinske satnije Starigrad"  ispisao je najslavnije stranice povijesti Domovinskog rata. U iznimno teškim uvjetima, na Velebitu provela je 4 zime i bila temelj opstanka mnogih postrojbi koje su zajedno s njima držale položaje na vrhovima Velebita.

Kako izgleda ratovati na Velebitu, čuvati položaje i ići u izviđanja kad se temperature mjesecima drže oko -20 stupnjeva Celzijevih i niže, dok danima zavija vijavica, a tijelo je često pothlađeno, kako preživjeti rat tamo gdje osim konvencionalnog neprijatelja imaš prirodu koja, ako joj nisi vičan, postaje još opasniji neprijatelj. O tim vremenima svjedoče nam svi oni koji su ratovali na ovom prostoru, posebice pripadnici Planinske satnije Starigrad  koja je od osnutka pa nadalje imala prepoznatljiv ratni put sve do kraja Domovinskog rata. Sva svjedočanstva potvrđuju visok doprinos te postrojbe  u Domovinskom ratu,  iznimnu odgovornost, odlučnost, ali i samozatajnost zapovjednika i pripadnika postrojbe. Prvi zapovjednik Planinske satnije Starigrad  bio je Zoran Šikić koji je danas govorio o  ratnom putu ove postrojbe.

Planinska satnija Starigrad  ustrojbeno bila  u sastavu više postrojbi, no najdulje je bila i završila svoj ratni put u 7. Domobranskoj pukovniji o čemu je govorio jedan od zapovjednika te pukovnije Danijel Kotlar.

Svojih dana na Velebitu i iznimno teških zima, ali i požrtvovnosti ovdašnjih mještana koji su preko noći postali vojnici prisjetio se izaslanik ministra hrvatskih branitelja Darko Katuša, jedan od ratnih zapovjednika 1. gardijske brigade Tigrovi.

U ime predsjednika Vlade RH govorio je župan Božidar Longin koji je rekao kako nas je Domovinski rat naučio zajedništvu i da su upravo  zajedništvo i suradnja u ratu bili ključni  za pobjedu.

„Obljetnice poput ove podsjećaju nas na još jednu našu veliku obvezu – ne zaboraviti. Sjećanje na one koji su pali na putu prema slobodi ne smije se ugasiti i upravo to je zadaća svih nas koji smo preživjeli. Zadaća da govorimo istinu o Domovinskom ratu, da se sjećamo i da svoju djecu i unuke, onako iskreno i bez patetike, naučimo da budu svjesni povijesti svoga naroda te da vole svoju Domovinu na najbolji mogući način.“, rekao je župan posebno naglasivši da se danas  prisjećamo  svih čiji su životi ugasli ovdje na velebitskim stazama kako bi danas njima slobodno šetali planinari i rekreativci.

„Njima, ali i svim ostalim hrvatskim braniteljima neka je vječna slava i hvala. Ne smijemo ih iznevjeriti, zato budimo odgovorni članovi društva i poštenim i vrijednim radom nastavimo voljeti Domovinu.“, zaključio je župan.

Na današnjoj svečanosti uručena su priznanja Općine iz prethodnih godina- Grb Općine Starigrad Udruzi ratnih veterana 1. gardijske brigade Tigrovi – za promicanje vrijednosti Domovinskog rata te povelja o proglašenju  počasnim mještaninom općine Starigrad generala pukovnika Ante Gotovine koju je u njegovo ime preuzeo Danijel Kotlar .

U ponedjeljak 13. rujna 2021. počela je  provedba prvoga digitalnog popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj. Prva faza (SAMOPOPISIVANJE) s pomoću sustava e-Građani trajat će do 26. rujna 2021., a nakon nje uslijedit će druga faza (TERENSKO POPISIVANJE), koja će trajati od 27. rujna do 17. listopada 2021. Stručnjaci Državnog zavoda za statistiku uložili su veliki trud i znanje tijekom metodoloških i organizacijskih priprema Popisa 2021. Pripreme traju posljednjih pet godina, a pripremne aktivnosti obuhvaćaju kontinuiranu višegodišnju suradnju sa stručnjacima za popisnu problematiku iz europskih nacionalnih statističkih ureda. Popis je najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje, koje obuhvaća tri jedinice: stanovništvo, kućanstva i stanove, a njegova priprema, organizacija i provedba propisane su Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine. Podaci koji se prikupljaju Popisom 2021. nužni su za provedbu raznih gospodarskih, socijalnih, demografskih, razvojnih i drugih politika te znanstvenih istraživanja. Kvalitetno planiranje i odlučivanje može se provoditi samo na temelju aktualnih službenih statističkih podataka. Cilj Popisa 2021. jest utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima, kao i o obilježjima kućanstava i stanova. Ovogodišnji Popis jedinstven je u odnosu na sve dosadašnje po načinu prikupljanja podataka. Za razliku od dosadašnjih popisa stanovništva, za koje su se podaci prikupljali na tiskanim obrascima, za Popis 2021. podaci se prikupljaju digitalno. Popis 2021. provodi se prema stanju na dan 31. kolovoza 2021., što se smatra referentnim trenutkom Popisa. Popisuju se državljani Republike Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj te osobe koje u referentnom trenutku Popisa 2021. imaju boravište u Republici Hrvatskoj. Svi individualni podaci prikupljeni Popisom statistički su povjerljivi i službena su tajna te se objavljuju isključivo u zbirnom obliku u skladu sa Zakonom o službenoj statistici. Prvi digitalni Popis 2021. provodi se u dvije faze, od kojih je prva faza SAMOPOPISIVANJE, a druga faza TERENSKO POPISIVANJE.

U prvoj fazi Popisa (SAMOPOPISIVANJE) od 13. do 26. rujna 2021. građani mogu  samostalno popisati sebe i sve članove svoga kućanstva prijavom u elektronički sustav e-Građani. Pravilo samopopisivanja jest jedna vjerodajnica − jedno kućanstvo, što znači da ako se i više članova u kućanstvu koristi sustavom e-Građani, samo jedan član kućanstva popisuje ostale članove kućanstva, kućanstvo i stan. Takav način samopopisivanja omogućuje sigurnu i naprednu digitalnu komunikaciju s građanima, u vrijeme kada im to najviše odgovara.

U drugoj fazi Popisa (TERENSKO POPISIVANJE) od 27. rujna do 17. listopada 2021. na teren izlaze popisivači koji će, u osobnom intervjuu sa stanovništvom i s pomoću elektroničkih uređaja, popisati sve popisne jedinice koje se nisu samostalno popisale. Situacija nastala zbog pojave bolesti COVID-19 postavila je mnoge izazove u gotovo svim društveno-ekonomskim područjima, pa tako i u provedbi Popisa 2021. Državni zavod za statistiku provodit će Popis 2021. uz poštivanje preporuka i mjera Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Pozivamo sve građane Republike Hrvatske da iskoriste mogućnost samostalnog popisivanja prijavom u sustav e-Građani, od 13. do 26. rujna 2021., te tako podrže uspjeh prvoga digitalnog popisa stanovništva, kućanstava i stanova, koji je iznimno važan za cijelu Republiku Hrvatsku. STVORIMO ZAJEDNO SLIKU HRVATSKE!