Odlični gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su i u sedmom mjesecu 2022. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana srpnja u Zadarskoj županiji evidentirano je 64.990 zaposlenih što je povećanje za preko tri tisuće (3.231 ili 5,2 posto) u odnosu na isti dan godinu ranije kada je bilo 61.759 prijavljenih građana.

„Kao što su analize predviđale, nastavljen je trend rasta i razvoja gospodarskih aktivnosti u Zadarskoj županiji. U velikoj mjeri to je zasluga i odlične turističke sezone koja je potvrdila dobru pozicioniranost naše županije kao turističke destinacije“, istaknuo je župan Božidar Longin dodavši da su vrlo dobre najave za posezonu pa se očekuje da bi brojke trebale biti u rangu rekordne 2019. godine kada je na području Zadarske županije zabilježeno 15 milijuna noćenja i 2 milijuna dolazaka.

Da bi se održao rast gospodarstva potrebno je održati investicijsku aktivnost. Zadarska županija u okviru svojih proračunskih mogućnosti ima niz mjera za potpore poduzetništvu, a brojke potvrđuju da smo na dobrom putu, stoji u analizi Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam Zadarske županije.

„Na županijskoj razini nastavit će se s mjerom subvencije kredita poduzetnicima za investicijske projekte, a od jeseni krećemo i s novom mjerom sufinanciranja otvaranja start-up tvrtki“, najavljuje župan.

Inače, Zadarska županija, uz Zagrebačku, bilježi najveće povećanje zaposlenih u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu - porast od 4,8 posto. Po ukupnom broju zaposlenih Zadarska županija je pri samom vrhu - na osmom mjestu od ukupno 21 jedinice regionalne samouprave.

Dobre brojke zabilježene su i na nacionalnoj razini pa je broj zaposlenih u RH na dan 31. srpnja 2022. godine - 1.645.770, što je povećanje u odnosu na isti dan prošle godine za 39.217 ili 2,4 posto.

ZAPOSLENI – ZADARSKA ŽUPANIJA

U Biogradu je u prostoru nekadašnje škole otvoren "Centar za održivi aktivni turizam BioSfera Biograd".  Riječ je o projektu  nositelja Javne ustanove Park prirode Vransko jezero, a realiziran je  se u suradnji s partnerima Gradom Biogradom na Moru, Clusterom za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split i Hrvatskom gorskom službom spašavanja (HGSS).

Projekt je financiran iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u okviru natječaja „Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode“. 

 BioSfera Biograd se bavi pitanjem ekološke, društvene i ekonomske održivosti zaštićenih područja prirode Dalmacije i Like. Cilj projekta je očuvati i valorizirati prirodnu baštinu ciljanog prostora, posebice manje razvijenih, ruralnih područja kroz cjelogodišnji održivi aktivni turizam. Ciljne skupine projekta su turistički sektor, sportske, ekološke, obrazovne, kulturne i sl. udruge i ustanove, djeca, mladi, lokalni stanovnici, ali i posjetitelji ovog prostora i šire regije.

Ovime se želi doprinijeti održivom razvoju lokalnih zajednica i njihovih ekonomija održivim korištenjem i aktiviranjem potencijala prirodne baštine nacionalnih parkova i parkova prirode u neposrednom okruženju Parka prirode Vransko jezero te na širem području Zadarske, Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije.

Projektom je u cijelosti obnovljena stara oronula zgrada nekadašnje biogradske škole i u njoj su na dva kata multimedijalno opremljene prezentacijske dvorane u kojima, uz pomoć najmodernije tehnologije, posjetitelj može „ući“ u pojedino područje. Prezentirani su nacionalni parkovi Paklenica, Krka i Kornati, te parkovi prirode Telašćica, Velebit i Vransko jezero.

Ravnatelj JU PP Vranko jezero Danijel Katičin  istaknuo je da „BioSfera“ podrazumijeva cjelokupnost biljnog i životinjskog svijeta.

„Dodatno, u našem slučaju, to je projekt kojim nastojimo povezati turizam i zaštitu prirode. Ne možemo zamjeriti lokalnom stanovništvu koje želi zaraditi na prirodnoj baštini, treba poticati privatni sektor, a s druge strane važno je slušati argumente onih koji bi izolirali i potpuno zaštitili pojedine dijelove prirodne baštine“ ,  kazao je Katičin, koji je u svečanoj atmosferi završne konferencije uoči otvorenja „BioSfere“  opisao tijek cijelog projekta, od preuređenja stare škole do promocije.

Nazočnima su se obratili gradonačelnik Ivan Knez,  predsjednik organizacije CEDRA iz Splita Ranko Milić te državni tajnici Šime Erlić (Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova), koji je kazao da je Zadarska županija iznimno uspješna po povlačenju EU sredstava, Šime Mršić (Ministarstvo poljoprivrede), Tonči Glavina (Ministarstvo turizma), te Mario Šiljeg (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja). U ime Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost govorila je v.d. direktorica Alenka Košiša Čičin – Šain, te u ime HGSS-a, partnera na projektu, Luka Dubravica. Završno se nazočnima obratio župan Božidar Longin, kazavši da „BioSferu“ što prije treba staviti u funkciju.  

Kaštel Benković u subotu je ugostio 13. izdanje Festivala vina Zadarske županije ˝Vinfest Benkovac 2022˝. Na ocjenjivanje je ukupno pristigao 101 uzorak i to u četiri kategorije – bijelo i crno vino na tržištu te bijelo i crno vino u postupku proizvodnje.

Za najbolje vino, odnosno šampiona 13. Vinfesta u Benkovcu s dodijeljenim 91 bodom proglašeno je desertno vino Maraština - Malvasija Dubrovačka Stjepana Vučemilovića iz Zadra.

Najaboljom Maraštinom s dodijeljenih 89 bodova proglašena je Maraština 2021. Vinarije Jokić iz Lišana Tinjskih. Najbolja Plavina, s 85 bodova, je Plavina 2020. Ker-Vina iz Nadina.

Šampion bijelih vina u postupku proizvodnje s 85 bodova je Maraština 2021. proizvedena u OPG-u Škaulj iz Nadina, dok je šampion crnih vina u postupku proizvodnje, s osvojenih 89 bodova Merlot - Cabernet sauvignon Vinarije Degara iz Zadra.

Šampion bijelih vina na tržištu, s dodijeljenih 89 bodova je Maraština 2021. Vinarije Jokić, a šampion crnih vina na tržištu s 90 bodova je Cuvee Trifun 2016, Cabernet Sauvignon – Merlot – Syrah, Vinarije Poljak iz Zadra.

Najbolji vinari su odabrani prema procjeni i analizi posebne ocjenjivačke komisije koju je predvodila rukovoditeljica Laboratorija za senzorna ispitivanja Zavoda za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Ivana Alpeza. Ona je istaknula kako je ovo ocjenjivanje bilo specifično po mnogo čemu, između ostalog i po tome što postojedvije grupe vina, vina na tržištu i vina u postupku proizvodnje.

„Vina u postupku proizvodnje ove godine, osobito u kategoriji crnih vina, pokazala su ozbiljnost proizvođača koji su poduzeli sve kako bi proizveli kvalitetno vino. No, činjenica da je ove godine bilo puno vina iz proizvodnje i to također crnih i ne samo iz prethodne berbe nego i onih od dvije godine koja već dozrijevaju, govori dovoljno o tome da vinari znaju što znači proizvesti ozbiljno, zrelo, sljubljeno, i vino koje će kada se otvori biti za gušt i užitak“, navela je Alpeza.

Sve nazočne u Kaštelu Benković pozdravio je zamjenik župana Zadarske županije Šime Vicković, naglasivši da svih ovih 13 godina dolazi na festivale vina u Benkovcu, potvrdivši činjenicu da je iz godine u godinu postignut veliki napredak u kvaliteti proizvodnje vina. Istaknuo je da će Zadarska županija i dalje biti partner svim vinarima, naglasivši kako je iznimno važno osnivanje Udruge vinara i vinogradara Zadarske županije, kroz koju će županija dodatno poticati vinare kako bi u konačnici nastavili postizati vrhunske rezultate u proizvodnji vina i marketinškoj prezentaciji.

„Nastojimo brendirati našu županiju kao eno-gastro destinaciju, a naša vina su nam u tome jedan od najvažnijih uzdanica“, kazao je Vicković.

Nakon dodjele priznanja i nagrada, manifestacija je nastavljena zabavnim dijelom programa uz nastup domaćih klapa iz Benkovca, Ženske klape ˝Kotaranke˝ i Muške klape ˝Asseria˝.

Župan Božidar Longin sa suradnicima posjetio je Općinu Ražanac gdje u u pratnji načelnika Damira Jordana obišao više projekata koji se trenutno provode na području općine.

U Krnezi je dovršen projekt izmještanja autobusnog stajališta vrijedan pola milijuna kuna, dok se na županijskoj cesti u Radovinu postavlja novi nogostup, sve u suradnji sa Županijskom upravom za ceste.  U Ljupču je dovršen projekt uređenja plaže Oseka vrijedan milijun kuna, dok je mjesto Ražanac dobilo novu tržnicu-ribarnicu vrijednu 2 milijuna kuna. Sredinom rujna pak, započet će 1,7 milijuna kuna vrijedni radovi na sanaciji luke u Rtini, a paralelno s tim Županijska lučka uprava Zadar priprema projektnu dokumentaciju za sanaciju i rekonstrukciju rive u Ražancu.

„Vidjeli smo da se na području Općine Ražanac događaju brojni projekti. Ovo područje razvija se vrlo dinamično, na čemu čestitam načelniku Jordanu i njegovim suradnicima. Zadarska županija i naše ustanove u okviru svojih mogućnosti nastojat će pratiti i buduće projekte na području općine s ciljem kvalitetnih uvjeta za život svih stanovnika“, istaknuo je župan dodavši da će Županija aktivno surađivati s Općinom na projektu proširenja škole u Ražancu i izgradnje školske sportske dvorane.

„Drago nam je da se župan sa suradnicima osobno uvjerio kako se na području naše općine provode brojni projekti. Oni su rezultat jedne kvalitetne sinergije općinske i županijske vlasti s Vladom RH, a aktivno koristimo i sredstva Europske unije“, kazao je načelnik Jordan koji je napomenuo kako je ovogodišnja turistička sezona i na području Ražanca bila vrlo uspješna.

Od ostalih strateških projekata u planu je izgradnja novog dječjeg vrtića u Radovinu, dok će se u dvorištu područne osnovne škole u Rtini postaviti moderno dječje igralište maritimne tematike, a dječje igralište dobit će i mjesto Ražanac.

„Općina Ražanac je dobila suglasnost Vlade RH na zaduženje kod HBOR-a za ESIF kredit u iznosu od 3.66 milijuna kuna za financiranje modernizacije javne rasvjete. Stare svjetiljke planiramo zamijeniti s 1126 novih visoko efikasnih LED svjetiljki koje doprinose zaštiti okoliša te povećavaju energetsku učinkovitost sustava“, najavio je načelnik Damir Jordan.

S ciljem poticanja učenika na upisivanje programa deficitarnih zanimanja, Zadarska županija će, kao i u prethodnim godinama, sufinancirati troškove srednjoškolskog obrazovanja za učenike u deficitarnim zanimanjima u srednjim školama kojima je osnivač Zadarska županija i to osiguravanjem besplatnog prijevoza, smještaja u Srednjoškolskom đačkom domu te osiguravanjem besplatnih udžbenika.

Zadarska županija će u školskoj godini 2022./2023. za 1.079 učenika koji su upisali programe deficitarnih zanimanja u srednjim školama, kojima je osnivač Zadarska županija, izdvojiti nešto više od 200.000,00 kn.

Prema Preporukama za upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za Zadarsku županiju, za školsku godinu 2022./23, deficitarna zanimanja su: konobar/konobarica, kuhar/kuharica, pekar/pekarica, tesar/tesarica, staklar/staklarica, armirač/armiračica, vrtlar/vrtlarica, zidar/zidarica, CNC operater/CNC operaterka, bravar/bravarica, keramičar/keramičarka, stolar/stolarica, vozač/vozačica, slastičar/slastičarka, dimnjačar/dimnjačarka, soboslikar/soboslikarica, elektroinstalater/elektroinstalerka, instalater/instalerka kućnih instalacija, medicinska sestra/tehničar, farmaceutski tehničar/farmaceutska tehničarka, strojarski računalni tehničar/strojarska računalna tehničarka, tehničar zaštite osoba i imovine/tehničarka zaštite osoba i imovina.

Najviše je učenika upisanih u deficitarna zanimanja u Medicinskoj školi Ante Kuzmanića (326), Strukovnoj školi Vice Vlatkovića (297) te u Hotelijersko-turističkoj i ugostiteljskoj školi (219).

Zadarska županija i ove je godine kroz projekt “Osigurajmo obrok kroz nastavnu godinu 2022./2023." osigurala obroke za 353 učenika slabijeg imovinskog stanja. Veći dio učenika dobivat će jedan obrok dnevno, a u nekim školama učenici će dobivati 3 obroka dnevno. Nositelj projekta „Osigurajmo obrok i u školskoj godini 2022./2023“ je Zadarska županija, a partneri su OŠ “Vladimir Nazor” Neviđane, OŠ Zemunik, OŠ Privlaka, OŠ Sveti Filip i Jakov, OŠ “Jurja Barakovića” Ražanac i OŠ Starigrad.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 380.937,64 kuna, a kroz njega će biti financirano 66. 325 školskih obroka.

Sukladno potrebama učenika i tehničkim mogućnostima, svaka je škola zasebno odlučivala o sudjelovanju u projektu za što su donijeli i pripadajuće Odluke.

Obavezan kriteriji za sudjelovanje u projektu bila su djeca iz obitelji koje su korisnici prava na doplatak za djecu, ali I djeca iz višečlanih obitelji (obitelj s troje i više djece), djeca iz jednoroditeljskih obitelji, djeca iz obitelji u riziku od siromaštva, koja se po osobnoj procjeni djelatnika škole ili centra za socijalnu skrb nalaze u nepovoljnim osobnim, socijalnim i materijalnim okolnostima, a razlog nije činjenica da su iz višečlane ili jednoroditeljske obitelji te djeca državljani Ukrajine kojima je priznata privremena zaštita

U svim partnerskim školama obroci koji će se posluživati ciljanoj skupini neće se razlikovati od obroka koji se poslužuju djeci čiji se obroci financiraju iz drugih izvora, čime će se smanjiti rizik stigmatizacije djece koja žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva. S podjelom obroka dnevno financiranog sredstvima projekta započelo se početkom nove školske godine odnosno 5. rujna 2022. godine.

Najviše obroka u školskoj godini 2022./2023. podijelit će se u Osnovnoj školi Zemunik.

U Zadru je počeo 64. simpozij ELMAR na kojem će istaknuti znanstvenici i stručnjaci prezentirati znanstvene radove te raspravljati o najnovijim istraživačkim dostignućima koja doprinose razvoju tehnologije.

Teme o kojima će se razgovarati su 5G mobilne mreže, autonomna vozila, radarski sustavi, mikrovalna elektronika, automatizacija, svemirske tehnologije, robotika i navigacijski sustavi.

Za upravljanje suvremenim brodovima važno je kvalitetno obrazovanje. Vi, stručnjaci za elektroniku u pomorstvu, omogućili ste, a činite to i dalje, da navigacija postane znatno lakša i da se sve ćudi mora lakše predvide te pomorske nesreće svedu na minimum. Da bi rezultati bili najbolji najvažnija je kvalitetna suradnja teorije i prakse, znanosti i pomoraca na brodovima. Recept je to koji jamči, sad već toliko puta dokazani, uspjeh - poručio je tom prigodom župan Božidar Longin.

Zadarska županija objavila je javni poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi, prosvjeti, športu i tehničkoj kulturi Zadarske županije za 2023. godinu.

Prijave projekata i programa u kulturi, tehničkoj kulturi, predškolstvu, osnovnom i srednjem školstvu podnose ustanove, umjetničke organizacije, samostalni umjetnici te ostale pravne i fizičke osobe, ukoliko se njihovi projekti i programi odnose na javne potrebe od interesa za Županiju kao cjelinu.

Pravo prijave projekata i programa u športu imaju pravne osobe sa sjedištem u Zadarskoj županiji koje su registrirane za djelatnost športa, učlanjene u nacionalni i županijski športski savez (ako je osnovan u pojedinom športu) i lokalnu športsku zajednicu (ako je osnovana u lokalnoj samoupravi Zadarske županije). Programe javnih potreba u športu, koji se odnose na provođenje športskih aktivnosti djece i mladeži, nadležnim tijelima za poslove športa u jedinicama područne (regionalne) samouprave u pravilu predlaže Školski sportski savez i lokalne športske zajednice.

Sredstva za plaće, materijalne troškove i programe ustanova u kulturi, kojima je osnivač Zadarska županija, dostavljaju se izravno Upravnom odjelu za obrazovanje, kulturu i šport.

Sredstva za plaće zaposlenicima u Zajednici tehničke kulture Zadarske županije i Športskoj zajednici Zadarske županije, utvrdit će se u visini koja će biti određena Odlukom o izvršavanju proračuna Zadarske županije za 2023. godinu.

Prijedlozi programa pripremljeni u skladu s javnim pozivom dostavljaju se na adresu:

Zadarska županija

Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i šport

Božidara Petranovića 8

23000 Zadar

Rok za dostavu prijava je 13. listopada 2022. godine, a obrasce i ostale detalje možete provjeriti na ovoj poveznici.

U Zadru je održana  konferencija “Održivo ribarstvo i akvakultura” u organizaciji Hanza Medije i uz podršku Ministarstva poljoprivrede, Zadarske županije, Grada Zadra, Hrvatske gospodarske komore i tvrtke “Cromaris”. 

Odabir Zadra kao lokacije za ovu konferenciju logičan je jer marikultura na zadarskom području čini više od 70% ukupnih kapaciteta u državi, te je izuzetno bitna gospodarska grana za grad i županiju. Zbog velike potražnje za njenim proizvodima, ali i zbog ostalih utjecaja kao što su klimatske promjene, nalazi se pred velikim izazovima te je potrebno pažljivo definirati njen daljnji razvoj na održivim principima.

“Respektabilini stručnjaci koje smo okupili vjerujem da će dati odgovore na neka pitanja, a mi ćemo se potruditi u našim izdanjima da I do javnosti stignu sve te poruke, da stigne apel  da Bogom dana Hrvatska koja ima sve, da ima I dostatne količine ribe”, rekao je uvodno director Slobodne Dalmacije Miroslav Ivić.

U uvodnom dijelu konferencije sudionicima se, između ostalih, obratio i gradonačelnik Branko Dukić koji je rekao da Zadarska županija i grad Zadar žive na moru i od mora, od tzv. plave ekonomije. 

“Zadarska marikultura i ribarstvo, brodarstvo i turizam imaju poseban značaj za cijelu zemlju, zbog njihova visokog udjela u navedenim djelatnostima na državnoj razini. Ribarstvo i akvakultura su uzročno-posljedično povezane. Dok za akvakulturu na našem moru postoje lokacije koje omogućavaju širenje ove djelatnosti bez većeg utjecaja na okoliš i turizam, ribarstvo je upravo limitirano prirodnim resursima.  Jasno je kako je povećanje količine proizvoda iz ribarstva koji potječu iz ulova gotovo nemoguće, dok akvakultura ostaje ona grana koja može osigurati dovoljno proizvoda iz mora.”  - rekao je Dukić.

Župan Božidar Longin naveo je kako je u Zadarskoj županiji u ovom  trenutku 55 koncesija za marikulturu (30 za bijelu, 7 za plavu ribu, 17 za školjke te 1 za uzgoj spužvi), s ukupno 24 proizvođača. 

“Na površini od gotovo 2,5 milijuna m2, kapacitet uzgoja bijele ribe je preko 14 tisuća tona godišnje, plave ribe do 6.650 tona, a školjki do 1.930 tona.  Ovim podacima priključimo i podatke sektora ribarstva koji pokazuju da se oko 35 posto ukupnog iskrcaja ulovljene ribe u RH događa u našoj županiji, i to na 46 iskrcajnih mjesta, od čega 27 na otocima. “, istaknuo je Longin dodajući da ta činjenica povlači za sobom i pitanje ribarske infrastrukture koja je od presudne važnosti za održivi razvoj ribarstva. “Stoga smo našim ribarima osigurali najmoderniju infrastrukturu s obje strane Jadrana, izgradnjom ribarskih luka u Kalima i Gaženici ukupne vrijednosti oko 60 milijuna kuna.  Riječ je bespovratnim sredstvima u iznosu 100 %, od čega je 75 % sredstava iz EU, a ostatak od 25 % iz državnog proračuna.”, naveo je župan Božidar Longin.

Govoreći o povlačenju sredstava iz EU fondova župan je rekao kako je Zadarska županija kroz proteklih desetak godina provela  niz  projekata vezanih za akvakulturu, većinom preko programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska.

„Jedan od možda najupečatljivijih bio je projekt Adri.SmArtFish, kroz koji je u more postavljen umjetni riblji greben, jugoistočno od otočića Ošljaka u Zadarskom kanalu.

To je prvi umjetni riblji greben u Hrvatskoj, i na njemu se, u suradnji sa stručnjacima Sveučilišta u Zadru, kontinuirano provodi monitoring pojavnosti morskih organizama. Kroz isti projekt opremili smo zadarsku ribarnicu ledomatom, rashladnom vitrinom te stolovima od inoksa.“- dodao je još Longin.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Šime Mršić rekao je kako  su se ribarstvo i akvakultura  pokazali otpornim i u proteklim godinama koje su obilježene COVID krizom.  “Unatoč tome nastavio se određeni rast. Ova konferencija u Zadru je u centru Jadrana, ali i centru ribarstva i akvakulture s obzirom da  flote iz Zadarske županije love većinu sitne plave ribe, ali i većina uzgoja bjele i plave ribe se dešava upravo ovdje na prostoru Zadarske županije što prije svega treba zahvaliti našim vrijednim ribarima   i svima koji rade u akvakulturi I u preradi ribe.”, rekao je Mršić dodajući da  Vlada RH nastoji pratiti razvoj i rad naših  ribara te da je pomogla I  u COVID krizi: “Za 2020.,2021. i 2022. godinu će biti isplaćeno 250 milijuna kuna za ublažavanje posljedica COVID krize. Isto tako značajna sredstva su osigurana u najnovijem paketu Vlade RH za naš ribarski sektor  što će svakako pomoći da se prevlada ova nezapamćena kriza sa troškovima u opskrbi energentima”, dodao je još Šime Mršić.

Konferencija se nastavlila panel raspravom o održivom ribarstvu i predstavljanju nacionalnog plana razvoja akvakulture do 2027.

FOTO: Jure Miskovic/Cropix