Jeste li znali da je kalkulator bodova najjednostavniji način da provjerite imate li dovoljno bodova za upis u željenu srednju školu? Uz to, ako i dalje niste sigurni koja je škola za vas najbolji izbor, pomoći će vam online predstavljanje škola. Oba alata su razvijena u suradnji srednja.hr i Hrvatske zajednice županija. Redovito ih ažuriramo, a kalkulator bodova smo sada osvježili pa tako možete doznati prosječne bodove potrebne za upis u škole u zadnjih šest godina.

Kalkulator bodova za upis u srednju školu pomaže vam preračunati prosjeke ocjena iz osnovne škole u bodove za upis srednje. Prošle je godine ostvario više od 538.600 posjeta, što pokazuje kako je ovaj alat pomogao tisućama učenika pri prelasku iz osnovne u srednju školu. Sada smo ga ažurirali informacijama s prošlogodišnjih upisa pa možete biti sigurni da je izračun kojeg dobijete točan.

Za izračun bodova trebat će vam svega nekoliko minuta. Nakon što odaberete željenu srednju školu i program kojeg želite upisati, ispod će vam se prikazati prosječan, kao i najmanji i najviši broj bodova s kojim se učenici upisivali u vaš željeni program unazad šest godina. Sve što trebate nakon toga jest unijeti svoje prosjeke ocjena, ukupne i za pojedinačne predmete koji su vam važni za upis.

Nakon što odaberete izračunaj, kalkulator će vam pokazati koji broj bodova ostvarujete. Vidjet ćete i ukupan broj kandidata koji je vaš smjer pokušao upisati prošle godine, kao i koliko ste uspješniji ili manje uspješni od njih. Ispod ćete vidjeti i druge škole u vašoj okolini u koje biste se s vašim uspjehom mogli upisati.

Kalkulatoru bodova pristupite ovdje.

Ovim projektom učenicima se želi olakšati upis u srednju školu, ali i potaknuti ih na ostvarivanje što boljih rezultata, rekao nam je Danijel Marušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija, partnera ovog projekta.

– Kalkulator bodova je postao nezaobilazan alat za učenike osnovnih škola koji se pripremaju za upise u željene srednje škole jer se svake godine nadograđuje aktualnim podacima. Županije, kao osnivači velikog broja škola u Republici Hrvatskoj, kontinuirano potiču jednako dostupno i kvalitetno obrazovanje i ulažu u odgojno-obrazovni sustav kroz regionalnu, nacionalnu, ali i europsku razinu, rekao je Marušić.

Online predstavljanje škola drugi je alat kojeg smo razvili u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija. On vam pomaže donijeti odluku o tome koja škola je za njih najbolji izbor tako što vam olakšava istraživanje. Na jednostavan način pretražite naš katalog škola po tipu škole ili gradu u kojem se nalazi, a možete i unijeti naziv škole koja vas zanima.

Doznat ćete o povijesti škole, njihove uvjete upisa, projekte u kojima su sudjelovali, izvannastavne aktivnosti koje nude učenicima i natjecanja na kojima su sudjelovali. Moći ćete pogledati i fotografije i video materijale škola.

U Hrvatskoj je u školskoj godini 2021/2022 bilo ukupno 40.161 učenika osmih razreda osnovne škole, prema podacima u Školskom e-Rudniku. Online predstavljanje škola prošle je godine posjećeno čak 56.688 puta što pokazuje da je riječ o alatu koji je učenicima zaista koristan. Pristupite mu ovdje.

Izvor: Hrvatska zajednica županija

Na otoku Ošljaku, najmanjem naseljenom otoku u Zadarskoj županiji, svečano je otvorena 10. Međunarodna umjetnička kolonija „MUK na Lazaretu 23.“ koju organiziraju Udruga Kreativa - Ošljak i Udruga Mladih "Kumbul" Ošljak, dok su suorganizatori Narodni muzej Zadar i Gradska galerija Bihać.

Organizatore i sudionike jubilarne umjetničke kolonije pozdravili su načelnik Općine Preko Jure Brižić i župan Božidar Longin, dok je prigodnim govorom koloniju otvorio književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić. U programu je sudjelovala i Branka Valčić koja je recitirala poeziju čakavskog pjesnika Ante Tonija Valčića.

„Kažu da je upravo umjetnost najbolji način uspostavljanja suradnje. Jezik likovne, kao i glazbene, umjetnosti ne treba prevoditelje. Jedinstven je i univerzalan i razumiju ga svi oni koji su se spremni predati zavodljivosti boja, oblika, crta, poteza… Lazaret je spojio dvije udruge i dva muzeja. Spojio je dvije zemlje kojima granicu predstavlja čarobna bistra rijeka Una što upravo na području Zadarske županije počinje svoj život i kreće prema Bihaću odakle nam stižu dragi gosti“, poručio je župan Longin dodavši da ga veseli održavanje kolonije upravo na Ošljaku, na otočiću koji kao da je ostao oaza mira i netaknute prirode.

„Njegova kulturna baština je bogata i možda je ova kolonija upravo dobra prilika za njeno bolje upoznavanje i revitalizaciju. Vidimo da Ošljak može puno toga ponuditi i gostima i samim našim građanima stoga je održavanje umjetničke kolonije pravi korak prema ostvarivanju mnogih novih projekata“, ustvrdio je župan.

Umjetničku koloniju, inicirala je i vodi Vesna Sabolić, sociolog i organizator kulturnih djelatnosti, a ovogodišnji umjetnički voditelj je Nermin Delić, povjesničar umjetnoti i direktor Gradske galerije Bihać.

Pokrovitelji ove manifestacije su Zadarska županija i Općina Preko, a rad udruge potpomažu i TZ Općine Preko, Art&Dizajn Bihać, kao i restoran „Lazaret“, koji je svečano i otvorio svoja vrata uz organiziranje ovogodišnje Međunarodne umjetničke kolonije „Muk na Lazaretu 23.“

U petak je u Zadru u organizaciji Slobodne Dalmacije, portala Zadarski.hr i Hanza medije održana panel rasprava „Gospodarenje otpadom i otpad kao energija” čiji su sudionici naznačili sve trenutne probleme s kojima se Hrvatska susreće u zbrinjavanju otpada, ali i moguća tehnološka i organizacijska rješenja. Loša zakonska regulativa, inertnost države i izostanak jasne nacionalne strategije, ali i još uvijek i nedovoljno razvijena svijest građana o važnosti odvojenog prikupljanja otpada, samo su neki od problema s kojima se susreće cijela Hrvatska, a pogotovo Dalmacija. Sudionike panela pozdravili su zamjenik župana Šime Vicković, gradonačelnik grada Zadra Branko Dukić i direktor Slobodne Dalmacije Vinko Ursić Glavanović.

„Često se spominje da se lokalni izbori gube ili dobivaju na poskupljenju zbrinjavanju komunalnog otpada. Istina je da kružno gospodarstvo košta, ali, budite uvjereni, ne više od odlaganja otpada iznad Dikla. Sve je ovo pitanje struke, a što se lokalne samouprave tiče – naš posao nije samo čist grad, jer moramo stvoriti održiv model zbrinjavanja otpada, a ne ga nekontrolirano bacati. Tu alternative nema“, izjavio je zadarski gradonačelnik Branko Dukić.

I zamjenik župana Šime Vicković uvjeren je da treba pronaći način i otpad iskoristiti za proizvodnju energije. Vicković je rekao da je Zadarska županija u hrvatskom vrhu po razvijenosti obnovljivih izvora energije po ugrađenim solarnim panelima i vjetroelektranama, a naveo je i primjer bioenergane u Benkovcu.

„Suvremeni čovjek proizvodi jako veliku količinu otpada, i to vrlo raznolikog, a njegovo zbrinjavanje globalni je problem.

Također, porast stanovništva stvara potrebu za dodatnom proizvodnjom energije, a svakako na to utječu i klimatske promjene.

Kako je odlaganje neobrađenog otpada postala neprihvatljiva opcija za zbrinjavanje komunalnog otpada, potrebno je pronaći način da se on iskoristi. I stoga upravo otpad postaje neka vrsta kontinuiranog izvora energije.

Vodeća smo županija u Hrvatskoj u proizvodnji obnovljivih izvora energije, u najvećoj mjeri putem solarnih i vjetroelektrana. Uz to svakako treba istaknuti da na našem području imamo i energanu na biomasu u Benkovcu, koja je dobar primjer kako otpad, u ovom slučaju onaj biološki, može poslužiti za stvaranje energije.

Korištenjem otpada za proizvodnju energije smanjuje se njegov volumen i količina što znači dvostruku korist“- istaknuo je Šime Vicković.

U panel raspravi sudjelovali su direktor tvrtke „Eko“ Dino Perović, direktor zadarske Čistoće John Ivan Krstičević, direktor šibenskog CGO Bikarac, viši savjetnik u Upravnom odjelu za zaštitu okoliša, komunalne poslove, infrastrukturu i investicije Splitsko-dalmatinske županije Mladen Perišić i Nejc Lahne iz slovenske tvrtke EON Energy Solution.

„CGO Biljane Donje je regionalni centar s 46 hektara površine i kapacitetom od 75.000 tona kojemu će gravitirati i 50 posto stanovništva Ličko-senjske županije. Pretovarne stanice su izgrađene u Gračacu, Biogradu i Pagu, a ona u Gospiću će se graditi iz nacionalnih sredstava. Radi se o investiciji od 368 milijuna kuna plus PDV, te 10 posto nepredviđenih radova, ali konačni iznos troškova izgradnje znat ćemo kada budu potrošena europska sredstva. Nadam se da ćemo s radom započeti 1. siječnja, ali već sada je jasno da nam je najveći problem to što država nije stvorila okvir za plasman goriva iz otpada, što znači da nismo „zatvorili krug” u zbrinjavanju otpada. Nama je uzor bilo Celje, gdje su izgradili energanu jer imaju toplovode i infrastrukturu za grijanje kuća i stanova, čime su zatvorili ciklus zbrinjavanja otpada. Kod nas su rađeni elaborati koji su pokazali da bi bilo dobro između Zadra i Šibenika izgraditi energanu, idealno bi bilo kroz javnoprivatno partnerstvo, pa dio struje „vratiti” u HEP-ovu mrežu, a preostali dio iskoristiti za grijanje plastenika“, kazao je Dino Perović, direktor zadarske tvrtke „EKO” koja vodi projekt CGO-a Biljane Donje, po čijoj procjeni će se za dovoz u Biljane Donje plaćati od 160 do 200 eura po toni otpada.

Otvorenje CGO Biljane Donje jedva čeka i John Krstičević, direktor zadarske „Čistoće” pred kojim je i konačno zatvaranje deponija iznad Dikla. On se nada do kraja godine, a onda bi sljedeće godine, kad započne s radom CGO Biljane Donje, započela i sanacija dugogodišnjeg zadarskog deponija.

Jedna od najaktualnijih tema redovitog sastanka župana Božidara Longina s gradonačelnicima i načelnicima s područja Zadarske županije bila je dovršetak je Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje (CGO).

Kako su izvijestile predstavnice tvrtke Eko d.o.o., CGO je u završnoj fazi izgradnje, a trenutno se radi na montaži opreme u postrojenju za mehaničko-biološku obradu otpada. Centar bi trebao biti pušten u rad do kraja ove godine, najavio je župan Longin.

„CGO Biljane Donje jedan je od strateških projekata Zadarske županije i njegova realizacija od velike je važnosti za sve naše stanovnike. Centar predstavlja visoko kvalitetnu i najsigurniju alternativu postojećim odlagalištima jer je predviđena mehaničko-biološka obrada miješanog komunalnog otpada po najvećim europskim standardima, a uz to će se vršiti i obrada građevnog otpada. Gospodarenje otpadom utječe na sve ljude i na naš okoliš te je puno više od komunalne usluge. To je pitanje kvalitete života“, dodao je župan.

Općina Poličnik je u međuvremenu ishodovala građevinsku dozvolu za pristupnu cestu od državne ceste D-8 iz zone Grabi u Poličniku do Centra za gospodarenje otpadom čija je izgradnja među prioritetnim projektima. Naime, uz važnost odgovornog gospodarenja otpadom i zaštite okoliša, jednako tako je važno zaštiti sigurnost i kvalitetu života lokalnog stanovništva te je načelnik Općine Poličnik Davor Lončar sa svojim suradnicima poduzeo sve predradnje kako bi prometnica što prije krenula u izgradnju.

Trenutno se u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture zaokružuje financijska konstrukcija za izgradnju ceste koja bi trebala značajno rasteretiti postojeće lokalne prometnice i zaobići naseljena mjesta, a ujedno olakšati pristup dostavnim vozilima.

„Iako su Centri za gospodarenje otpadom prvorazredno političko, ali i stručno pitanje, istaknuo bih važnost da će zadarska regija imati jedan od četiri CGO-a u Hrvatskoj i to sufinancirana bespovratnim sredstvima EU. Zadarska regija, ali i ostali koji gravitiraju CGO-u u Biljanima, bit će stoga oslobođeni penala EU što će izravno utjecati na cijenu odvoza komunalnog otpada za građane“, istaknuo je predsjednik Županijske skupštine dr.sc. Zoran Šikić dodavši kako se o tehnologiji CGO-a često razgovara s političkih i populističkih razloga, premda struka o tome ima jasan stav.

Predstavnici tvrtke Eko d.o.o. istaknuli su kako ulažu maksimalne napore da Centar bude pušten u rad još ove jeseni jer se bespovratna EU sredstva moraju potrošiti do kraja ove godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 89,7 milijuna eura, a u najvećoj mjeri financira se europskim i nacionalnim sredstvima uz lokalnu komponentu suvlasnika – gradova Zadra i Benkovca te Zadarske županije.

Obuhvat Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje pokriva cijelu Zadarsku i južni dio Ličko-senjske županije. Pretovarne stanice izgrađene su u Biogradu na Moru, Gračacu i Pagu s transportnom opremom ukupnog kapaciteta od 23,500 t/god te su u potpunosti spremne za prihvat otpada, ali će u pogon tek kada CGO krene s radom.

Nakon što je Vlada RH odobrila financijska sredstva za budući hospicij na Babindubu, Zadarska županija objavila je natječaj za odabir izvođača na njegovoj izgradnji. Procijenjena vrijednost radova je 1,9 milijuna eura bez PDV-a.

„Iznimno smo zadovoljni što smo uz pomoć hrvatske Vlade uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju za ovaj, strateški projekt Zadarske županije. Hospicij će biti specijaliziran za pružanje palijativne skrbi. U njemu će se pružati sveobuhvatna zdravstvena, psihološka, socijalna i duhovna skrb s ciljem pružanja potrebne njege bolesnicima s neizlječivom bolešću“, najavio je zamjenik župana Šime Vicković.

Podsjetimo, kao lokacija za smještaj hospicija izabrana je zgrada bivše vojarne na Babindubu koju je država darovala Zadarskoj županiji za ovu namjenu. Zgrada ima tri etaže (podrum, prizemlje i kat) i obnovit će se u postojećim gabaritima i arhitektonskom izričaju, uz ugradnju dizala i dogradnju terase kako bi se zadovoljile sve potrebe njenih budućih korisnika, a sukladno ishođenoj građevinskoj dozvoli.

„Radi omogućavanja nesmetanog kretanja i evakuacije nepokretnih i invalidnih, te osoba smanjene pokretljivosti, na postojeću zgradu dogradit će se okno dizala predviđenog za prijevoz bolničkih kreveta te otvorena terasa koja će se osim za boravak koristiti i kao prostor za moguću evakuaciju nepokretnih osoba u bolničkim krevetima“, istaknuo je Nikica Miletić, pročelnik Upravnog odjela za javnu nabavu i upravljanje imovinom Zadarske županije.

Projektom rekonstrukcije je predviđen smještaj deset postelja u pet dvokrevetnih soba. Uz sobe za smještaj bolesnika osigurani su prostorni uvjeti za rad multidisciplinarnog stručnog osoblja, te prateće i pomoćne prostorije. U prizemlju i na katu su sobe za smještaj bolesnika, sobe za rad i odmor stručnog osoblja, prateće i pomoćne prostorije.

Natječaj je otvoren 15. svibnja 2023. godine i traje 30 dana, a nakon odabira izvođača i uvođenja u posao rok za dovršetak radova je 12 mjeseci.

Učenice 4. g razreda, usmjerenja tajnik/tajnica, Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole Zadar posjetile su Dom Zadarske županije kako bi se upoznale s tajničkim poslovima, radom pisarnice te poslovima protokola i odnosa s javnošću. U pratnji maturantica bile su nastavnica Radnog prava i Tehnike komuniciranja Marija Baričević Ninčević i nastavnica Tajničkog poslovanja Danijela Rimanić.

Posjet Zadarskoj županiji organiziran je kao terenska nastava u sklopu školskog kurikuluma 2022./2023.

Tom prigodom primio ih je župan Božidar Longin sa svojim zamjenikom Šimom Vickovićem i resornim pročelnikom Ivanom Šimunićem.

„Posao tajnica je vrlo odgovoran i značajan jer one organiziraju dnevni raspored kako nas dužnosnika tako i ostalih rukovoditelja,“ rekao je župan i poželio im uspjeh na maturi kao i u ostalim životima planovima.

Sukladno članku 85. Poslovnika Županijske skupštine Zadarske županije, župan Zadarske županije kao ovlašteni predlagatelj podnio je Županijskoj skupštini na donošenje Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Zadarske županije za 2022. godinu.

Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Zadarske županije za 2022. godinu, s obrazloženjem pogledajte OVDJE.