Povodom obilježavanja Dana državnosti izaslanstvo Zadarske županije i Grada Zadra  predvođeno  županom Božidarom Longinom i gradonačelnikom  Grada Zadra Brankom Dukićem , njihovim zamjenicima i pročelnicima županijskih  odjela, položilo je vijence i zapalilo svijeće .

Delegacije su vijence položile kod središnjeg križa na Gradskom groblju Zadar, a osim predstavnika grada i županije vijence su položili i predstavnici Hrvatske vojske, policije, Udruga proizašlih  iz Domovinskog rata te predstavnici političkih stranaka.

"Svima čestitam Dan državnosti koji obilježavamo u nedjelju 30. svibnja, a kako danas obilježavamo i Dan oružanih snaga Republike Hrvatske i 30. obljetnicu osnutka Hrvatske vojske, svim sadašnjim i bivšim pripadnicima oružanih snaga čestitam i njihov dan", rekao je župan Božidar Longin.                  

U Centru za razvoj i edukaciju u Poličniku održana je svečanost uručivanja Ugovora o sufinanciranju projekata usmjerenih na poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima u 2021. godini koju je organizirao Središnji državni ured za demografiju i mlade.

Gradonačelnicima i načelnicima općina u 15 gradova i općina u 7 županija dodijeljeni su Ugovori o sufinanciranju poboljšanja materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima ukupne vrijednosti 5.443.652,00 kuna.

Općinama i gradovima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji dodijeljeno je 157.404,00 kuna, Istarskoj 500.000,00 kuna, Ličko-senjskoj 322.549,00 kuna, Primorsko-goranskoj ukupno 620.247,00 kuna, Splitsko-dalmatinskoj 835.926,00 kuna, Šibensko-kninskoj 1.246.161,00 kuna te Zadarskoj županiji 1.761.365,00 kuna.

Potpisane Ugovore u ime Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade je uručio Marin Šarlija, voditelj Samostalne službe za programe i projekte u području demografije i mladih.

Svečanosti je nazočio  župan Božidar Longin, njegov zamjenik Šime Vicković te načelnik općine Poličnik Davor Lončar, te  načelnici i gradonačelnici, potpisnici ugovora.

Ovom prigodom načelnik Općine Poličnik Davor Lončar  zahvalio je Središnjem uredu za demografiju i mlade na potpori i sredstvima koja su dobili za izgradnju i opremanje dječjih vrtića:

„Zahvaljujem u ime svih svojih kolega na potpori i sredstvima za opremanje dječjih vrtića, vjerujem kako svi ovdje težimo tome da djeca imaju adekvatan prostor i svaka pomoć dobro dođe da možemo osigurati dobru skrb za našu djecu“, rekao je Lončar.

Župan Zadarske županije Božidar Longin  istaknuo je kako su osnivači vrtića gradovi i općine, ali se i Županija uvijek trudi pružati potporu u izgradnji i rekonstrukciji vrtićkih objekata jer je skrb za najmlađe njihov prioritet.

„Ponosni smo što smo  u posljednje četiri godine na području naše županije, što izgradili, što rekonstruirali, 40 dječjih vrtića. S ciljem dodatnog poboljšanja uvjeta za naše najmlađe u idućem razdoblju planira se i izgradnja 40 dječjih igrališta u svim krajevima naše županije. To je dio našeg programa demografske obnove“, rekao je Longin te dodao kako se samo zajedničkim snagama može preokrenuti negativan demografski trend pritom se zahvaljujući uredu za demografiju i mlade što su prepoznali važnost ulaganja upravo u prvu stepenicu odgojno-obrazovnog sustava kojim započinje uspon u svijet učenja.

Čestitao je i zadarskim općinama, Poličnik, Bibinje, Gračac i Sali koje su ovim projektom dobile ukupno oko 1,8 milijuna kuna sredstava za svoje vrtiće, a čije su ugovore preuzeli načelnici Davor Lončar, Šime Sekula i Zoran Morović.

„Njima, ali i ostalim općinama, želim da ostvarenje planiranih i sufinanciranih projekata bude obavljeno s uspjehom i u zadanim rokovima. Djelatnicima svih vrtića želim uspješan rad, a mališanima puno veselja“, zaključio je Longin.

U ime Središnjeg državnog ureda nazočnima  se obratio voditelj samostalne službe za programe i projekte Marin Šarlija koji je predstavio poziv za projekt na kojeg se prijavilo preko 170 gradova i općina.

„Naš poziv je glasio na 34 milijuna kuna, s obzirom na sredstva koja smo imali uspjeli smo sufinancirati 103 vrtića, prepoznali smo njihov značaj i uloženi trud. Iznimno smo zadovoljni što smo u ovim izazovnim vremenima uspjeli smoći snage da izravno iz državnog proračuna raspodijelimo sredstva i nagradimo vaš kontinuirani rad da poboljšate životne uvjete onih najmanjih u vašim općinama i gradovima“, rekao je Šarlija te dodao kako Središnji državni ured ne staje već nastavlja s provođenjem projekata.

Šarlija je također pohvalio Zadarsku županiju kao županiju koja je dobila najviše sredstava, kao i općinu Poličnik gdje je pojedinačno uloženo najviše sredstava.

Poljski nacionalni avioprijevoznik LOT s ciljem promocije leta Varšava-Zadar, u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, odnosno Predstavništvom HTZ-a u Poljskoj, turističkim zajednicama Zadarske županije i grada Zadra te Zračnom lukom Zadar, organizirao je dolazak 180 uzvanika i predstavnika poljskog turističkog sektora u Hrvatsku. Među putnicima na letu su predstavnici 17 poljskih zračnih luka, najvažnijih poljskih turoperatora i agencija te 22 novinara iz najvažnijih poljskih medija, koji će na području Zadra i Zadarske županije boraviti 28. i 29. svibnja. 

„Poljsko tržište nalazi se među top pet naših najvažnijih emitivnih tržišta, a boravak utjecajnih poljskih gostiju na području Zadarske županije dodatno će ojačati turističku povezanost naših dviju zemalja. LOT je u ovoj sezoni najavio osam aviolinija iz Poljske prema pet hrvatskih zračnih luka pa vjerujem kako u narednom periodu možemo očekivati vrlo dobre brojke iz Poljske, posebice u dalmatinskim županijama koje Poljaci tradicionalno preferiraju“, istaknuo je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić prilikom dočeka visoke poljske turističke delegacije. 

Naime, u Zadarsku županiju stigli su i predsjednik uprave LOT-a Rafał Milczarski, član uprave LOT-a Michał Fijoł te predsjednik Europskog udruženja putničkih agencija i turoperatora (ECTAA) i Poljske turističke komore Paweł Niewiadomski. Uzvanike su u Zračnoj luci Zadar, uz direktora Staničića, dočekali i direktor ZL Zadar Josip Klišmanić, župan Zadarske županije Božidar Longin,  gradonačelnik grada Zadra Branko Dukić, te ravnateljica Uprave za sustav turističkih zajednica, kategorizaciju i pravne poslove Ministarstva turizma i sporta Monika Udovičić.

„Vaše slijetanje možemo gledati kao simboličan početak kraja pandemije, a samim time i kao početak povratka gostiju na naše područje. Kako znamo da je svaka kriza ujedno i prilika, vjerujem da su mnogi iskoristili ovo vrijeme pandemije kako bi unaprijedili svoje poslovanje, obogatili turističku ponudu, podignuli razinu kvalitete smještaja i dr. Stoga, mada sam uvjeren  da je Hrvatska kao destinacija Poljacima vrlo dobro poznata, vaš je dolazak dobra prilika za promidžbu svega onoga što gostima možemo ponuditi sada, u ovom nešto drugačijem vremenu.“, rekao je župan Longin istaknuvši kako je naša županija zapravo  Hrvatska u malom jer ima otoke, priobalje, zaleđe,  lički dio i Velebit, a da se nada kako će se većina danas pristiglih putnika ponovno vratiti u Zadar sa svojim obiteljima.

Nakon što je pozdravio uzvanike i izrazio zahvalnost na ovako srdačnom prijemu, predsjednik uprave LOT-a Milczarski je naglasio kako njihovi putnici lete sigurno unutar Poljske, ali i cijeloga svijeta. „Mi koji smo doletjeli ovdje u Zadar, ovim posebnim letom želimo svima pokazati da je Hrvatska otvorena i da smatramo da je Hrvatska sigurna destinacija", poručio je Milczarski, nadodavši kako će i osobno ovo ljeto s obitelji provesti u Hrvatskoj. 

„Po zadnjim provedenim istraživanjima, 79 posto Poljaka želi putovati u Hrvatsku, što su, složit ćete se, sjajni rezultati. S dobrim aviolinijama kojih je sve više, velikim brojem charter letova te uz standardni promet automobilima, u ovoj godini možemo očekivati doista veliki broj Poljaka u Hrvatskoj“, naglasio je predsjednik ECTAA-e Niewiadomski.

Dodajmo kako će svi sudionici putovanja biti podijeljeni u šest grupa koje će individualno obići Pag, Vransko jezero i Pakoštane, otok Ugljan, Starigrad - Paklenicu, Biograd, Nin i Zadar. Uz prirodne ljepote destinacija, sudionicima će se predstaviti tradicije paške čipke i soli, eno-gastronomska ponuda te brojne kulturno-povijesne znamenitosti s područja Zadarske županije.

„Jako se radujem što će Zadarska županija ovom prilikom moći predstaviti sve svoje ljepote poljskom turističkom sektoru i novinarima. Iskreno se nadam da će ovaj posjet doprinijeti razvoju turizma i dobrih odnosa između turističke branše naših zemalja“, izjavila je direktorica Predstavništva HTZ-a u Poljskoj Agnieszka Puszczewicz, pritom zahvalivši svima koji su pomogli u realizaciji ovog projekta. 

U povodu Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske, Dana Hrvatske vojske i Dana Hrvatske kopnene vojske župan Božidar Longin uputio je čestitku načelniku Glavnog Stožera OSRH Robertu Hranju i svim pripadnicima pobjedničke Hrvatske vojske.

„Poštovani admirale Hranj,

povodom Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske, Dana Hrvatske vojske i Dana Hrvatske kopnene vojske, Vama, Vašim suradnicima te svim pripadnicima Oružanih snaga RH upućujem svoju iskrenu čestitku te želim puno uspjeha i zadovoljstva u nastavku obnašanja časne i odgovorne dužnosti“, poručio je župan Longin.

Opća bolnica Zadar od četvrtka, 27. svibnja krenula je s isplatom razlike plaće svojim djelatnicima za ostvarene prekovremene sate. OB Zadar među prvim je zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj koja je isplatila svoje djelatnike temeljem zaključenih pojedinačnih izvansudskih nagodbi s radnicima.

Podsjetimo, riječ je o razlici plaće koja nije isplaćena radnicima temeljem Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN-143/13) te Dodatka I. Ugovoru (NN-29/18) i Dodatka II. Ugovoru (NN-92/19), u razdoblju od 1. prosinca 2013. godine do 31. ožujka 2020. godine. Isplata je izvršena temeljem zaključenih pojedinačnih izvansudskih nagodbi s 950 djelatnika zadarske bolnice.

„Radi se o prvoj skupini radnika čija su  potraživanja po citiranim stavkama manja od 10 tisuća kuna. Ukupno je isplaćeno 1.858.829,00 kuna za 792 djelatnika. U narednom razdoblju bolnica će isplatom obuhvatiti i radnike čiju su potraživanja s iste osnove veća od 10 tisuća kuna“, najavljuje ravnatelj OB Zadar Željko Čulina uz zahvalu resornom ministarstvu koje je osiguralo financijska sredstva za isplatu dugovanja radnicima.

Podsjetimo, Ministarstvo zdravstva je zadarskoj bolnici u dvije tranše osiguralo 29,6 milijuna kuna za pokrivanje dugova, odnosno troškova nabavke lijekova i medicinske opreme.

„Prema kolektivnom ugovoru radnicima u zdravstvu pripada pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada i pravo na uvećanje za odgovornost za život i zdravlje ljudi i za sate ostvarene u prekovremenom radu. Odluka Vrhovnog suda obvezuje poslodavca na isplatu krivo obračunatih prekovremeni sati. Ravnatelj Opće bolnice Zadar, dr. Željko Čulina je sa svojim zaposlenicima, u dogovoru sa sindikatima sklopio nagodbu o isplatama netočno obračunatih prekovremenih sati. Ovog je tjedna svoju razliku dobilo 80% zaposlenika Opće Bolnice Zadar, odnosno isplaćena je prva dionica dogovorene nagodbe“, istaknula je Katija Nikpalj, povjerenik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi za OB Zadar.

Zadovoljni su i Hrvatskom strukovnom sindikatu medicinskih sestara i medicinskih tehničara.

„Moramo naglasiti da je dr. Čulina jedan od prvih ravnatelja koji je ponudio nagodbu svojim zaposlenicima i još u studenom imao točan izračunat iznos prekovremene razlike za svakog zaposlenika. S obzirom na poteškoće u zdravstvenom sustavu, uzrokovanih prvenstveno problemima pandemijom koronavirusa, isplata je kasnila. Čim su se stvorili uvjeti, ravnatelj je naložio isplatu“, kazala je Dragana Čupić, povjerenica tog sindikata za Opću bolnicu Zadar.

Državni zavod za statistiku nedavno je objavio podatke o kretanju bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) na razini županija u razdoblju od 2013. do 2018. godine.

Podatci pokazuju da su velike razlike u razvijenosti pojedinih krajeva Hrvatske. Grad Zagreb tako je gotovo tri i pol puta bogatiji od najsiromašnije, Virovitičko-podravske županije.

Stanje u Zadarskoj županiji je vrlo dobro. Štoviše, kada se pogleda rast BDP-a po stanovniku u promatranom razdoblju, od 2013. do 2018. godine, Zadarska županija je imala najveće povećanje od 33,6 posto, pokazala je analiza Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i EU fondove Zadarske županije.

Dakle BDP po stanovniku Zadarske županije je u analiziranom razdoblju imao je najveći rast od svih županija. U 2000. godini Zadarska županija je bila tek na 16. mjestu (3.943 eura),  u 2013. je na 8. mjestu (8.084 eura) a u 2018. godini je na 6. mjestu među svim hrvatskim županijama, uključujući Grad Zagreb, s 10.803 eura vrijednosti BDP-a po stanovniku.   

Sigurno je da su mjere koje je poduzimala i poduzima Zadarska županija vezano za pomoć i podršku poduzetnicima pomogle da situacija bude ovakva. Zato očekujemo i dalje nastavak ovakvih pozitivnih trendova, zaključuje se u analizi Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i EU fondove.  

Zadarska županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj održao je 2. lipnja 2021. godine u prostorijama INOVAcije, Centra za kreativne industrije u Zadru sastanak na temu “ Promicanje važnosti procesa ekološkog označavanja s ciljem promocije oznake s dodanom vrijednosti“.  Zadarska županija, sudjeluje u provedbi projekta PRIZEFISH - Upravljanje eko-inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi se postigla dodana vrijednost jadranskih ribljih proizvoda”, čija je provedba započela 1.siječnja 2019. godine i završava 31. prosinca 2021. godine.

Tijekom dvije godine provedbe projekta kroz zajedničku suradnju hrvatskih i talijanskih partnera,  javnih vlasti i institucija, istraživačkih instituta, obrazovnih institucija, malih i srednjih poduzetnika, organizacija proizvođača te nevladinih organizacija održavani su sastanci, radionice i treninzi s predstavnicima ribarskog sektora. Svrha sastanaka, radionica i treninga bila je prikupljanje informacija i podataka o trenutnom stanju ribarskog sektora te širenje znanja o provedenim aktivnostima, inovativnim tehnologijama i postupcima koji doprinose dodanoj vrijednosti jadranskih ribljih proizvoda.

Sastanak na temu promicanja važnosti procesa ekološkog označavanja s ciljem promocije oznake s dodanom vrijednosti privukao je velik broj sudionika. Sastanak je bio interaktivan uključujući mišljenja, stavove i pitanja sudionika.

Uvodne napomene o projektu PRIZEFISH, osnovnu ideju i viziju projekta, glavne ciljeve i važnost sudjelovanja u projektu PRIZEFISH za Zadarsku županiju iznio je pročelnik UO za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj gdin. Daniel Segarić.

Gdin. Ivan Matijašević, MBA iz organizacije proizvođača Omega3 u svojoj je prezentaciji “Stvaranje dodane vrijednosti proizvoda kroz pilotiranje inovativnih tehnologija” pokazao kako je pilotiranje inovativnih tehnologija kroz selekcionirani izlov, maksimiziranje iskoristivosti ulovljenih resursa približio ribo-prerađivački sektor certificiranju i ekološkim oznakama. Glavna prepreka ekološkom certificiranju  i postojećim certifikatima je stanje stocka i u tom pogledu ostaje istražiti ostale, uglavnom prirodne utjecaje na populacije lovnih vrsta- istaknuo je.

„Uz povećanu svijest potrošača o važnosti očuvanja prirodnih resursa, brige za okoliš i prava radnika, mijenjaju se i navike te se sve veći broj okreće prema proizvodima koji imaju oznaku eko certifikata koja garantira da su proizvodi iz održive proizvodnje. Ribari kao primarni proizvođači kojima je to osnovni prihod, u skladu sa očuvanjem društvene i gospodarske održivosti, trebaju pronaći interes i mogućnost za dobivanje takve oznake kojom dokazuju da obavljaju odgovoran ribolov, te da osiguravaju sljedivost, sigurnost i kvalitetu proizvoda do krajnjeg potrošača.  Ukoliko se dodavanjem vrijednosti proizvodima ribarstva kroz eko certificiranje omogući ribarima kompenzacija za smanjenje prihoda i dugoročno osigura rast produktivnosti i pristojan standard, to bi mogao biti motiv za ulazak u postupak i odgovor na nove zahtjeve tržišta“ - istaknula je gđa. Valentina Andrić iz Ministarstva poljoprivrede kroz svoje izlaganje “Ribari – motivi za eko certificiranje proizvoda”

O važnosti ekološkog označavanja i certificiranju s posebnim naglaskom na održivo i odgovorno ribarenje govorio je g. Giuseppe Scarcella, doktor znanosti iz Instituta morskih znanosti iz Italije koji ističe: „Poboljšanje stanja jadranskih resursa može se ostvariti i kroz prikladniju "tržišnu disciplinu" u tom sektoru i pri tome doprinijeti prijelazu na odgovoran ribolov i održivu upotrebu resursa, kroz  certificiranje i ekološko označavanje ribljih proizvoda. Ova praksa može djelovati kao pokretačka snaga za bolje upravljanje i veću svijest potrošača.“

Giulia Sandalli je u svom izlaganja govorila o temi razvoja regionalne sheme certificiranja za riblje proizvode Jadranskog mora i predstavila ARMF kao mogući oblik certificiranja proizvoda. Predloženi su standardi koji se temelje na ekološkom, ekonomskom i socijalnom aspektu te proceduralni okvir kojima je definiran postupak certificiranja za ARMF-a.

Dr. Igor Isajlović sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita dao je kratki osvrt na glavne tipove ribarstva i stanje ciljanih stokova koji su odabrani za certificiranje u okviru PRIZEFISH projekta, pojasnio zašto su odabrani ovi tipovi ribolova i vrste te naglasio veliki trud u suradnji državnih institucija, ribolovnog sektora i znanstvenika s ciljem poboljšanja održivog ribolova.

Projekt PRIZEFISH ukupne je vrijednosti 3,12 milijuna eura i dio je Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija - Hrvatska 2014. -2020. Proračun Zadarske županije za provedbu projekta iznosi 349.430,00 € od čega je 85% financirano sredstvima ERDF-a. Opći cilj projekta je uvođenje i primjena inovativnih tehnoloških rješenja kojima će se osigurati bolja kvaliteta proizvoda ribarstva i omogućiti povećanje konkurentnosti na tržištu EU i svjetskom tržištu.

„Ovo je najljepši ugovor kojeg smo potpisali“, poručio je ravnatelj Lučke uprave Zadar Robert Škifić nakon današnjeg potpisivanja ugovora s izvođačima radova koji će se odvijati u sklopu projekta “Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar-Poluotok”, poznatijeg kao obnova zadarske rive.

Po provedenom postupku javne nabave, odabrana je ponuda Zajednice ponuditelja Adriaing d.o.o. sa sjedištem u Kopru, Republika Slovenija i Adriaing d.o.o. Buje, u iznosu od 47.798.253,94 kuna bez PDV-a, odnosno 59.747.817,43 kuna s PDV-om.

“U Sloveniji smo izgradili gotovo sve što se moglo izgraditi na obali, a sada se širimo i na Hrvatsku. Prošle godine završili smo podjednako zahtjevan i značajan projekt rive u Poreču i zadovoljstvo nam je da sada možemo prisustvovati na ovom projektu. Naša zadaća je odraditi radove u roku, a ono što moramo garantirati je i kvaliteta”, poručio je Nino Filipin, direktor tvrtke specijalizirane za ovakvu vrstu radova. 

Gradonačelnik Branko Dukić imao je poruku za izvođače:

“Ovo je kao da nam dirate kamenje crkve sv. Donata, stoga oprezno, odgovorno i pažljivo s rivom!”

Zadarski gradonačelnik dodao je kako mu je drago što se potpisivanje ugovora za ovaj veleban projekt odvija nakon završetka predizborne kampanje jer su pojedini projekti ostali u njezinoj sjeni.

“Divna je riva našeg grada, emotivna je to pjesma i emotivan je ovaj trenutak u terminalu koji me uvijek iznova podsjeti kako Zadrani snove pretvaraju u stvarnost.  Naša riva, taj divni kutak našeg života, dočekao je konačnu sanaciju i uređenje. Toliko smo o njoj govorili, razgovarali, suprotstavljali stavove kako bi se opet vratili na početak i složili se da je treba urediti, oteti zubu vremena koji je nagrizao njene potporne zidove i kamene ploče, a sačuvati je onakvom kakva je i bila. Žao mi je što državni tajnik Josip Bilaver i ministar Oleg Butković nisu tu jer se sjećam niza razgovora koje smo vodili s njima, pogotovo nakon zadnjeg nevremena koje je pogodilo rivu. Držali su svoju riječ i na tome im hvala”, poručio je Dukić.

Radovi, koji će trajati 27 mjeseci, obuhvaćaju rekonstrukciju obalnog zida Obale kralja Petra Krešimira IV., duljine 905,82 m i širini od 5,0 do 5,6 m, kao i rekonstrukciju (cca. 64,5 m) i dogradnju (u dužini od 15 metara) postojećeg gata. Projektom je predviđena i rekonstrukcija zaobalnog dijela Liburnske obale, duljine 600 m i širine 5 m.

“Govorimo o obalnom zidu, zaobalnom dijelu i onome što mene posebno veseli, a to je mul koji će izgledati kako je nekad izvorno izgledao. Pokojni djed govorio mi je kako je tu bio austrijski inženjer kojeg su godinu dana vozili u kaiću gore-dolje po svim mogućim vremenima i onda je riva na tom mjestu dobila mul takve veličine. Taj mul nije tu slučajno, on je štitio i istočni i zapadni dio rive od udara maestrala i juga. Nadam se da ćemo s dogradnjom mula vratiti stari izvorni sjaj rive. U lučku infrastrukturu u jednom je mandatu uloženo pola milijarde kuna i ovaj projekt govori o tome da ne stajemo, već sigurno i dalje razvijamo našu pomorsku i lučku infrastrukturu”, poručio je predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar i župan Zadarske županije Božidar Longin ističući kako je riva mjesto koje čuva brojne uspomene.

Upravo je na njoj svoju mladost proveo i ravnatelj Lučke uprave Zadar, koja je nositelj projekta,

“Izuzetna mi je čast potpisati ugovor kojim će u sljedećih 27 mjeseci riva postati upravo onakva kakva bi trebala biti, na ponos svih nas Zadrana koji s njom živimo i koji ćemo s njom živjeti. Nastojat ćemo optimizirati dinamiku radova u suglasnosti sa svim čimbenicima u ovom projektu, a kako bi našim građanima i turistima osigurali da u što većem broju dana mogu koristiti rivu, a paralelno vodili brigu o rokovima koji nas vežu, a to je prosinac 2023. godine”, istaknuo je Škifić zahvaljući Vladi Republike Hrvatske na svemu što posljednjih godina čini za zadarske projekte.

Ukupna vrijednost projekta »Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar-Poluotok« je 67.489.388,11 kuna, od čega 56.616.917,39 kuna sufinancira Europska unija iz Kohezijskog fonda, dok nacionalni doprinos iznosi 9.991.220,72 kuna.

Više informacija o projektu možete pronaći na službenoj stranici https://zadarska-riva.hr/. Svjesni značaja lokacije na kojoj se izvode radovi i važne uloge koju riva zauzima u životu građana Zadra i njegovih posjetitelja, iz Lučke uprave Zadar su kao posebnu kategoriju osmislili zanimljive crtice o zadarskoj rivi koje prikazuju njezinu kulturno-povijesnu i društvenu vrijednost.

Istraživanje provedeno na više od 400 udruga diljem Hrvatske pokazalo je da njih 95% u sljedeće dvije godine očekuje financiranje kroz natječaje na lokalnoj i regionalnoj ili nacionalnoj razini te kroz europske fondove.

Hrvatska zajednica županija udružila je snage sa savjetnicom za fundraising Mladenkom Majerić i Zakladom Konrad Adenauer na projektu „Žuta točka“ kojim se želi potaknuti izgradnja fundraising kulture u Hrvatskoj, a kick-off event će biti prva on-line konferencija o fundraisingu 10. lipnja.

„Fundraising je gašenje požara“, „Fundraising je moderan izraz za prosjačenje“, „Fundraising je samofinanciranje“,„Vrlo je teško skupiti prihode od donacija građana“ – a koliko VI znate o fundraisingu?

Istraživanje među udrugama

Citirane izjave su odgovori na pitanja unutar velikog istraživanja o fundraisingu provedenog među više od 400 udruga diljem Hrvatske, u kojemu se fundraising prepoznaje kao aktivnost prikupljanja financijskih donacija od građana i tvrtki te većina udruga (42%) kao glavnu aktivnost fundraisinga navode da se bave prikupljanjem sredstava od tvrtki kroz slanje prijedloga za doniranje tvrtkama. Među ispitanim udrugama, najzastupljenije su one s područja grada Zagreba (17%), Osječko-baranjske (17%) i Primorsko-goranske županije (14%).

Prema vrstama djelatnosti, uključile su se udruge koje se bave kulturom (23%), socijalnim pitanjima (15%), statusom osoba s invaliditetom (12%), djecom i mladima (9%), udruge proizašle iz Domovinskog rata (8%), sportom (7%), ljudskim pravima i obrazovanjem (8%), zdravstvom (6%) te starijim osobama (6%).  

Njih čak 30% ne provodi niti jednu od predloženih fundraising aktivnosti. 70% ispitanika ima prihode manje od 450.000 HRK, a više od 80% udruga ima potrebe za povećanjem prihoda u sljedeće dvije godine te 95% njih očekuje da će ta sredstva ostvariti prijavom na natječaje na lokalnoj i nacionalnoj razini te od EU fondova. Tek njih oko 7 % očekuje da će povećanje prihoda ostvariti od donacija građana.  

Prema Izvješću o financiranju projekata i programa organizacija civilnoga društva iz javnih izvora u 2018. godini Ureda za udruge Vlade RH, udruge u Republici Hrvatskoj su u 2018. godini primile donacija u iznosu od gotovo 4 milijarde kn što je povećanje od 500 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnih donacija, 65% sredstava dodijeljena su iz državnog i lokalnih proračuna, oko 15% od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija, 14,08% bili su prihodi od trgovačkih društva i ostalih pravnih osoba, a samo 2.5% od donacija građana.

Žele li ljudi donirati?

Jedino istraživanje o individualnoj i koorporativnoj filantropiji u Hrvatskoj provela je Zaklada Slagalica 2017. godine, a rezultati su pokazali da 68,3% ljudi u Hrvatskoj želi donirati te više od 80% tvrtki.  

Europski pak trendovi pokazuju (istraživanje je provedeno 2013. godine od strane European Research Network on Philanthropy ) da su donacije građana (uključujući i ostavštine) u Europi u 2013. godini iznosile 53% prihoda neprofitnih organizacija, u ukupnoj vrijednosti preko 45 milijardi EUR.

Prva on-line konferencija o fundraisingu u Hrvatskoj

Ovi podaci su pokazatelj da postoji potencijal za fundraising koji udruge još nisu iskoristile, a u Hrvatskoj ga ima, što je ključno. Tome u prilog ide činjenica da su ipak neke udruge koje su sudjelovanje u istraživanju prikupljale sredstva putem crowdfunding platformi (samo oko 2% ispitanika). Među njima su Udruga Psi vodiči, Debra, Krijesnica, Plavi telefon, Savez DND Hrvatske. Tu je i kampanja Moje mjesto pod suncem Centra za kulturu dijaloga iz Rijeke koju su proveli koristeći KEKS Pay platformu.

On-line konferencija o fundraisingu u Hrvatskoj okuplja relevantna imena u području uspješnog prikupljanja sredstava. Uz Mladenku Majerić, govorit će i Bruno Šimleša, sociolog, pisac i filantrop, Ivan Blažević, tajnik Zaklade Solidarna, Alina Radusin, direktorica Službe marketinga i korporativnih komunikacija Wiener osiguranja, Đurđica Mostarčić, stručnjakinja za neprofitno računovodstvo i Katarina Leko, komunikacijska stručnjakinja. 

Konferencija će se održati 10. lipnja, a namijenjena je neprofitnim organizacijama, tvrtkama koje se bave društveno odgovornih poslovanjem, građanima, ali i široj javnosti. Prijaviti se možete putem obrasca na POVEZNICI.

Natječaj za udruge

Projekt se nastavlja i nakon on-line konferencije natječajem za jačanje fundraising kapaciteta udruga. Udruge koje prema procjeni žirija najbolje predstave svoje djelovanje i utjecaj na lokalnu zajednicu, sudjelovat će na fundraising edukaciji koja će postaviti temelje financijske održivosti.

U srijedu, 9. lipnja 2021.u Radovinu  kod Zadra održana je prezentacija završnih radova Hrvatske vojske na okolišu zgrade Područne škole Radovin koja pripada  Osnovnoj školi „Juraj Baraković“, Ražanac .

Kao i prošle godine  program Dana Hrvatske vojske prilagođen je i odvija se uz pridržavanje propisanih zdravstvenih mjera i mjera ponašanja vezano uz epidemiju koronavirusa te je dio  obilježavanja usmjeren  na humanitarne projekte Hrvatske vojske u lokalnoj zajednici. Tim su povodom, pripadnici 93. krila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) iz vojarne „Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku sudjelovali su  u uređenju okoliša ove područne škole koju od 1. do 8. razreda pohađa 70-ak učenika.

Uređen je tako parkirališni prostor oko škole, zasađena je živica i nekoliko stabala voćaka, a oko školske zgrade i igrališta postavljena je zaštitna  ograda.

Prezentaciji su bili nazočni  zapovjednik 93.krila pukovnik Krešimir Ražov, zamjenik župana Zadarske županije Šime Vicković, pročelnik UO za školstvo Zadarske županije Ivan Šimunić, ravnateljica osnovne škole „Jurja Barakovića“ Ražanac Vesna Drmić, načelnik općine Ražanac Damir Jordan, djelatnici škole i ostali uzvanici.

Na uloženom trudu pripadnicima hrvatske vojske zahvalila je ravnateljica matične škole Vesna Drmić koja je uz ostalo istaknula kako ova škola svoj dan slavi baš na Dan državnosti kada se obilježavaju i Dani oružanih snaga Republike Hrvatske te da je suradnja ove škole sa hrvatskom vojskom započela još 2000.-te godine kada je školski zbor pjevao u vojarni „Pukovnik Mirko Vukušić“

"Čast nam je i zadovoljstvo što smo svojim  doprinosom kao postrojba Hrvatske vojske pomogli zajednici u kojoj živimo i radimo. Uvijek rado pomažemo lokalnoj zajednici, a na taj način i promoviramo naš poziv. Nadam se da  i među vama ima budućih pilota i pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske.", rekao je pukovnik Krešimir Ražov.

"Sretan sam što je ovom akcijom još jednom potvrđena odlična suradnja Zadarske županije i Oružanih snaga. Puno je kvalitetnih projekata iza nas, osobito onih koji se odnose na obilježavanje obljetnica Domovinskog rata, ali i izrazito velike pomoći prilikom elementarnih nepogoda i epidemije koja još uvijek traje", rekao je zamjenik župana Šime Vicković naglasivši kako su upravo pripadnici Hrvatske vojske oni na čiju se pomoć može računati u svim situacijama". Šime Vicković posebno je istaknuo kako je u planu proširenje i dogradnja ove područne škole kako bi djeca mogla pohađati nastavu u jednoj smjeni.

Hrvatskoj vojsci zahvalio je i načelnik Općine Ražanac Damir Jordan, U glazbenom dijelu programa nastupio je zbor ove područne škole.