Od jeseni bi u općini Galovac trebao početi raditi dječji vrtić. Vrtić je u završnoj fazi izgradnje, a  moći će primiti 44 mališana s mogućnošću boravka za još 12 djece.

Projekt je vrijedan četiri milijuna kuna, od kojih je čak 3,3 milijuna bespovratnih sredstava iz  Europskog fonda za ruralni razvoj. Izgradnja vrtića je pravo veselje za Galovac jer su imamo dosta mladih obitelji i vrtić im je neophodan jer su se do sada morali snalaziti po drugim mjestima, istaknuo je Marin Gulan, načelnik Galovca.

„U tijeku je i sanacija triju igrališta s rasvjetom u Burčulima, Gulanima i Jošanima, dok su kod škole i novog Doma kulture podignute tribine, uređena je pozornica, a uskoro će se postaviti i gumena podloga. Ukupno su na području naše općine u realizaciji projekti vrijedni više od 6 milijuna kuna. S obzirom na naš proračun, teško da bi ovi projekti mogli biti ostvareni bez odlične suradnje sa Zadarskom županijom i hrvatskom Vladom“, kaže Gulan.

Župan Božidar Longin je istaknuo kako je vrtić u Galovcu jedan od 40 novoizgrađenih ili dograđenih u zadnje četiri godine na području naše županije. Županija, općine i gradovi zajednički poduzimaju brojne aktivnosti kojima je cilj osigurati demografski napredak, tvrdi Longin.

„Samo u protekle tri godine uloženo je više od 100 milijuna kuna za izgradnju ili rekonstrukciju vrtića u Zadarskoj županiji. Veseli me da su nove vrtiće dobila i neka naselja u našoj županiji koja ih do sada nisu imala što je posebno važno za ravnomjeran razvoj županije. Namjera nam je i da obitelji imaju prostor za aktivnosti sa svojom djecom u slobodno vrijeme pa planiramo u idućem razdoblju izgraditi i opremiti 40 dječjih igrališta u svim krajevima naše županije“, otkriva Longin i podsjeća da je županija od 2018. godine povećala iznos rodiljnih naknada za što je iz proračuna isplaćeno gotovo 10 milijuna kuna.

U povodu Dana Planete Zemlja u Perivoju Vladimira Nazora 19. put po redu posađeno je stablo u sklopu tradicionalnih „Eko-dana“ Prirodoslovno-grafičke škole Zadar koja je prošle godine, zbog loše epidemiološke situacije, odgodila ovu ekološko-edukativnu manifestaciju. Akcija je organizirana uz pomoć “Nasada” koji su za ovu priliku donirali neobičnu sadnicu australskog stribora, vrste koja je preživjela doba dinosaura.

Ravnatelj Prirodoslovno-grafičke škole, Tomislav Grbin, istaknuo je kako je na ovaj način do sada posađena jedna mala šuma od 19 stabala, te kako ovo neobično stablo simbolizira nadu.

„Puno simbolike je u tom stablu, zovemo ga i stablo nade. Naš grad ima puno sunca i ljeto je dugo, uvijek se skrivamo i tražimo hlad. Zelenilo oplemenjuje grad i volimo pozvati sve generacije da se uključe u ovakve akcije“, rekao je ravnatelj dodajući da su, osim učenika i djelatnika škole u sadnji sudjelovali i polaznici Dječjeg vrtića “Radost” s kojim surađuju već desetljećima.

Župan Božidar Longin, poručio je da moramo njegovati i paziti našu planetu koja je naš jedini dom.

„Drugog doma nemamo pa moramo paziti da barem živuće vrste prežive koliko i ova biljka koju smo danas posadili. Kažu da je pandemija napravila jako puno zla, ali kažu da se i danas iz svemira puno bolje vide obrisi po cijeloj kugli jer je puno manje emisija plinova ispušteno“, rekao je župan.

Stablo su posadili župan Božidar Longin, ravnatelj škole Tomislav Grbin i resorni pročelnik Ivan Šimunić, a kratki umjetnički program izveo je učenik Luka Čačić

U povodu Dana planete Zemlja i „Eko dana“,  tradicionalne  ekološko-edukativne manifestacije Prirodoslovno-grafičke škole Zadar, u Perivoju  Vladimira Nazora posađeno je stablo australskog Stribora.

Stablo je donirala tvrtka „Nasadi“ , i  19. je posađeno stablo u organizaciji ove škole.

Stablo su simbolički posadili župan Božidar Longin, ravnatelj škole Tomislav Grbin i resorni pročelnik Ivan Šimunić, a kratak prigodan umjetnički program izveo je učenik ove škole Luka Čačić, poštujući epidemiološka pravila. Osim učenika i djelatnika škole činu sadnje nazočili su i polaznici Dječjeg vrtića »Radost«.

Ovom prigodom župan Božidar Longin poručio je kako moramo njegovati i paziti našu planetu koja je naš jedini dom.

✔️U povodu Dana planete Zemlja? i „Eko dana“, tradicionalne ekološko-edukativne manifestacije Prirodoslovno-grafičke škole Zadar, u Perivoju Vladimira Nazora posađeno je stablo australskog Stribora. ?

✔️Stablo je donirala tvrtka „Nasadi“ , i 19. je posađeno stablo u organizaciji ove škole.

✔️Stablo su simbolički posadili župan Božidar Longin, ravnatelj škole Tomislav Grbin i resorni pročelnik Ivan Šimunić, a kratak prigodan umjetnički program izveo je učenik ove škole Luka Čačić, poštujući epidemiološka pravila. Osim učenika i djelatnika škole činu sadnje nazočili su i polaznici Dječjeg vrtića »Radost«.

✔️Ovom prigodom župan Božidar Longin poručio je kako moramo njegovati i paziti našu planetu koja je naš jedini dom.

S ciljem brige za stanovnike treće životne dobi, u proteklom je razdoblju ostvaren niz projekata u Zadarskoj Županiji. Dovršena je projektna dokumetacija i osigurano financiranje izgradnje hospicija u Babindubu, prošireni su kapaciteti Doma za starije i nemoćne osobe u Zadru za 51 ležaj, a uvedeno je i sufinanciranje smještaja u privatnim domovima za starije i nemoćne s 500 kuna mjesečno.

Posebno je dobro među umirovljenicima, ali i članovima njihovih obitelji prihvaćena mjera sufinanciranja smještaja u privatnim domovima. Naime, s obzirom na liste čekanja za Dom za starije i nemoćne osobe Zadar (Dom na Sfingi), a da diljem županije djeluje 29 privatnih domova, Zadarska županija od 2018. godine sufinancira smještaj u privatnim domovima s 500 kuna mjesečno. Svakoga dana raste broj starijih osoba kojima je potrebna adekvatna njega i skrb, a smještaj u privatnom domu može koštati i više nego što zarađuje jedna osoba s prosječnom plaćom.

„Novčani iznos od 500 kuna mjesečno itekakva nam je pomoć jer, iako gledajući mjesečno možda se ne čini puno, no nama je to godišnje pomoć u vidu jedne mjesečne naknade. Mi smo o mojoj majci dugo brinuli u svom domu, no njena bolest i stanje zahtijevali su zbrinjavanje u ustanovu sa stručnom skrbi. Privatni domovi su skupi, no mi više nismo imali izbora te nam je ova mjera Zadarske županije jako pomogla u mjesečnim izdatcima“, kazala je Ivana Perić, čija je majka već više od pola godine smještena u jednom od privatnih domova na području Zadarske županije.

Ovu mjeru koristi više od 400 korisnika u 29 privatnih domova, a za nju je županija dosad isplatila 7 milijuna kuna.

„Koliko mi je poznato, Zadarska županija jedina u Hrvatskoj ima program sufinanciranja smještaja u privatnim domovima za starije i nemoćne iznosom od 500 kuna mjesečno. To je mjera koja je jako bitna za umirovljenike i njihove obitelji, pogotovo u ovim vremenima kada je svaka kuna bitna. Veseli nas i odluka hrvatske Vlade o isplati Covid dodatka za umirovljenike“, naglasio je predsjednik Matice umirovljenika Zadarske županije Milivoj Dujela.

Župan Božidar Longin ističe da je solidarnost jedna od najvažnijih smjernica županije koja veliku pažnju pridodaje skrbi o stanovnicima treće životne dobi.

„Radimo brojne projekte kako bi pomogli našim umirovljenicima. Sufinanciramo smještaj u privatnim domovima, a namjera nam je tu naknadu i povećati. Nedavno smo s ministrom Aladrovićem dogovorili financiranje izgradnje Hospicija na Babindubu te nova dva Doma za starije i nemoćne u Poličniku i Sv. Filipu i Jakovu za koje su općine pripremile projektnu dokumentaciju, kao i proširenje kapaciteta područnog objekta u Preku“, najavio je župan.

Što se tiče najvećeg županijskog doma za starije i nemoćne, onog na Sfingi, kojem je osnivač Zadarska županija, zahvaljujući radovima na obnovi depandanse, dom je povećao svoje kapacitete za 30 mjesta, a iseljavanjem fizijatrije iz prizemlja zgrade dobili su prostor za još 21 korisnika.

Pored svih ovih projekata započeli su građevinski radovi na uređenju odjela za Alzheimer. Za sada je predviđeno 20 mjesta, od čega će 12 biti za pacijente s dijagnozom Alzheimerove bolesti. S vremenom se taj prostor planira  pretvoriti u stacionar jer je sve veća potreba i za tim oblikom skrbi.

Zadarska županija objavila je Program za dodjelu bespovratnih potpora mikro poduzetnicima radi ublažavanja epidemije bolesti COVID-19 na području Zadarske županije za 2021. godinu, kojim će se dodijeliti 950.000,00 kuna bespovratnih sredstava.

Program je izradio Upravni odjel za gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i EU fondove, a namjena mu je dodjelom bespovratnih potpora različitih iznosa očuvati i poticati poslovne aktivnosti za mikro subjekte čiji je rad otežan zbog trajanja epidemije bolesti COVID-19 i kojima je zbog toga došlo do značajnog pada poslovnih aktivnosti.

„Korisnici potpore mogu biti mikro subjekti malog gospodarstva čije je sjedište na području Zadarske županije i koji obavljaju djelatnost na području Zadarske županije, a koji su u 2020. godini imali pad prihoda/primitaka više od 30 % u odnosu na 2019. godinu“, objašnjava pročelnik Lovro Jurišić.

Prihvatljivi troškovi su troškovi nastali u razdoblju od 1. siječnja do 30. travnja 2021. godine, a pojedinačni iznos potpore može iznositi najviše 15.000,00 kuna.

Sredstva za provedbu ovog Programa osigurana su u županijskom proračunu u ukupnom iznosu od 950.000,00 kuna.

Podsjetimo, ovo je već sedma mjera Zadarske županije za pomoć gospodarstvenicima od početka pandemije koronavirusne bolesti. 

„Uz očuvanje zdravlja naših građana tijekom pandemije, jednako je važno očuvanje gospodarskih aktivnosti. Od početka krize pokazali smo zajedništvo i solidarnost pa su aktivnosti za očuvanje radnih mjesta dale vidljiv rezultat, u prvom redu mjere hrvatske Vlade, ali i potpore poduzetnicima i obrtnicima koje smo donijeli na razini Županije te naši gradovi i općine. Posljednji podatci koji svjedoče o tisuću zaposlenih više u odnosu na godinu ranije na području Zadarske županije svjedoče da su mjere bile uspješne. Uvjeren sam da ćemo zajednički prevladati ovu krizu i spremni dočekati puno otvaranje gospodarstva“, ustvrdio je župan Božidar Longin.

Rok za podnošenje prijava je 30 dana od dana objave Javnog poziva na mrežnoj stranici Zadarske županije www.zadarska-zupanija.hr, tj. 23. svibnja 2021. godine, odnosno prvi sljedeći radni dan.

Zbog ograničenih sredstava, pozivaju se mikro poduzetnici na području Zadarske županije koji ispunjavaju uvjete iz Programa da se što prije prijave na objavljeni Javni poziv kako bi ostvarili pravo na potporu.

Cijeli sadržaj Javnog poziva, odnosno Programa, s pripadajućim obveznim obrascima dostupni ovdje.

Ministar zdravstva Vili Beroš posjetio je danas  u pratnji župana Božidara Longina, gradonačelnika Grada Zadra Branka Dukića, ravnatelja bolnice Željka Čuline i ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Zorana Škrgatića zadarsku Opću bolnicu i zgradu Poliklinike. U pratnji ministra bio je i državni tajnik Silvijo Bašić.

 Kako je rekao, htio se osobno uvjeriti kako se Zadar nosi s COVID krizom i zahvaliti  svim zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima bolnice na trudu.

„Ravnatelj me izvijestio da je 78 bolesnika hospitalizirano, od čega ih je 13 na respiratoru, a 16 na high flow venitalaciji. Zahvaljujem ravnatelju, ali i svom zamjeniku Bašiću koji je na vrijeme organizirao edukaciju djelatnika koji ne rade u jedinicama intenzivnog liječenja. U Zadru je educirano 15 liječnika i 20 sestara što nam omogućuje da odmorimo kadar koji već godinu dana ne staje“, rekao je Beroš i naglasio da virus ne smijemo podcijeniti.

„I dalje moramo biti spremni na progresiju i veće opterećenje zdravstvenog sustava. Nakon mog današnjeg boravka i obilaska elemenata u zadarskoj bolnici, siguran sam da možemo odgovoriti na ugrozu. Srećom, u Zadar još nismo trebali dovoditi djelatnike, a ako bi bilo potrebno, dovodili bi ih iz onih dijelova Hrvatske gdje je opterećenje manje“, rekao je ministar osvrnuvši se na cijepljenje.

„Cijepljenje je najmoćniji alat u borbi, drugi ključni izazov, koji s dolaskom 200 tisuća doza tjedno u Hrvatsku moramo intenzivirati. Razgovarao sam s ravnateljem županijskog HZJZ-a, svi resursi se moraju mobilizirati, kako bi postigli ciljanu stopu procijepljenosti od 55 posto do kraja lipnja, što će nam omogućiti povratak novom normalnom.“, rekao je ministar Beroš.

Dotaknuo se teme koja se već nekoliko dana provlači kroz medije: afera platforme CijepiSe.

„Nije istina da platforma ne funkcionira. Možda ne funkcionira onako kako smo željeli, ali radi dovoljno da zadovolji izazove cijepljenja u ovom trenutku. Čitam da je došlo i do kraha cijepljenja u Hrvatskoj, što nije točno. Podižemo broj procijepljenih osoba u jednom danu: danas to iznosi 23 tisuće ljudi što je sjajna brojka. Moramo biti svjesni, pogotovo ja, odgovornosti koja je pred nama vezano uz organizaciju tog cijepljenja. I sa županijskim zavodima za javno zdravstvo koji koordiniraju te aktivnosti jer je sustav decentraliziran. Tako da županije same odlučuju kako će masovno cijepiti“, naglasio je Beroš te dodao:

„Koliko znam, punkovi su puni, nisu prazni, ne bacamo cjepiva, i zapravo sve ide svojim tijekom, no svakako želimo ubrzati proces. Cijepljenje je svakako najvažniji korak ka odgovoru na ovu pandemiju. Ako postignemo određeni nivo cijepljenja svakako ćemo se zaštititi od najtežih oblika bolesti. I konačnici, smrti“,  jasan je bio Beroš.

Dotaknuo se danas i bolne teme koja je desetljećima već otvorena: prijeko potreba reforma hrvatskog zdravstvenog sustava i osiguranja financijske stabilnosti.

„Ova kriza naglasila je sve ono što je dobro u našem zdravstvenom sustavu, ali jednako tako i sve ono loše, poput financijske nestabilnosti. Apsolutno je trenutak za promjene i ne možemo ih više odgađati. Već neko vrijeme, oko šest mjeseci, u Ministarstvu zdravstva se slagao plan predloženih reformi. One su sad u fazi međuresornog usuglašavanja. Osnovni je cilj, uz postizanje poboljšanja organizacijskog stanja hrvatskog zdravstvenog sustava, stvaranje financijske stabilnosti“, rekao je Beroš te naglasio kako su recentno s veledrogerijama, uz punu potporu Vlade, riješili pitanje dugovanja do kraja godine, što tješi brojne pacijente.

„No, moramo i nakon tog perioda omogućiti isto. Upravo zato je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dobio je zadatak analizirati i narudžbe i potrebe lijekova za hrvatski zdravstveni sustav i optimizirati te procese: da nabavljamo ono što je potrebno, ali u kontekstu trenutnih financijskih mogućnosti“, rekao je te dodao kako je i korekcija limita zdravstvenih ustanova jedan je od ključnih stavki buduće reforme.

„Limit nije objektivan i nije dobar. Tako svjedočimo, samo u Zadru, da se potrebe samo za plaće djelatnika odnose na 115 posto limita! Dakle, limit koji dobije zadarska bolnica nije dostatan ni za isplatu samo plaća, a gdje su lijekovi, potrošni materijal, ugradbeni, energetika itd. Moramo adekvatno prilagoditi cijene zdravstvene usluge koje mora biti ekonomska kategorija. Unatoč svemu ovome što sam sad nabrojao, mogu reći da hrvatski zdravstveni sustav adekvatno ogovara na ovu krizu. Pa tako i zadarski“ – rekao je Beroš te pohvalio ravnatelja Čulinu koji je pametno organizirao svoju bolnicu.

„U ovom trenutku jednako je važno pružanje i druge zdravstvene zaštite. A Zadar je u tome jako dobar. Poliklinički pogon je reduciran za 10 posto, a klinički za pet posto, što je, ja vjerujem, sjajan doseg i gotovo nevjerojatno dobro u datim okolnostima kada imate toliko hospitaliziranih od COVID bolesti“, pohvalio je Beroš te istaknuo kako je značajna i potvrda ravnatelja Čuline da su u svakom trenutku spremni povećati kapacitete jer imaju 30 novih kreveta, koji su opskrbljeni kisikom i videonadzorom.

Ravnatelj Željko Čulina zahvalio se ministru Berošu na posjeti, no ponajviše na potpori koju im pruža od početka izbijanja pandemije. Rekao je kako zadarska bolnica ima dovoljan broj liječnika i medicinskih sestara te su se uspjeli organizirati za sljedeća tri mjeseca.

„Svi su proveli edukaciju te su spremni za rad na COVID odjelima. Pokazali smo danas ministru i angio salu, po kojom je Zadar poseban. Kardiološki odjel je jedan vrhunski odjel s vrhunskom opremom i stručnjacima koji zbrinjavaju kardiološke bolesnike. Ono što treba reći je da je smrtnost od infarkta među najmanjima u Hrvatskoj. Prvi smo u državi počeli raditi i ablacije, njih 400 godišnje. Smanjili smo liste čekanja pa se s današnjim danom na magnet čeka dva mjeseca, a na CT četiri. Radimo na tome da to još popravimo“, zaključio je Čulina.

Župan Božidar Longin rekao je kako su mnogi bili sumnjičavi oko početka rada i opremanja Poliklinike kada je prije četiri godine u njoj održana svečana sjednica Županijske skupštine i kada još nije bila u funkciji. „Danas je ministar nakon obilaska bio oduševljen viđenim, a još nismo u ovaj prostor u potpunosti uselili. Kao što znate ovdje još dolazi Hitna pomoć i dvije ambulante Doma zdravlja. Preko puta se rade dnevne bolnice, u blizini Poliklinike bit će najmodernija Medicinska škola koja je Regionalni centar kompetentnosti iz područja zdravstva. Sve ovo govori koliko se ulaže u zdravstvo na našem području“, rekao je župan Božidar Longin dodajući kako se sa ministrom razgovaralo i o cijepljenju prioritetnih skupina te pohvalio rad svih djelatnika Zavoda za javno zdravstvo kao i njihovu koordinaciju sa Općom bolnicom Zadar. Dodao je kako je ministar danas upoznat i sa novim voznim parkom za hitan prijevoz bolesnika koji je kompletno obnovljen u zadnjih četiri godine, ali i potrebom za novim brodom za prijevoz bolesnika za koji je vezano pet otočnih općina.

„Taj brod je dotrajao, u izgradnji je novi brod, a dobili smo obećanje ministra da će i resorno ministarstvo sufinancirati njegovu izgradnju. Nadam se da će kroz koji mjesec biti dovršen i u funkciji“, istaknuo je župan Longin.

U sklopu svog radnog posjeta gradovima i općinama u Zadarskoj županiji, župan Božidar Longin u pratnji svog zamjenika Šime Vickovića i pročelnika Krešimira Laštre, Daniela Segarića i Ivana Šimunića posjetio je općinu Povljana gdje je u tijeku realizacija nekoliko važnih projekata.

Načelnik Općine Povljana Ivo Pogorilić upoznao je župana sa radovima  na sveobuhvatnoj rekonstrukciji i uređenju Trga bana Josipa Jelačića u samom centru Povljane u vrijednosti od  1,5 milijuna kuna sufinanciran od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU .

Uređenjem ovog trga  ovo razvijeno  mjesto s oko 800 stanovnika i prepoznatljiva turistička destinacija dobit će  primjereniji estetski i urbanistički identitet.

Načelnik Pogorilić također je rekao kako Ministarstvo mora sufinancira uređenje plaže Perilo i potpornog zida ukupne vrijednosti oko 10 milijuna kuna čime će i obalni dio dobiti u cijelosti novi izgled. Dodao je kako je Vodovod Povljana dobio 2.300.000 kn bespovratnih sredstava za daljinsko očitanje vodomjera, da je u fazi izrade projektna dokumentacija za proširenje groblja u vrijednosti od 500.000 kn te je izvijestio resornog pročelnika o potrebi izmjene krova i fasade na područnoj osnovnoj školi.

 Rekonstruirali su prošle godine raskrižja Ž6275, koje je predstavljalo opasno križanje s lošim tehničkim elementima. Izgrađen je kružni tok , postavila se nova prometna signalizacija, a izgrađen je nogostup do supermarketa Lorenco. ŽUC je projekt izgradnje kružnog toka sufinancirao u iznosu od  75 posto,  izgradnju nogostupa u iznosu od 45 posto, dok je Općina Povljana preostali iznos sufinancirala iz svog proračuna

Župan Božidar Longin sa suradnicima posjetio je Grad Pag gdje je obišao dovršene i započete projekte koji će poboljšati kvalitetu življenja na ovome području.

Posjetio je i Pašku siranu, najvećeg proizvođača paškog sira koja u ovom gradu uspješno posluje već 75 godina i tijekom  cijele godine zapošljava 85 ljudi. Župan Longin, zamjenik Šime Vicković i  resorni pročelnik Daniel Segarić  obišli su u pratnji   predsjednika Uprave Ante Oštarića proizvodni pogon izgrađen još 2008. godine iz predpristupnih fondova EU kao prvi takav projekt u Zadarskoj županiji. Paška sirana osim vlastitog stada od 3.000 ovaca surađuje sa još 100-njak kooperanata sa cijelog otoka Paga od kojih otkupljuju mlijeko, a s nekim kooperantima surađuju preko 40 godina. Izvoze u Ameriku, Sloveniju, Njemačku, Austriju, Švedsku, Singapur i od nedavno u Ukrajinu, a godišnje proizvedu oko 500 tona sira, od čega 70 tona više puta nagrađivanog poznatog  paškog sira.

Nakon obilaska sirane posjetio je OŠ Jurja Dalmatinca Pag gdje su ga uz gradonačelnika Paga Antu Fabijanića i njegovih suradnika dočekale ravnateljica osnovne škole Željka Zubović i ravnateljica srednje škole Bartula Kašića  Marija Čemeljić Pečirko. Ravnateljica Zubović zahvalila je županu i Zadarskoj županiji na odličnoj suradnji koju ima kroz dugi niz godina tijekom kojih su realizirani važni projekti u školi.  Upoznala je župana sa  završenim radovima na uređenju drugog kata. Investicija je vrijedna 1.030.099,88 kuna, od čega je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije financiralo 610.805,13 kuna ,a Zadarska županija 419.294,75 kuna. Izradu projektne dokumentacije za realizaciju ovog projekta financirao je Grad Pag. Na drugom katu škole napravljena je rekonstrukcija prostora kojom su dobivene dvije nove učionice, izmijenjene su elektro instalacije, uređeni podovi i zidovi te je izmijenjena unutarnja stolarija. Nakon realizacije ovog projekta stvoreni su uvjeti za rad u jednoj smjeni pa  se  nastava za učenike od 1. do 4. razreda odvija u jutarnjoj smjeni, što će znatno utjecati na podizanje pedagoškog standarda, ali i kvalitetniju organizaciju vremena za učenike i njihove obitelji te učitelje i sve djelatnike Škole. Rekonstrukcija 2. kata škole u Pagu treća je faza u planu obnove zgrade. Projekt obnove zgrade započeo je 2017. godine, izmjenom krova. Njegova vrijednost je iznosila  1.066.416,14 kn i u cijelosti  ga je financirala Zadarska županija. Godine 2019.  završen je „Projekt energetske obnove zgrade Osnovne škole Jurja Dalmatinca na adresi Ante Starčevića 10, Pag“ . On je realiziran u suradnji Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Zadarske županije. Ukupna vrijednost ovog projekta iznosila je 2.728.078,69 kn od čega se 893.265,62 kn sufinanciralo iz Europskog fonda za regionalni razvoj (33%), 767.325,65 kn iz Fonda Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU za sufinanciranje provedbe EU projekata (28%), te 1.067.487,42 kn sufinancirala je Zadarska županija (39%). 

Izaslanstvo Zadarske županije obišlo je zatim radove na Domu kulture Pag gdje su u tijeku radovi popravljanja i mijenjanja dotrajalog krovišta te se uređuje unutrašnjost zgrade i popravljaju sjedišta unutar dvorane. Uredit će se i fasada Doma kulture, a nakon toga će se za sredstva EU nominirati popravak pozornice, promjena stolica, postavljanje klima uređaja i spuštanje stropa. Radove financira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU i Grad Pag.

Gradonačelnik Paga Ante Fabijanić rekao je da je Dom kulture izgrađen  dobrovoljnim radom Paškinja i Pažana, što potvrđuju i dokumenti nekadašnjeg Narodnog odbora Pag, a izgradnja je počela 1949. godine. U Domu kulture se u početku održavale tjelovježbe i ples, a 1955. godine u Dom kulture je, iz prizemlja istočnog krila Kneževog dvora, preseljeno kino.

Dom kulture je bio dobro uređen, imao je veliku pozornicu s garderobom, a bio je i sjedište nekadašnjeg Narodnog sveučilišta Pag. Uz filmove, u Domu kulture su se igrale i kazališne predstave, a gostovala su brojna kazališta. U Domu kulture održavale su se svečane sjednice prigodom državnih praznika i razni programi . No, od svega, najvažnije je bilo kino. Zanimljiv je podatak da su se kino predstave održavale dva puta dnevno, u 17:00 i u 20:00 sati.

U sklopu obilaska Paga župan je obišao i Luku Katine Pag. U rekonstukciju lučice Katine Županijska lučka uprava Zadar, uz djelomičnu potporu Ministarstva pomorstva, prometa i infrastukture i Zadarske županije, uložila 5,8 milijuna kuna, a radove je izvela zagrebačka tvrtka PGP. U radovima je produbljena uvala u dijelu ispred Katine, saniran je obalni zid te su postavljena dva pontona od 50 i 80 metara čime se dobilo stotinjak novih vezova za plovila.

Županijsko izaslanstvo obišlo je i radove na izgradnji rotora na državnoj cesti D-106, kod predjela Sveta Jelena u Pagu. Kako je istaknuo paški gradonačelnik radovi se odvijaju  u skladu s planom.

Zbog izgradnje rotora na snazi je privremena regulacija prometa. Na temelju sporazuma između Grada Paga i Hrvatskih cesta ishodovana je građevinska dozvola, radove financiraju Hrvatske ceste, a Grad Pag je izradio projektnu dokumentaciju, riješio imovinsko-pravna pitanja i otkup zemljišta. Troškovi izgradnje rotora iznose 6,5 milijuna kuna.

Na kraju svog obilaska projekata u Gradu Pagu župan je obišao i radove na uređenju poučne staze „Dubrava-Hanzine“. Javna ustanova Natura-Jadera, za ovaj je projekt osigurala 656.625,00 kuna i to kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

kako je istaknuo ravnatelj Natura Jadere Damir Perić , glavni cilj projekta je educiranje i osvještavanje javnosti o održivom gospodarenju i važnosti šuma na krškom području, njihovoj važnosti u smislu općekorisnih funkcija šume, informiranje javnosti o važnosti očuvanja šumskih ekosustava na kršu te sprečavanje nastajanja novih puteva kroz šumu. Nadalje, kako se navedena lokacija ulaganja nalazi na području ekološke mreže, jedan od ciljeva projekta je i informiranje javnosti o važnosti uspostava i očuvanja područja ekološke mreže te njihov doprinos bioraznolikosti. Poučna staza bit će opremljena klupama za odmor, edukacijsko - informativnim pločama i vidikovcem, tj. platoom koji će imati cilj povećanje svijesti stanovništva o važnosti šuma, održivom načinu gospodarenja i zaštiti šuma i prirode.

Ova šuma hrasta medunca i bijeloga graba je jedina listopadna šuma na otoku Pagu.

U sklopu posjete otoku Pagu, župan Božidar Longin posjetio je i općinu Kolan gdje se sastao s načelnikom te općine Marinom Pernjakom. Obišli su zemljište na kojem se planira izgradnja dječjeg vrtića i manje športske dvorane koju bi koristila i djeca nižih razreda osnovne škole koja se nalazi u blizini. Kako je rekao načelnik Pernjak,  općina Kolan kupila je ovo zemljište  2018.godine, postoji idejno rješenje , no do sada izgradnja nije bila  moguća zbog ograničenja u prostornom planu. Ukoliko izmjene i dopune plana budu donesene  bit će izgrađen  vrtić kapaciteta do 50 djece i mala sportska dvorana . Izgradnju bi financirala općina u suradnji sa županijom i resornim ministarstvima. U Kolanu nema dječjeg vrtića, a nešto manje od 40 djece pohađaju dječje vrtiće u Pagu i Novalji, pa je potreba za ovakvim objektom zaista potrebna. U blizini spomenutog zemljišta postoji područna osnovna škola koju pohađa 50-ak djece.

Župan Božidar Longin pružio je punu podršku ovom velikom općinskom projektu kojem će Županija pridonijeti na način da će financirati  izgradnju dječjeg igrališta.

U Mandrama je župan u pratnji suradnika obišao  lokaciju za izgradnju lukobrana. Ovaj projekt je pred dobivanjem  lokacijske dozvole, prošla je studija utjecaja na okoliš, no  neizglasavanjem općinskog  proračuna projekt do sada nije realiziran. Izgradnjom  lukobrana u luci Mandre i novim pontonima  kapacitet luke proširit će se za 40 novih vezova. Projekt će se realizirati u suradnji sa  Županijskom lučkom upravom koja je i do sada  investirala u novu javnu rasvjetu, u nove ograde i u novu rivu tj operativni dio luke.  

„Sve ovo bit će ostvarivo nastavi li se kontinuitet vlasti kako na razini županije, tako i na općinskoj razini, jer svi projekti kada započnu s realizacijom treba im nekoliko godina do konačne realizacije.“, rekao je župan Božidar Longin.

Premijer Andrej Plenković boravio je 28. travnja 2021 u posjeti Zadarskoj županiji. U Korlatu u je rad putio vjetroelektranu, gdje će također biti izgrađena i Sunčane elektrane Korlat snage 75 megavata, odnosno prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj.

Osamnaest vjetroagregata hrvatskom energetskom sustavu ubrizgavat će snagu od 58 megavata, a u mrežu će godišnje prosječno isporučivati 170 milijuna kilovatsati zelene električne energije, odnosno 1 posto godišnje potrošnje u Hrvatskoj, rekao je Frane Barbarić predsjednik Uprave HEP-a, navodeći da je ukupna vrijednost investicije više od 500 milijuna kuna.

Premijer Andrej Plenković je istaknuo da se današnje puštanje u rad VE Korlat zbiva u tjednu u kojem se obilježava Svjetski dan obnovljivih izvora energije. "I stoga je ovo primjer konkretnog dokaza za nužnost transformacije dosadašnjega modela poslovanja pojedinih elektroenergetskih kompanija. A Hrvatska elektroprivreda je razumjela hrvatske i globalne prioritete i europske trendove", kazao je Plenković.

"Investiranje u obnovljive izvore energije ima i onaj dalekosežniji karakter jer pretpostavlja ekološki prihvatljivije okruženje, s manjim emisijama stakleničkih plinova što znatno doprinosi unaprjeđenju kvalitete života naših sugrađana", rekao je Plenković.

 Kazao je da hibridni energetski park dokazuje da je HEP u korak s globalnim europskim trendovima. Naveo je da to potvrđuje i aktualno globalno izvješće Međunarodne agencije za energiju u kojem stoji kako je korištenje obnovljivih izvora energije u 2020. poraslo za 3 posto, i to iz dva razloga. Riječ je o smanjenju potražnje za ostalim izvorima energije i porasta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije za gotovo 7 posto.

 Predsjednik Vlade je ustvrdio da je udio obnovljivih izvora energije u globalnoj proizvodnji električne energije porastao na 29 posto u 2020. godini, dodavši kako se kontinuirana ulaganja u infrastrukturu uvijek isplate.

U Zadarskoj županiji ovo nije prvi takav zeleni energetski park. Sunčana elektrana već postoji u Poslovnoj zoni Stankovci, te na lokaciji bivše tvornice Glinice, gdje su ugrađeni svi fotonaponski moduli i uskoro će biti pušteni u rad.

Župan Božidar Longin rekao je da je Zadarska županija vodeća u Hrvatskoj po investicijama u obnovljive izvore energije te da je to rezultat promišljenog planiranja i pravodobne izrade strateških dokumenata koji su otvorili vrata investicijama u obnovljive izvore energije. Naglasio je da je u našu županiju do sada uloženo više od 1,5 milijardi kuna u vjetroelektrane i solarnu energiju što, naglasio je, možemo zahvaliti pravodobnoj izradi Atlasa vjetra i Atlasa dozračene sunčeve energije koje je naručila Zadarska županija.

 Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković zatim je posjetio  Zadar i Sportski centar Višnjik  gdje su ga  gradonačelnik Branko Dukić i župan  Božidar Longin upoznali s planovima financiranja izgradnje velikog vanjskog olimpijskog bazena, o čemu je premijeru prikazan kraći film na mjestu gdje bi trebao niknuti novi kompleks.

Gradonačelnik Dukić još se jednom zahvalio premijeru na pomoći Vlade RH u nabavci linearnog akceleratora što će puno značiti za sve žitelje Zadarske županije.

„Sretan sam da je još jednom predsjednik Vlade RH-e Andrej Plenković došao u posjet našoj županiji. Tijekom prošlih godina imali smo značajnu potporu Vlade RH-e u mnogim projektima, a i za blisku budućnost imamo kvalitetne projekte koji će omogućiti razvoj cijele županije“ – rekao je Božidar Longin.

„Drago mi je da smo danas u Zadru na Višnjiku gdje Grad Zadar planira financirati izgradnju velikog vanjskog olimpijskog bazena koji bi upotpunio sadržaje koji već ovdje postoje, a u kojima djeluje oko 150 klubova, što potvrđuje sportsku tradiciju Zadra“ - rekao je Plenković.

Vlada je uvijek davala Zadru veliku podršku, kad ga je pogodila velika poplava odmah se učinili sve da se obnove objekti koji su bili devastirani, od bolnice do ninskih mostova...

„Posebno mi je drago da smo omogućili poreznom reformom na godišnjoj razini na razini županija, grad, općine... 112 milijuna kuna više nego prije, ukupno smo zaključili 3,4 milijarde kuna raznih sporazuma EU sredstavca, tijekom Covid krize osigurali smo 340 milijuna kuna za plaće 22 tisuće radnika i time omogućili istu razinu zaposlenosti „- kazao je Plenković koji je obilazeći ŠC Višnjik na kratko posjetio i cijepilište gdje ga je s tijekom cijepljenja upoznao ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Zadarske županije Zoran Škrgatić