Svečanom sjednicom Općinskog vijeća u Velikoj vijećnici obilježen je Dan Općine Pakoštane. Proslavi su uz brojne uzvanike nazočili i župan Božidar Longin sa suradnicima, saborski zastupnici Nikolina Baradić i Ante Babić te državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Zlatan Bašić.

Nakon uvodnog obraćanja predsjednika Općinskog vijeća Marina Barešića, načelnik Milivoj Kurtov podsjetio je na ostvarene projekte na području općine te najavio neke nove čije se realizacija tek očekuje. Posebno je naglasio problem nedostatka mjesta u predškolskim ustanovama, zbog čega namjeravaju krenuti u izgradnju novog dječjeg vrtića.

„Naš dječji vrtić se od osnivanja do danas dva puta dograđivao te trenutno ima 150 djece i 25 djelatnika. S obzirom da su ti kapaciteti i dalje nedostatni te 50-ak mališana s područja općine još uvijek nema smještaj u vrtiću, već iduće godine nadamo se izgradnji novog vrtića, a vjerujemo da ćemo zemljište za to riješiti uz pomoć države i županije“, istaknuo je Kurtov i najavio da je općina ishodovala građevinsku dozvolu za izgradnju Kulturnog centra u Pakoštanima.

Župan Božidar Longin istaknuo je kako Pakoštane slave Dan općine usred turističke sezone koja je vrlo dobra na području cijele županije.

„Gosti ovdje ostaju prosječno gotovo osam dana što ukazuje da je riječ o obiteljskim ljudima koji uživaju u ugodnoj klimi, čistom moru i kvalitetnoj gastronomiji, a sigurno i u nizu projekata ovdašnje Turističke zajednice koja osmišljava zanimljiva događanja. Uvijek naglašavamo kako je kvalitetna komunalna infrastruktura temelj svakom razvoju. U Općini Pakoštane veliko ulaganje upravo na tom području napravljeno je u izgradnji luke u uvali Dugovača, a veseli i informacija da je vaša marina u Dragama prva u Zadarskoj županiji dobila oznaku '5 sidara', odnosno zvjezdica, jer je upravo to put prema održivom i visoko kvalitetnom turizmu“, poručio je župan dodavši da je za ostvarenje svih razvojnih projekata važna suradnja svih razina vlasti.

„Aktivan pristup jedini je pouzdan način za pretvaranje ideja u projekte, a projekata u stvarnost. Naravno, za ostvarenje svih tih projekata morate imati snažnog partnera, a mi ga imamo u Vladi RH koja je uvijek podrška u našim projektima. Hrvatska je danas, i to treba reći, prvenstveno zahvaljujući Vladi Andreja Plenkovića, utjecajna članica EU-a koja se razvija brže od europskog prosjeka, uz ostalo i zbog uspješnog korištenja sredstava iz EU fondova. Sinergija je ključna za razvoj te će lokalna samouprava uvijek imati našu potporu za sve svoje kvalitetne razvojne projekte. Načelniku Kurtovu i njegovom timu želim puno upornosti, snage i kreativnosti u provođenju postojećih i budućih projekata“, ustvrdio je Longin.

Godišnja javna priznanja Općine Pakoštane ove godine dobili su nagrađivani učenik Marin Mlinarić, Ivica Stojanov, Udruga veterana Domovinskog rata Drage, Malonogometni klub Fortuna Drage, Nogometni klub Pakoštane, dok je nagradu Općine dobila dugogodišnja ravnateljica dječjeg vrtića Marija Miočić.

Dan općine Pakoštane obilježava se u sjećanje na akciju hrvatske vojske u Miranjama u kojoj je 31. srpnja 1991. poginuo poznati hrvatski branitelj Miro Barešić iz Draga te njegovi suborci Zdeslav Turić, Frane Bokanović i Mile Pandžić.

Obilježavanje Dana općine započelo je polaganjem vijenaca u čast poginulih hrvatskih branitelja na spomen obilježju u Miranjama Donjim te mjesnim grobljima u Pakoštanima, Dragama, Vrani i Vrgadi. Služena je i sveta misa u crkvi Uzašašća Gospodinova u Pakoštanima, dok će se u večernjim satima u Dragama odigrati završnica 20. memorijalnog turnira "Hrvatski vitez Miro Barešić" uz koncert Mate Bulića, dok je na rivi u Pakoštanima predviđen vatromet i zabavni program.

Savjet za zdravlje kao savjetodavno tijelo Županijske skupštine tijekom 2023. godine održao  je četiri sjednice. Fokus rada Savjeta za zdravlje tijekom 2023. godine bio je na potrebama i mogućnostima izvaninstitucionalne skrbi u području zdravstva i socijalne skrbi, mentalnom zdravlju djece i adolescenata kroz perspektivu razvoja skrbi u Zadarskoj županiji, razvoju palijativne skrbi i planovima za budućnost. Na održanim sjenicama osim članova Savjeta sudjelovali su članovi Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb i predstavnici zdravstvenih ustanova Opće bolnice Zadar, Zavoda za javno zdravstvo Zadar i Centra za pružanje usluga u zajednici Mocire. Raspravljalo se  o primjeni zakona o zdravstvenoj zaštiti, prednostima i nedostacima Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine, mreži javne zdravstvene službe i mreži hitne medicine i sanitetskog prijevoza, predložene su i provedene mjere za ostvarivanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite na području Zadarske županije te je za Nacionalno zdravstveno vijeće izrađeno izvješće o radu Savjeta za 2023. godinu.

Odlični gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su i u šestom mjesecu 2024. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana lipnja u Zadarskoj županiji imali smo 70.232 zaposlenih što je povećanje za gotovo gotovo četiri tisuće (5,5 posto) u odnosu na isti dan godinu ranije.

„Trend je i dalje vrlo pozitivan te je za očekivati daljnji razvoj gospodarskih aktivnosti. Zadarska županija u okviru svojih proračunskih mogućnosti provodi niz aktivnosti kojima potiče gospodarski rast“, istaknuo je župan Božidar Longin te podsjetio na dva aktualna javna poziva namijenjena poduzetnicima - Program Kreditom do uspjeha putem subvencioniranja kamata na kredite poduzetnicima te Program dodjele potpora za povećanje konkurentnosti mikro poduzetnicima na području Zadarske županije, čiji se detalji mogu pronaći na mrežnim stranicama županije.

Značajan rast zaposlenosti potvrđuju i statistike, točnije prema istraživanju portala župan.hr, Zadarska županija je imala najveći rast zaposlenosti u Hrvatskoj na godišnjoj razini po relativnom i apsolutnom pokazatelju.

Ako se gleda zaposlenost po gradovima i općinama, više od dvije trećine radnog stanovništva raspoređeno je u tri najveća grada - Zadru, Biogradu i Benkovcu. Od ukupnog broja zaposlenih u lipnju, njih 40.727 ili 58 posto zaposleno je u sjedištu županije, gradu Zadru. Slijede gradovi Biograd (4.172), Benkovac (3.216), Pag (1.918) i Nin (1.792) te općine Pakoštane (1.506), Poličnik (1.214), Sukošan (1.205), Preko (1.157) i Vir sa 1152 zaposlenih osoba.

Navedeni podaci potvrđuju kako je broj zaposlenih osoba u Zadarskoj županiji tijekom posljednjih godina značajno porastao. Primjerice, u odnosu na 2014. godinu taj se broj povećao za 17,5 tisuća (33,1 posto) s trendom daljnjeg rasta. Dobre brojke zabilježene su i na nacionalnoj razini pa je u RH na dan 30. lipnja 2024. zabilježeno 1 739 224 osiguranika. Riječ je o povećanju broja osiguranika za 3,48 posto, odnosno 58 410 više u odnosu na 30. lipnja 2023. godine.  

ZAPOSLENI – ZADARSKA ŽUPANIJA

Župan Božidar Longin primio je danas sudionike programa Hrvatske matice iseljenika  Eco Heritage Task Force koji borave u Zadru.

Program okuplja mlade hrvatskog podrijetla koji se angažiraju volonterskim radom u ekološkoj obnovi i očuvanju hrvatske baštine u lokalnim zajednicama, ali paralelno i uče hrvatski jezik.

 U Zadru boravi tako 14 mladih iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Italije, Sudana, Kanade, Argentine i Australije zajedno s voditeljicom Ivanom Rora iz Hrvatske matice iseljenika.

„Zadarska županija rado se odazvala pozivu Hrvatske matice iseljenika za suradnju u provedbi programa Eco Heritage Task Force,“ istaknuo je uvodno župan Longin podsjetivši pri tom  na  hrvatsku prošlost u kojoj je bilo nekoliko  iseljeničkih valova te na činjenicu da pojedinačna iseljavanja traju i do današnjega dana.

„Vaši su preci otišli trbuhom za kruhom ili, pak, u vrijeme bivše Jugoslavije, i pritisnuti političkim progonima.  Ono što je u tim, realno tužnim i teškim pričama jer svaki odlazak iz Domovine je težak, dobro jest kada se ipak nastavi njegovati znanje jezika i veza s Domovinom te prenositi tu ljubav na djecu, na unuke.

Sudjelovanje u ovom programu dio je upravo te namjere i stoga mi je jako drago da ste pokazali interes i došli ovdje u Domovinu svojih baka i djedova kako biste ju ne samo bolje upoznali, već i kroz svoj volonterski radi čini dobro,“ rekao je župan Božidar Longin i zahvalio Hrvatskoj matici iseljenika  što provodi ovaj i slične programe.

„Mislim da je zajednički zadatak svih nas potaknuti ljubav prema Domovini kod onih koji odrastaju daleko od nje, a puno je lakše voljeti ono što poznaješ. U konačnici krajnji cilj ovakvih programa možda je i stvaranje želje kod nekoga od polaznika da učine suprotno od svojih predaka i vrate se graditi život u Hrvatskoj. Danas je Hrvatska moderna i razvijena zemlja, članica Europske unije, i ne postoji razlog zašto mladi ljudi ne bi mogli ovdje ostvariti svoje poslovne i privatne planove,“ dodao je još župan Longin.

U ime Hrvatske matice iseljenika na gostoprimstvu je zahvalila Ivana Rora koja je rekla da je do sada ovaj program  održan na 24 lokacije u kojem je  sudjelovalo  1226 mladih iz 40 zemalja.

Zahvalila je Zadarskoj županiji koja je sudionicima programa financirala smještaj i prehranu u Đačkom domu u razdoblju od 22. srpnja do 6. kolovoza te razgled grada uz pratnju turističkog vodiča.

„Provedba našeg programa rezultirala je kod jednog dijela naših iseljenika  povratkom u Domovinu i brakovima, tako da ovaj program smatramo jednim od boljih. Spajamo volonterski rad sa učenjem hrvatskog jezika, a u Zadru ćemo imati i jednu multimedijalnu radionicu u sklopu koje ćemo  prikazati što smo sve za svoga boravka tu napravili,“ rekla je Ivana Rora.

Zadarska županija povezala je Hrvatsku maticu iseljenika s Volonterskim centrom u Zadru  koji im je pomogao dogovoriti volonterske akcije u sklopu koje su već očistili školski vrt Prirodoslovno-grafičke škole i OŠ Šime Budinića gdje su i obojali školsku dvoranu. Čeka ih još čišćenje rijeke Zrmanje i okoliša Srednjoškolskog đačkog doma, posjet Udruzi Prospero u Gračacu te bojanje klupa i sređivanje  biljaka u Domu sv. Frane. U suradnji sa Sveučilištem u Zadru organizirana im je  i nastava hrvatskog jezika, a posjetit će i  PP Telašćica.

Zadarska županija i ove je godine osigurala značajna sredstva za potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove nakon provedenog javnog poziva dodijelio je 160 tisuća eura potpora OPG-ima, obrtima, trgovačkim društvima i zadrugama. Nastavak je to ulaganja u razvoj poljoprivredne proizvodnje koja je na području naše županije doživjela zapažen iskorak u proteklom razdoblju.

„Zadarska županija je uložila značajna sredstva u proteklih nekoliko godina kako bi potaknula dodatan razvoj poljoprivrede na svojem području, od redovnih godišnjih potpora proizvođačima pa do izgradnje više sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina. Naši su proizvođači napravili veliki iskorak u kvaliteti, ali i marketinškoj prepoznatljivosti svojih proizvoda što je iznimno važno za brendiranje naše županije kao eno-gastro destinacije za što svakako imamo preduvjete“, istaknuo je tim povodom župan Božidar Longin.

Putem ovog javnog poziva bilo je moguće financirati više različitih aktivnosti – od kupnje opreme, strojeva i alata, plastenika i staklenika, novih trajnih nasada, povećanja stočnog fonda i navodnjavanja pa do opremanja kušaonica, ulaganja u marketinške aktivnosti i ekološkog certificiranja proizvoda.

„Zadarska županija odavno je prepoznala poljoprivredu kao važan sektor te svake godine kroz potpore potiče njezin daljnji razvoj, a činit ćemo to i ubuduće. Potencijal naše poljoprivredne proizvodnje je iznimno velik, a potporama za ruralni razvoj nastojimo pomoći u podizanju kvalitete postojećih i otvaranju novih seoskih gospodarstava te potaknuti dodatan iskorak u promociji naših proizvoda“, poručio je pročelnik za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Daniel Segarić dodajući kako je na javni poziv ukupno stiglo 210 zahtjeva za dodjelu potpora, a odobreno je njih 105 u ukupnom iznosu od 160 tisuća eura. 

Za mjere 1, 2, 3 i 8 (kupnja opreme i strojeva, biljna i stočarska proizvodnja, gradnja i adaptacija objekata za prodaju i preradu proizvoda) odobreno je 49 zahtjeva u iznosu od 140.884,57 eura, dok je za mjere 6 i 7 (sudjelovanje na sajmovima, certificiranje proizvoda i marketinške aktivnosti) isplaćena potpora za 56 zahtjeva ukupne vrijednosti 19.115,43 eura.

Ove godine sve prijave ispunjavale su se isključivo elektronskim putem, a odluka o odobrenju potpora iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja za 2024. godinu objavljena je na mrežnim stranicama Zadarske županije.

Župan Božidar Longin sudjelovao je u Splitu na sastanku Vlade i turističkog sektora kojem je presjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković i na kojem je predstavljen novi zakonski okvir za razvoj turizma.

Župan Longin izvijestio je kako u Zadarskoj županiji trenutno boravi oko 160.000 gostiju, te da su brojke u prvih šest mjeseci ove godine bolje od rekordne 2019. godine .

”Po broju dolazaka imamo 12,93% više , a po broju noćenja smo već za 14,17% premašili prvih šest mjeseci 2019. godine. Ako ne bude negativnih iznenađenja, očito je da bi Zadarska županija mogla ostvariti promet veći nego u rekordnoj 2019. godini, odnosno više od 15 milijuna noćenja i više od 2 milijuna dolazaka.”- rekao je župan.

Dodao je kako nas je najviše gostiju  posjetilo iz Njemačke, Slovenije, Poljske, Austrije, Češke, Slovačke i Mađarske te da su to su sve auto-gosti, što, kako je naveo,  čini važnom našu dostupnost i dobru prometnu povezanost.

Tome je dodao da je povećan promet u Zračnoj luci Zadar te u nautičkom turizmu.

Ukazao je i na sve veći problem ilegalnih iznajmljivača smještaja i rada na crno, ali i naveo kako je u tijeku izrada Strategije razvoja turizma Zadarske županije do 2030. godine s kojom se želi postići povećanje kvalitete turističke ponude i razvoj cjelogodišnjeg održivog turizma.

 “Vrlo je jednostavno uočiti nelegalno iznajmljivanje, npr. imamo određeni broj kapaciteta u pojedinom mjestu, a kada pogledamo prijavu koja ide kroz eVisitor, dolazimo do vrlo zabrinjavajućeg podatka, da četrdeset posto gostiju uopće nije prijavljeno. Moramo znati i uz te koji nisu prijavljeni, a imaju kategorizaciju, imamo i određeni broj objekata, koji još uvijek nemaju kategorizaciju, a primaju goste i dalje oglašavaju svoje apartmane. Nelegalno iznajmljivanje stvara razne probleme, od komunalnih, pa sve do razvijanja određene destinacije. Ne znamo koliko gostiju stvarno posjeti našu destinaciju te ne znamo koliki je stvarni broj dolazaka i noćenja, a samim time ne znamo ni koliko nam je infrastrukturno opterećenje (čistoća, struja, voda, odvodnja, parkirališta, itd.) i na kraju ne znamo da li je postojeći turizam već postao ekološki neodrživ i treba li uopće odobravati nove smještajne kapacitete. Nemamo realne podatke tko sve trenutno boravi u destinaciji, a to predstavlja i veliki sigurnosni problem. Raspolažemo potpuno krivim podatcima, stoga i priprema svake sljedeće turističke sezone ne može biti odrađena kvalitetno. Velika je odgovornost na svima nama i jedino s takvim stavom se možemo nadati snažnijoj državi i boljem poslovnom okruženju za održivi razvoj turizma i drugih legalnih gospodarskih djelatnosti.”- istaknuo je župan Longin na sastanku u Splitu.

Predstavljajući dosadašnje rezultate ove turističke sezone na sastanku Vlade i turističkog sektora u Splitu, premijer Andrej Plenković je kazao da je ostvareno 10,2 milijuna dolazaka i 46,8 milijuna noćenja, što je pet posto više dolazaka i jedan posto više noćenja nego u istom razdoblju lani. Što se tiče turističkog prometa u predsezoni, ove godine bio je bolji za 11 posto u dolascima i 12 posto u noćenjima nego prošle godine, koja je bila rekordna.

„To je dio realizacije koncepta Hrvatske kao cjelogodišnje turističke destinacije“, istaknuo je.

Hrvatski je turizam, kroz zajednički rad svih turističkih djelatnika u suradnji s Vladom, pokazao i otpornost u krizama i konkurentnost i strateško usmjerenje prema održivom razvoju, poručio je i dodao da je Hrvatska 18. turistička destinacija svijeta. 

Naveo je da je ukupni iznos investicija u turizmu u posljednjih osam godina procijenjen na 6,25 milijardi eura, a do 2030. Vlada je osigurala 1,3 milijarde eura za financiranje projekata održivog turizma.

Po prvi puta osigurana su bespovratna europska sredstva i za javni i za privatni sektor od 290 milijuna eura samo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Uz to, za razvoj zdravstvenog turizma osigurano je 60 milijuna eura iz državnog proračuna.

„Cilj nam je da zakonski propisi budu jednostavni, prohodni i razumljivi, sa svrhom i ciljem da turizam od toga ima puno koristi“, poručio je predsjednik Vlade pozivajući sudionike sastanka da upozore na eventualne prepreke kako bi se prije konačnog usvajanja podzakonskih akata  to ispravilo.