U ponedjeljak, 4. listopada počinju radovi na rekonstrukciji zaobalnog dijela Liburnske obale, koji će se odvijati u sklopu projekta “Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar-Poluotok”.

„Riječ je o trećoj fazi projekta poznatijeg kao obnova zadarske rive. Uz sanaciju obalnog zida i produljenje gata na rivi, rekonstruirat će se Liburnska obala u dužini od 600 metara, s time da se opločenje mijenja u dužini od 400 metara. Uz to, riješit ćemo oborinsku odvodnju te postaviti dodatne energetske ormariće, što je važan element zbog velikog zahtjeva brodara. Kako bismo izašli ususret građanima i u što manjoj mjeri ometali njihov normalan život, samu rekonstrukciju Liburnske obale smo također podijelili u tri faze kako bi dvije trećine gradilišta uvijek bilo slobodno za parkiranje“, istaknuo je ravnatelj Lučke uprave Zadar Robert Škifić na konferenciji za medije održanoj danas na Muraju s kojeg se pruža pogled na obuhvat zahvata u Gradskoj luci.

Izvođači će u posao biti uvedeni 1. listopada, a sami radovi počet će 4. listopada u dužini od 130 metara od gradskog mosta. Javnost će biti pravovremeno obaviještena o uvođenju posebne regulacije prometa.

Škifić je iskoristio priliku kako bi javnost izvijestio i o napretku radova na drugoj strani Poluotoka, Obali kralja Petra Krešimira IV. Djelatnici Zajednice ponuditelja Adriaing d.o.o. Koper (Republika Slovenija) i Adriaing d.o.o. Buje, u posao su uvedeni krajem srpnja s rokom dovršetka radova od 27 mjeseci.

„Dosad je skinuto kameno opločenje na površini od tisuću kvadrata, napravljeno 144 od ukupno 522 predgotovljenih elemenata, a već je izgrađeno i 12 metara novog nadmorskog zida. Radovi idu prema predviđenom planu i vjerujem da ćemo sa 70 posto izvedbe dočekati sljedeću turističku sezonu, kako je ne bi ometali kao što nismo ni ovu“, istaknuo je ravnatelj Lučke uprave Zadar.

Prema riječima gradonačelnika Branka Dukića, ovaj projekt je kruna dosadašnjih zahvata na uređenju obalnog pojasa u gradu.

„Politika Grada Zadra je uređivanje svakog obalnog dijela grada. Počeli smo od Jazina pa nastavili preko Punte Bajlo, 1. faze Kolovara i kupališta Jadran, Puntamike i Dikla do Petrčana. Pri kraju je i obnova starog pristaništa na Premudi. Pristanište na Liburnskoj obali je zadnje pristanište kojeg treba urediti za naše otočane, a najvažnije je kako će se radovi odvijati tako da ono uvijek bude otvoreno za otočane. Nastat će mali problem oko parkirališnih mjesta koja će tijekom radova biti reducirana, ali za trećinu. Moramo misliti i na barkajole… Baš zato, ali i zbog potreba turističkih brodova, važno je da radovi budu izvedeni na vrijeme. Svjesni su toga i izvođači radova i Lučka uprava. Vidimo se na obilježavanju završetka radova kada ćemo se svi radovati sjaju naše obale“, rekao je gradonačelnik Dukić.

Predsjednika Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar i župana Božidara Longina veseli kako će se, nakon parkinga koji je uređen prije nekoliko godina, ovim projektom sada urediti i obala.

„Naša, Županijska lučka uprava uz podršku resornog Ministarstva, Grada i Županije kroz proteklih nekoliko godina uredila je obalu i šetnicu oko uvale Jazine, a sada će ona dobiti i svoj nastavak te ćemo imati uistinu jednu veliku lijepu šetnicu na koju ćemo biti ponosni.  Izvođačima želim da radove obave kvalitetno i u zadanim rokovima, nadzoru da ih dobro prati, Lučkoj upravi Zadar, kao nositelju projekta, puno uspjeha u njegovoj provedbi, a građanima puno strpljenja da dočekaju povratak svoje rive koja će biti kao što je i opjevana – najljepša riva na svijetu“, poručio je župan Longin.

Ukupna vrijednost projekta “Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar-Poluotok” je 67.489.388,11 kuna, od čega 56.616.917,39 kuna sufinancira Europska unija iz Kohezijskog fonda, dok nacionalni doprinos iznosi 9.991.220,72 kuna.

Više informacija o projektu možete pronaći na službenoj web stranici: https://zadarska-riva.hr/

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća, uručenjem godišnjih priznanja i primopredajom novog broda za hitni prijevoz pacijenata s otoka, u Preku je svečano je obilježen Dan Općine Preko i blagdan nebeskoga zaštitnika sv. Mihovila.

„Kao što znate, uslugu hitnog prijevoza pacijenata brodom imamo već 16 godina i nebrojeno je puta opravdala svoju svrhu i postojanje. Godišnje u prosjeku imamo oko 450 intervencija, što znači da smo u 16 godina prevezli gotovo cjelokupno stanovništvo oba otoka – Ugljana i Pašmana. Međutim, s obzirom na starost dosadašnjeg broda, troškove njegova održavanja i funkcioniranja, na sve veće zahtjeve koji dolaze zajedno s razvojem te pritisak u sezoni zbog sve većeg broja turista, bilo je neophodno nabaviti novi brod kako bismo osigurali što kvalitetniju medicinsku uslugu za stanovnike, posjetitelje i turiste otoka Ugljana i Pašmana“, istaknuo je načelnik Općine Preko Jure Brižić dodavši  kako je novi brod duži (12 m), brži (maksimalno 25 čvorova), sigurniji, može prevoziti dva pacijenta odjednom za razliku od staroga, a i njegovo održavanje bit će ekonomičnije i jednostavnije.

„Naša usluga hitne pomoći i do sada je bila zaista kvalitetna i brza, ali kupnjom novog broda ljestvicu smo podigli za još jednu stepenicu. Ovom prilikom zahvaljujem svima koji su prije 16 godina uspostavili i omogućili dosadašnju uslugu hitne pomoći brodom, a za ovaj novi brod posebno zahvaljujem Ministarstvu zdravstva i Zadarskoj županiji, koji su sufinancirali njegovu nabavu u iznosu od 1,5 milijuna kuna, a milijun kuna financira Općina Preko“, naglasio je Brižić.

Župan Božidar Longin, koji je na obilježavanju Dana Općine Preko bio i izaslanik predsjednika Vlade RH, kazao je kako županija uvijek pomaže aktivnosti na otoku, bilo izravnom financijskom pomoći ili putem županijskih ustanova i razvojnih agencija.

„Naša Županijska uprava za ceste sa 2,2 milijuna kuna sanirala je kolnik županijske ceste prema Psihijatrijskoj bolnici Ugljan, dok je Županijska lučka uprava uložila oko dva milijuna kuna u sanaciju i rekonstrukciju luke u Čeprljandi. O mladima vodimo brigu i kao osnivači ovdašnje osnovne škole u kojoj već niz godina osiguravamo i sredstva za pomoćnike u nastavi kroz projekt Inkluzija, a ukupno je u rad ovdašnje osnovne škole u dvogodišnjem razdoblju uloženo više od 15 milijuna kuna“, poručio je Longin dodavši kako ga vesele odlične turističke brojke na području cijele županije, a Općina Preko pohvalila se s povećanjem noćenja od 10 posto u odnosu na 2019. godinu.

„Sigurnost je trenutno glavni brend Zadarske županije i zato ne čude odlične brojke koje bilježi naš turizam. Turizam zahtijeva i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, a ono što ovdje posebno treba pohvaliti jest nabava nove brodice za prijevoz bolesnika. Koristim prigodu i upućujem pohvalu Općini Preko na čelu s načelnikom Jurom Brižićem koja je prepoznala potrebu stanovništva oba otoka, ali i gostiju“, rekao je Longin.

Na svečanoj sjednici dodijeljena su javna priznanja Općine Preko:

Udruga žena Luzor – za doprinos u razvoju kulture i tradicije Općine Preko, Udruga mladih Jarac – Lukoran – za doprinos u razvoju društvenog života u Općini Preko, Basket klapa otoka Ugljana – za doprinos u očuvanju tradicijskog klapskog pjevanja, Kamp Ugljan Resort – za doprinos u razvoju turizma Općine Preko, Tomislav Ivanov – za doprinos u promicanju Općine Preko kroz fotografski i snimateljski rad te fra Božo Sučić, gvardijan Samostana sv. Pavla Pustinjaka – za doprinos u području kršćanske duhovnosti te očuvanju kulturno-povijesne i sakralne baštine Općine Preko.

Otočni bataljun danas je obilježio 30. obljetnicu svog osnutka. Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod središnjeg križa Gradskoga groblja u Zadru na kojem su brojna izaslanstva odala počast poginulim pripadnicima Otočnog bataljuna i svim poginulim hrvatskim braniteljima

Program tridesete obljetnice Otočkog bataljuna nastavljen je u Kneževoj palači, objektu koji se 1991. godine našao na udaru agresorskog topništva, a sad je obnovljen sredstvima Europske unije.
„Ova zgrada je bila naša kulturna baština koju su tukli jer su htjeli uništiti cijeli narod. Prije 30 godina ove zidove ranjavale su neprijateljske granate pokušavajući pogoditi sjedište Hrvatskoga radija – radija Zadar. Ranjavale su hrvatsku kulturnu baštinu, ubijale hrvatsku riječ, jer ovdje je bila knjižnica, Glazbena škola.. pokušavale izbrisati jedan čitav narod i oteti mu Domovinu. Danas ponosno stojimo ovdje, iako mnogih koji su za to zaslužni više nema među nama“, rekao je na svečanosti izaslanik predsjednika Vlade RH župan Zadarske županije Božidar Longin dodajući kako je ljudska povijest, nažalost, povijest ratovanja.
„Domovinski rat najteži je dio novije hrvatske povijesti. A povijest je, kaže izreka, učiteljica života. Iz nje moramo učiti kako se nikada više ne bi ponovile one teške godine. No povijest ne smijemo zaboraviti, osobito oni koji su ju pisali, a hrvatski branitelji jedni su od njih.
Njima zahvaljujemo što smo danas ovdje, što nam je pružena prilika živjeti u svojoj zemlji, govoriti svojim jezikom i svojoj djeci stvarati priliku za sretan i miran život.“, dodao je župan Longin.

Zapovjednik postrojbe Joško Pulja podsjetio je kako je Otočki bataljun po zapovijedi Marka Čuline utemeljen od dobrovoljačkih odreda nastalih po otocima, a prvi zadatak bio im je odblokirati otoke, u čemu su oni i uspjeli raketiranjem broda s otoka Škarde. Nakon toga nastavili su u Poličniku, Smrdelju, a svoj maksimum dali su u akciji Maslenica. Završili su borbena djelovanja na Južnom bojištu u Oluji.

„Otočani su posebna šorta ljudi, odani, vjerni. Kad smo u Maslenici bili u okruženju, ovi su se ribari s otoka sami obukli i došli u pomoć, bez da su bili mobilizirani. Bili su na lignjama, ali su se za sat i pol mobilizirali. Nažalost, imali smo dosta ranjenih, četvero poginulih, s dosta nas je u međuvremenu i umrlo“, rekao je Pulja.

U oslobodilačkim operacijama svoje živote su dali Miljenko Zorić, Dragan Špar, Denis Špika i Danijel Grbin.

„Od stoljeća sedmog nije bilo boljih vojnika nego smo mi bili 1991. godine. Hrvati su do tada ginuli za tuđe barjake, a tada smo rekli da ćemo stvoriti hrvatsku državu i nikad ju više nećemo dati. Ova je postrojba ujedno bila i prethodnica obalne straže, koju su oni tada provodili sa svojim ribaricama“, istaknuo je viceadmiral u mirovini Ante Urlić, posebno se sjećajući prvog zapovjednika HRM-a Svete Letice i "duše Zadra", pokojnog Ivice Matešića Jeremije.
U ime predsjednika Hrvatskog sabora nazočnima se obratio saborski zastupnik Rade Šimičević, a izaslanik ministra obrane, brigadir Marjo Milinović, uručio je posebnu plaketu i zahvalnicu Jošku Pulji.
Prigodnim darovima Otočki bataljun zahvalio je onima koji pomažu u njegovom radu.

Sa Pozdrava Suncu u Zadru krenula je 4. etapa Međunarodne biciklističke utrke Cro Race 2021.

Cro Race održava se od 28. rujna do 3. listopada kroz šest etapa na trasi većoj od 1000 kilometara diljem Hrvatske. Prolazi kroz trinaest županija, a cilj današnje utrke je u Crikvenici.

Uz sudjelovanje 138 natjecatelja iz 13 europskih  država ovo je jedna od najznačajnijih biciklističkih utrka svjetskog kalendara, kao i promocija Hrvatske u sportskom i turističkom smislu.

Sudionike su danas iz Zadra ispratili Darko Vučić, načelnik sektora za razvoj i natjecateljski sport, Uprave za sport Ministarstva turizma i sporta, direktorica TZ Zadarske županije Mihaela Kadija, pročelnici Zadarske županije Katarina Miletić i Daniel Segarić te Snježana Jurinić u ime Grada Zadra.

Izaslanstvo prijateljske Južnomoravske regije iz Češke predvođeno zamjenikom župana Františekom Luklom boravi u radnom posjetu Zadarskoj županiji. U Domu Županije primili su ih župan Božidar Longin i njegov zamjenik Šime Vicković sa suradnicima.

Povod dolaska izaslanstva iz Brna jest održavanje svjetskog prvenstva u Moto Surfu u Zadru od 1. do 3. listopada. Kako je izumitelj električne surf daske iz Brna, Južnomoravska regija uključila se u organizaciju spomenutog natjecanja.

Zamjenik župana Lukl zahvalio je na financijskoj pomoći Zadarske županije njihovoj regiji koje je u lipnju pogođena tornadom te izrazio zadovoljstvo postupnim popuštanjem epidemioloških mjera koje su dopustile održavanje svjetskog prvenstva, ali i njihova susreta. Pozvao je župana i suradnike u Brno na renomirani turistički sajam Regiontour na kojem Zadarska županija tradicionalno već godinama sudjeluje.

Župan Longin izvijestio je goste o velikom broju čeških turista koji su ovoga ljeta posjetili Zadarsku županiju te iskazao uvjerenje da se kvalitetna suradnja između dvije prijateljske regije može proširiti i na brojna druga područja, prvenstveno kroz razvoj gospodarske suradnje.

Gosti iz Češke svoj boravak u Zadru nastavili su sastankom na Sveučilištu, a zatim u Biogradu na Moru koji ima potpisan sporazum o suradnji s južnomoravskim gradom Kyovom, a čiji je František Lukl bio dugogodišnji gradonačelnik.

Zadar je od 1. do 3. listopada domaćin posljednje utrke svjetskog kupa u Moto Surfu, punog naziva UIM World Cup Moto Surf. Nakon utrka u Češkoj, Belgiji, Rusiji i Kolumbiji, prvenstvo se vraća u Europu, gdje sezona završava utrkom u Zadru. Ovo je, inače, prvi put da je jedan hrvatski grad domaćin ove adrenalinske sportske senzacije.

Više od 70 vozača iz 13 država Europe, Amerike i Azije natjecat će se od 1. do 3. listopada u sedam kategorija - Men Open, Men Stock, Women, Juniors, Rookies, Electric Challenge, E-Foil Masters i to na moru ispred zadarske plaže Borik.

Sezona 2021. jedinstvena je za cijeli sport s obzirom da je prva u povijesti ovog sporta u kojoj se mladi vozači u kategoriji Rookie i Junior bore za naslov svjetskog prvaka te je ujedno i prva sezona Electric Challengea - prve kategorije s potpuno električnim pogonom u povijesti glisiranja, stoji u najavi natjecanja na službenoj stranici: https://motosurfworldcup.com/uim-motosurf-worldcup-ready-for-the-season-finals/.

Kako je izumitelj električne surf daske iz grada Brna, Južnomoravska regija koja ima potpisanu povelju o suradnji sa Zadarskom županijom, uključila se u organizaciju spomenutog natjecanja pa u Zadru ovih dana boravi izaslanstvo regije predvođeno zamjenikom župana Františekom Luklom.

Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru i Zadarska županija, Upravni odjel za pomorsko dobro, more i promet organiziraju dana 7. listopada 2021. u prostorijama Multifunkcionalne dvorane Centra za kreativne industrije, Put Murvice 3a u Zadru znanstveno-stručni skup pod nazivom Maritimna kultura zadarskog kraja u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Na znanstveno-stručnom skupu će sudjelovati 27 istaknutih znanstvenika i stručnjaka iz zemlje i inozemstva s 18 predavanja, kako bi razmjenom najnovijih znanstvenih spoznaja dali prilog boljem i potpunijem razumijevanju tema skupa.

Na znanstveno-stručnom skupu će se obraditi dvije cjeline, a svaka će obuhvaćati teme iz prošlosti, sadašnjosti te perspektive razvoja u budućnosti:

pomorstvo: luke, pomorska trgovina i općenito pomorstvo okolice Zadra i Zadarske županije,
ribarstvo i marikultura: ribarstvo, akvakultura, industrija (prerada ribe), solane u Zadarskoj županiji

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća obilježen je Dan općine Ražanac i blagdan nebeske zaštitnice Gospe od Ružarija. U ime Općinskog vijeća okupljene je pozdravio predsjednik Petar Miočić, da bi potom općinski načelnik Damir Jordan dao osvrt na projekte koji se trenutno provode na području općine ili su u pripremnoj fazi.

Župan Božidar Longin, koji je na svečanoj sjednici bio izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, pohvalio je aktivnosti općinske uprave i naglasio da je Županija, kao i uvijek, pomagala u aktivnostima, bilo izravnom financijskom pomoći ili putem svojih ustanova i razvojnih agencija.

„Suradnja se i dalje pokazuje kao najvažniji način za provedbu kvalitetnih razvojnih projekata. Jedan od onih projekata na kojem zajednički radimo svakako je Aglomeracija Karinskog i Novigradskog mora te Podvelebitskog kanala, koji je jedan od strateških projekata ne samo za vašu općinu, već i za čitavu županiju. Na tome se sustavno radi, izrađena je studijska dokumentacija i idemo korak po korak u realizaciju tog projekta, svjesni da je izgradnja vodovoda i odvodnje ključ za podizanje kvalitete života, ali i za dodatan razvoj turizma“, poručio je župan Longin.

Na svečanoj sjednici dodijeljena su i općinska priznanja, a nagrada za životno djelo posthumno je dodijeljena pok. Mirku Miočiću, najpoznatijem hrvatskom kvizomanu, zbog iznimnog doprinosa u promicanju i promidžbi Rtine i Općine Ražanac. Nagradu je preuzeo Mirkov brat Marjan Miočić koji je tom prilikom najavio da će obitelj donirati 50 knjiga iz bogatog fondusa Mirka Miočića mjesnoj Knjižnici Jurja Barakovića.

Na Sveučilištu u Zadru danas je održana početna konferencija projekta “Sveučilišna znanstveno-nastavna infrastruktura za 21. stoljeće KK.06.2.2.13.0001”, čiji će rezultat biti obnovljena stara Tehnička škola na Poluotoku. Uoči konferencije održan je kratki  obilazak objekta u kojemu se nastava izvodila do 2004. godine, nakon čega je bio prepušten propadanju. Na početnoj konferenciji premijerno je prikazana 3D vizualizacija rezultata projekta.

Rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican rekla je kako se početna konferencija održava na simboličan dan kada počinje nastava za novu generaciju studenata.

„Na čelu sam Sveučilišta koje je od osnutka do danas posve isprofilirana visokoobrazovna institucija. Razvijali smo se iznutra, a zaostajali infrastrukturno te smo na četiri lokacije u iznajmljenim prostorima. Pomicali smo granice u kvaliteti, objavljivanjem radova i znanstvenim projektima, unaprjeđenjem studijskih programa, stvaranjem adekvatnih uvjeta za rad studenata, profesora i svih djelatnika. Završetkom zgrade novog studentskog doma počinjemo s obnove stare Tehničke škole i nadam se da će u ljetnom semestru 2023. godine biti spremna za useljenje“, rekla je rektorica Vican.

Istaknula je i kako je od 2007. godine do danas Sveučilište sa zgradom prošlo sve korake, pa i one kada se projekt na političkoj razini htjelo usporiti ili zaustaviti. Međutim, zahvaljujući razboritosti u Zadarskoj županiji i Gradu Zadru, ministru Radovanu Fuchsu koji je 2010. obišao objekt, premijeru Andreju Plenkoviću koji je prošle godine uručio ugovor za rekonstrukciju zgrade, svi su izazovi u pripremi projekta savladani.

„S 5.500 studenata i 650 djelatnika Sveučilište je grad u gradu. Gdje je sveučilište, tu su studenti, gdje su oni tu su mladost, zdravlje, veselje, tu je život!“, istaknula je rektorica Vican.

Gradonačelnik Branko Dukić rekao je kako će se ovim zahvatom zaokružiti impresivan ulaz u grad, od Bedema zadarskih pobuna, Muzeja antičkog stakla, Poljane Šime Budinića i Petra Zoranića do Providurove i Kneževe palače.

„Grad Zadar posebnu pozornost posvećuje ulaganju znanje i mlade, podizanje kreativnosti i izvrsnosti. Spremno smo dočekali mogućnosti financiranja takvih projekata kroz ITU mehanizam te stvorili uvjete da nove generacije u Zadru planiraju svoju budućnost.  Izjave pri osnivanju Sveučilišta danas postaju stvarnost, jer je ono postalo suvremeno međunarodno sveučilište, generator znanja i pokretač brojnih inovativnih procesa u službi znanosti“, istaknuo  je Dukić.

Zamjenik župana Šime Vicković iz prve ruke zna o kakvom se objektu radi, budući da je bio učenik Tehničke škole u posljednjoj generaciji koja je napustila školsku zgradu 2004. godine.

„Ovaj dio zgrade prepustili smo Sveučilištu 2007. godine, a u drugom dijelu planirali smo obnoviti objekt za potrebe školske zgrade. Kako nismo bili u mogućnosti realizirati taj projekt i njega smo prepustili Sveučilištu, s pravom gradnje na 25 godina bez naknade. Iskreno vjerujem da će novi prostori postati mjesto stjecanja novih znanja“, rekao je Vicković.

Voditeljica projekta Irena Kozulić predstavila je proces obnove objekta koji zbog lošeg stanja predstavlja opasnost za prolaznike i narušava izgled gradske jezgre. Njegovom obnovom, koja će se uz nadzor konzervatora provesti u izvornom obliku, Sveučilište će djelomično zadovoljiti potrebe za prostornim kapacitetima. Radove izvodi Strabag d.o.o. uz nadzor D&Z i  Investinženjeringa.

Okupljenima su se obratili državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Ivica Šušak, koji je rekao da je Sveučilište u Zadru postalo nezaobilazni visokoobrazovni resurs u Republici Hrvatskoj i cijelom Mediteranu  te državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, koji je istaknuo da do ovakvih projekata ne dolazi slučajno, kao ni do sedam preostalih preko kojih se u Gradu kroz ITU mehanizam ulaže preko 2 milijarde kuna.

„Ovo je "točka na i" odlične suradnje Sveučilišta, Vlade, Grada i Županije. Nakon ulaganja u studentski smještaj i niza otvorenih gradilišta, kreće gradnja dugoočekivanog projekta, s velikim simbolikom i emocijom za Zadar“, rekao je Erlić.

Provedba projekta “Sveučilišna znanstveno-nastavna infrastruktura za 21. stoljeće KK.06.2.2.13.0001” započela je 1. lipnja 2020. godine, potpisom Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, odobrenih za financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga KK.06.2.2.13. ITU – Revitalizacija brownfield lokacija Urbanog područja Zadar, u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Planirano razdoblje provedbe projekta je od 1. lipnja 2020. do 1. lipnja 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta je 34.348.000,00 HRK, a EU sufinanciranje iznosi 26.000.000,00 HRK.

Povijest gradnje i dogradnji zgrade za obrte i zanate

Zadar je stoljećima bio otok te je na mjestu današnje zgrade stare Tehničke škole prolazio kanal. Do promjene paradigme dolazi sedamdesetih godina 19. stoljeća, kada započinje gradnja mnogih objekata, a Zadar od otoka postaje poluotok. Ključni događaj bila je oporuka bogatog trgovca Pasqualea Bakmaza, koji je nakon smrti 1887. godine ostavio veliki iznos novca za javne potrebe - 50.000 tadašnjih forinti za gradnju škole, 4.000 forinti za dogradnju zvonika na katedrali sv. Stošije i 1.000 forinti za zadarsko sirotište, otkrio je u svojoj prezentaciji prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

Trebalo je dosta vremena do dođe do zgrade za obrte i zanate, kako se tada nazvala. Nakon projekta Enea Nikolicha gradnja započela 1908. godine te je otvorena 1910. godine, najprije u obliku slova "L", slično današnjoj zgradi Fine na drugom kraju Poluotoka. Zbog potrebe za radionicama i praktičnom nastavom gradile su se ekstenzije, sve do pedesetih godina 20. stoljeća i oblika koji je poznat danas. Srećom, nije doživjela znatnija oštećenja u bombardiranju u Drugom svjetskom ratu, pa je u nju nakon rata smještena Industrijska škola, kasnije Tehnička škola i TŠC, a dio tradicije iz nje vuče i Strukovna škola Vice Vlatkovića.

Skupština Hrvatske zajednice županija podržala je kandidaturu Danijela Marušića, župana Brodsko-posavske županije i izabrala ga za predsjednika nacionalnog udruženja županija.

Izborna Skupština Hrvatske zajednice županija održana je u srijedu 6. listopada u Zagrebu. Za predsjednika Hrvatske zajednice županija izabran je Danijel Marušić, župan Brodsko-posavske županije. Novoizabrani predsjednik istaknuo je važnost međužupanijske suradnje, ali i suradnje s Vladom Republike Hrvatske. Redovni sastanci s premijerom Plenkovićem prinijeli su pozornosti sve aktualne izazove s kojima se susrećemo, bilo da se radi operativnim programima unutar Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije ili povjeravanju poslova ureda državne uprave. Intenzivno radimo na gorućem pitanju rješavanja javnog linijskog prijevoza, centrima za gospodarenje otpadom i rješavanju pitanja upravljanja nekretninama, rekao je Marušić.

Važnost suradnje hrvatskih županija i Vlade RH naglasio je i ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica, ističući da je decentralizacija u kontekstu povjeravanja poslova ureda državne uprave županijama krenula upravo iz dijaloga župana i hrvatske Vlade. Podsjetio je da Nacionalni plan oporavka i otpornosti županijama nudi brojne prilike koje će potaknuti njihov daljnji razvoj.

Uz aktivnosti na „domaćem terenu“, Hrvatska zajednica županija aktivno djeluje i van okvira Hrvatske, kroz brojna europska udruženja i kao dio europskih institucija, a posebnu suradnju njeguje i sa Savezom vojvodstava Republike Poljske.

Za potpredsjednika Hrvatske zajednice županija izabran je Darko Koren, župan Koprivničko-križevačke županije. Želja nam je da kroz fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju za koju se zalažemo od osnutka, vidimo promjene koje zagovaramo. Primjena načela supsidijarnosti i bottom-up pristup te društvo po uzoru na mnoga europska, ostaju cilj kojemu težimo, smatra Koren.

U Izvršni odbor Hrvatske zajednice županija imenovani su svi župani i gradonačelnik Grada Zagreba, a Nadzorni odbor čine: Marijo Klement, zamjenik župana Virovitičko-podravske županije, Šime Vicković, zamjenik župana Zadarske županije i Ratimir Ljubić, zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije.