Proračun Zadarske županije za 2022. godinu planiran je u iznosu nešto većem od milijardu i 508 milijuna kuna. Povećanje je to od ukupno 67 milijuna kuna ili 4,6% u odnosu na plan za 2021. Godinu, rečeno je na javnoj sjednici Kolegija župana održanoj u srijedu, 17. Studenog 2021.

„Pred nama je jedan proračun koji je razvojni, socijalno osjetljiv, a istovremeno u skladu s aktualnom situacijom uzrokovanom pandemijom koronavirusa.“, rekao je župan Božidar Longin dodajući da su  se u proračunu nastojala  osigurati dodatna sredstva  zdravstvenim ustanovama, a istodobno osigurati sredstva za brojne investicije i razvojne projekte te provođenje aktivnosti i programa po našim upravnim odjelima.

Prijedlog proračuna izrađen je sukladno predviđenom rastu BDP-a od 6,6 % za sljedeću godinu i s obzirom na smanjene gospodarske aktivnosti u uvjetima pandemije.

Kako je pojasnila resorna pročelnica Bibijana Baričević od planiranog proračuna  najveći dio ide na  na transfer sredstava iz državnog proračuna za rad zdravstva, školstva i drugih javnih potreba. Za ustanove u zdravstvu i socijalnoj skrbi ide čak 827 milijuna kuna, za školstvo nešto preko 400 milijuna, a za ostale korisnike sustava Riznice (AGRRA, Inovacija, Natura Jadera, Zavod za prostorno uređenje, Zadra Nova, Narodni muzej i Kazalište lutaka) 48,5 milijuna kuna.

Kada se sve svede na novac kojim županija upravlja, ostaje se na 284 milijuna kuna, od čega su izvorni prihodi županije 137 milijuna pa će se Zadarska županija za realizaciju nekih projekata  u njoj zadužiti za oko 30 milijuna. Uz manja izdvajanja za SŠ Biograd, Zavod za hitnu medicinu, Medicinsku školu Ante Kuzmanića i biogradsku Ortopediju, najveći iznos od 23,35 milijuna kredita planira se utrošiti za uređenje, adaptiranje i opremanje poslovnih zgrada na adresi Ivana Mažuranića u kojima će se na jednom mjestu nalaziti sve županijske službe.

U ovoj godini financirat će se dva regionalna centra kompetentnosti - izgradnja nove automehatroničarske radionice u SŠ Vice Vlatkovića (42 milijuna) i zgrada Medicinske škole (40 milijuna), s osposobljavanjem djelatnika, izgradnja dnevnih bolnica sa 30,2 milijuna kuna, provedba projekta Stream (sprečavanje poplava na području Zadarske županije) sa 24,8 milijuna kuna, izgradnja skloništa za životinje u iznosu od 10,7 milijuna kuna, itd.

Najveće povećanje u socijalnoj komponenti bit će 4,2 milijuna kuna za smještaj starijih osoba u privatnim domovima. U kulturi se planira 4,6 milijuna za Kazalište lutaka Zadar te 3,8 milijuna za Narodni muzej Zadar.

Govoreći o proračunu župan Longin je rekao da će se uvesti  subvencija stambenih kredita za višečlane obitelji i za zdravstveni, znanstveni i IT sektor , Zadarska županija će  sufinacirati  otvaranje Start up tvrtki,  izgradnju dječjih igrališta u županiji, ukupno 40 kroz četiri godine .  Dodao je kako će se povećati subvencije za privatne domove za starije i nemoćne s 500 na 800 kuna, a krenut ćemo i u realizaciju izgradnje novih domova i to u Poličniku i Sv. Filipu i Jakovu, nove uz novi Hospicij u Babindubu.

„Nakon što smo ove godine dovršili sustave navodnjavanja Smilčić i Lišansko polje, iduće godine očekujemo završetak sustava navodnjavanja Donja Baštica, dovršetak Centra izvrsnosti Cerovačke špilje u Gračacu, ali i početak izgradnje Poljoprivredno-edukacijskog centra u Zemuniku.

Predvidjeli smo i sredstva  za izgradnju novog Skloništa za životinje, a već su počeli radovi na izgradnji pristupne ceste. Županija je do sada u taj projekt uložila 570.000 kuna, a izgradnju i sam rad Skloništa planiramo financirati zajedno s našim gradovima i općinama.“, dodao je još župan Longin govoreći o proračunu za iduću godinu.

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, simboličnom kolonom sjećanja te polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća i ove je godine, 18. studenoga odana počast i poštovanje škabrnjskim žrtvama .

18. studenog 1991. godine u rano jutro dogodio se zločin pokolja 44 hrvatskih civila, uglavnom starije životne dobi, u njihovim domovima i dvorištima na njihovom kućnom pragu. U Domovinskom ratu ubijeno je 86 škabrnjskih branitelja i civila, a šestero ih je u poraću poginulo od mina.

Obilježavanje Dana sjećanja na stradanje tog ravnokotarskog mjesta u Domovinskom ratu održano je dostojanstveno .

Na ulazu u Škabrnju, predjelu Ambar načelnik općine Ivan Škara  je na komemorativnom skupu podsjetio na dane napada na mjesto prije 30 godina i njezine branitelje te kazao: „U Škabrnji je tog dana počinjen jedan od najstrašnijih zločina u Domovinskom ratu, i to je ono što nikada nećemo i ne smijemo zaboraviti. Danas smo se ovdje okupili da se prisjetimo i odamo počast svim nedužnim žrtvama koje su stradale tog dana, ali i danima i godinama kasnije. Njihove živote više ne možemo vratiti, ali možemo i moramo napraviti sve da zauvijek čuvamo uspomenu na njih kao nešto najsvetije. Zato je naša obveza da pričamo našoj djeci i mladima priču o Škabrnji, ponosnom hrvatskom mjestu koje je doživjelo najveću tragediju, ali je nastavilo živjeti i pokazalo kako se voli svoja Domovina i svoj rodni kraj.“

Potom je dostojanstveno i s poštovanjem prema žrtvama Ulicom 18. studenoga 1991. krenula kolona sjećanja prema mjestu masovne grobnice.

Žrtvama Škabrnje počast su odali izaslanik predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika OS RH i savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić sa izaslanstvom Oružanih snaga Republike Hrvatske, izaslanstvo predsjednika Hrvatskog sabora na čelu s potpredsjednikom Antom Sanaderom te saborskim zastupnicima Grozdanom Peri,  Radom Šimičevićem i Antom Bačićem, izaslanstvo Vlade RH u kojemu su bili ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković , ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica,  ministrica kulture i medija  Nina Obuljen Koržinek i ministar zdravstva Vili Beroš, državni tajnici Žarko Katić, Šime Mršić, Šime Erlić i Josip Bilaver,  izaslanik ministra obrane general pukovnik Drago Matanović, izaslanstva Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva unutarnjih poslova, župan Zadarske županije Božidar Longin sa zamjenikom Šimom Vickovićem i predsjednikom Županijske skupštine Zoranom Šikićem, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, Šibensko-kninske županije Marko Jelić,  gradonačelnik grada Zadra Branko Dukić, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici ratnih postrojbi i drugi.

Na Spomen obilježju masovne grobnice vijenac je  položila  Ljubica Krcić u ime Zajednice udruga hrvatskih  civilnih stradalnika Domovinskog rata, a  u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije služena je misa za sve stradale u Domovinskom ratu koju je predvodio mons Želimir Puljić zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.  

Kod središnjeg križa i spomen – obilježja poginulih na groblju Sv. Luke u Škabrnji izaslanstva su položila vijence i zapalila svijeće, a škabrnjska djeca položila su 86 ruža za sve škabrnjske žrtve.

U petak, 19. studenoga 2021. godine, u Nadinu je obilježena 30. godišnjica stradanja hrvatskih branitelja i civila. Samo dan nakon masakra u Vukovaru i Škabrnji, u tom malom ravnokotarskom selu život je izgubilo 14 civila, 5 branitelja, a tri osobe još se vode kao nestale.

Obilježavanje je započelo kolonom sjećanja kroz Nadin i misnim slavljem  za sve nadinske žrtve u crkvi sv. Ante koje je predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Kolona se zatim  zajedno sa sudionicima tradicionalnog mimohoda  uputila do spomen obilježja.

Tamo su se žrtvama poklonili, položili vijence i zapalili svijeće članovi obitelji poginulih, izaslanik predsjednika RH komodor Damir Dojkić zamjenik zapovjednika Hrvatske ratne mornarice, župan Božidar Longin u ime  predsjednika Hrvatskog Sabora, u ime predsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja državni tajnik Darko Nekić, izaslanik ministra obrane brigadir Rudolf Lovraković,  predstavnici brojnih braniteljskih udruga, predstavnici Mjesnog odbora Nadin, predstavnici Grada Benkovca, Zadarske županije, Općine Škabrnja, predstavnici vojske i policije te brojni mještani.

Polaganju vijenaca prethodio je komemorativni program, a nazočne su pozdravili Nediljko Genda, predsjednik UHDDR-a Benkovac, ujedno i organizator mimohoda, Krešimir Marić, predsjednik Mjesnog odbora Nadin,ratni zapovjednik 112. Brigade Marko Čulina i izaslanik predsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja državni tajnik Darko Nekić.

Župan Božidar Longin u srijedu je održao Kolegij s pročelnicima. Jedna od najvažnijih točaka dnevnog reda bio godišnji program rada upravnih tijela Zadarske županije. Longin je tom prigodom istaknuo kako je aktualna godina, unatoč pandemiji koronavirusa, bila izuzetno uspješna, ali i kako se nada da će se taj trend nastaviti i u idućoj godini.

„Postavili smo vrlo ambiciozne planove koje ćemo vjerujem i ostvariti. Ova godina je, dakle, na području Zadarske županije bila uspješna o čemu svjedoče i brojke, pogotovo one koje se tiču rasta zaposlenosti“, ustvrdio je župan objašnjavajući da zaključno s krajem listopada ove godine u Zadarskoj županiji imamo gotovo 58 tisuća zaposlenih (57.903) odnosno 2.328 ili 4,2 posto više zaposlenih nego na isti period prošle godine.

„Trebamo biti više nego zadovoljni ovim brojkama. To je značajno povećanje i u odnosu na pretkriznu 2019. godinu - za 1.708 zaposlenih smo premašili i broj iz rekordne 2019. godine. Mjere koje je poduzela i poduzima Vlada RH za očuvanje zaposlenih i ovo što aktivno poduzimamo mi u Zadarskoj županiji dale su i daju rezultat. Zaposlenost se očuvala, a otvarana su i druga radna mjesta, jer nema razvoja bez investicija“, naglasio je Longin ističući kako i zbog županijske subvencije zadarski poduzetnici imaju najnižu kamatnu stopu (cca 1%) kad ulaze u investicijske projekte zbog čega je i županija povećala kreditni potencijal za investicijske projekte.

Što će se točno događati u idućim mjesecima, ističe župan, ovisi epidemiološkoj situaciji, a daleko najveći izazov predstavljat će nastavak preseljenja županijskih ureda i ustanova u nove prostore.

„Pripremili smo projektnu dokumentaciju i uskoro bi trebali krenuti javni natječaji za taj projekt, a prvi puta ćemo svi, i županijski odjeli i naše ustanove, biti na jednom mjestu i u svojim prostorima. S obzirom koliko sada plaćamo najam, dosada smo svake godine mogli opremiti po jednu zgradu“, istaknuo je Longin dodajući kako ga veseli i da je skoro gotovo preseljenje zdravstvenih ustanova u zgradu Nove Poliklinike, te kako u idućoj godini očekuje dovršetak zgrade Dnevnih bolnica, ali i početak izgradnje nove Medicinske škole na Relji.

Župan je naglasio kako se na području Zadarske županije provode projekti u vrijednosti 3,7 milijardi kuna, ali i kako ćemo biti spremni i za novu financijsku perspektivu Europske unije.

„U proračunu za iduću godinu pripremili smo niz programa i aktivnosti koje planiramo provesti, a svakako očekujemo i podršku našim investicijama od strane Vlade RH s kojom smo kroz ove godine odlično surađivali“, kazao je Longin istaknuvši da Hrvatska bilježi odlične gospodarske pokazatelje s projekcijama rasta BDP-a do 9 posto čime ćemo biti treća najbolja država u EU.

„Generatori gospodarskog rasta su prije svega domaća potražnja i investicije, u najvećoj mjeri financirane europskim sredstvima. Očekujemo i da će nam nova financijska perspektiva EU omogućiti nastavak pozitivnih investicijskih trendova. Svi ovi pokazatelji utjecali su na kreditni rejting BBB s pozitivnim izgledima koji nam je dao Fitch. To je priznanje vladinoj ekonomskoj politici i odgovornoj fiskalnoj politici koja se provodi na razini RH“, zaključio je Longin.

Uoči Znanstvenog simpozija „Dvjesto godina od početka rada primaljske škole u Zadru" danas je, u nazočnosti predstavnika Hrvatske liječničke komore - podružnice Zadar, Zadarske županije te Medicinske škole Ante Kuzmanića, u Perivoju Gospe od zdravlja upriličena prigodna svečanost prilikom koje je postavljen lovorov vijenac na poprsje Ante Kuzmanića, jednog od najzaslužnijih osoba za utemeljenje škole.

Tom su prigodom predstavnici HLK - podružnice Zadar Damir Zudenigo i Petar Lozo svečano uručili uokvirenu „Odluku o utemeljenju primaljske škole iz 1821. godine“ ravnateljici Medicinske škole Ante Kuzmanića Aniti Basioli i županu Božidaru Longinu. Profesorica Basioli istaknula je kako su ponosni na dugu povijest primaljstva u Zadru.

„Nastavljamo dugu tradiciju i činit ćemo sve da nastavimo još bolji i jači. Apsolutno smo ponosni na našu povijesti jer smo jedina škola u Hrvatskoj s ovako dugom tradicijom. U tom tonu ćemo nastaviti i u novoj školi, nadam se već 2023. godine“, rekla je Basioli.

Na njezine riječi nadovezao se župan Božidar Longin istaknuvši kako Medicinska škola ima ogromnu perspektivu te će se izgradnjom nove škole na Relji zaokružiti priča oko zdravstva u našoj županiji.

„Slijednica Primaljske škole Medicinska je škola na čiji rad smo mi u Županiji, kao osnivači, izuzetno ponosni. Naša Medicinska škola je postala Regionalni centar kompetentnosti i kroz taj projekt izgradit ćemo novu školsku zgradu te sam siguran da će puno kvalitetnih kadrova izaći iz te škole te nastaviti tradiciju Ante Kuzmanića“, rekao je Longin podsjetivši da je njegova uloga u društvenom životu ne samo Zadra, već i čitave Hrvatske, osobito značajna u kontekstu činjenice da je bio pokretačem Zore dalmatinske.

„Nama je, pak, za današnju prigodu posebno važna činjenica da je upravo on, sa svojom diplomom magistra vidarstva i primaljstva stečenom u Beču, bio predavač u primaljskoj školi čiju dvjestotu obljetnicu obilježavamo. Rođenje djeteta bez sumnje je najsretniji događaj u svakoj obitelji i stoga ne čudi da su od pamtivijeka uz rodilju u tim važnim trenucima bile žene – babice, primalje. Nekoć su to bile starije žene s iskustvom, no razvojem medicine primalja je postalo zanimanje za koje su školovale mnoge mlade djevojke. Prije 200 godina i naše Zadranke dobile su tu priliku, zahvaljujući Kuzmaniću“, dodao je župan.

Na bogatu prošlost osvrnuo se i doktor Petar Lozo, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora – podružnice Zadar.

„To su stvari koje bi svaki građanin Zadra trebao znati, a svaki učenik trebao biti ponosan jer to je najstarija primaljska škola u Hrvatskoj. U vrijeme kad je počela raditi smrtnost djece je bila takva da se nije niti bilježila. Prinos zdravstvenih djelatnika na tom polju, nisu bili samo zdravstveni i demografski već su utjecali na ekonomsku snagu i općenito razvoj društva“, zaključio je Lozo.

Zadar danas slavi Dan Grada i blagdan svojega zaštitnika sv. Krševana.

Tim povodom župan Božidar Longin u pratnji predsjednika Županijske skupštine Zorana Šikića, zamjenika župana Šime Vickovića i pročelnika Krešimira Laštre položio je vijenac i upalio svijeću  na središnjem križu Gradskoga groblja u Zadru. Počast svim poginulim hrvatskim braniteljima odala su izaslanstva braniteljskih udruga iz Domovinskog rata, Grada Zadra predvođena gradonačelnikom Brankom Dukićem, izaslanstvo vojske i policije  te političkih stranaka.

Nakon odavanja počasti svim hrvatskim braniteljima, župan Božidar Longin zajedno sa predstavnicima Udruge veterana 7. domobranske pukovnije zapalio je svijeću na grob prerano preminulog brigadira Ivice Đovanija Matešića-Jeremije. Ivica Matešić dobitnik je, posthumno,  nagrade za životno djelo koja će danas povodom proslave Dana Grada Zadra biti uručena njegovoj obitelji.

Prije deset dana započeli su radovi na sanaciji obalnog zida u luci Čeprljanda na otoku Ugljanu. 

Izvođač radova je Stipčević d.o.o., zadarska tvrtka s iskustvom u pomorskim građevinskim radovima, a ugovorena vrijednost radova iznosi 1.489.651,00 kuna bez PDV-a, odnosno 1.862.063,75 kuna s PDV-om, javljaju iz Županijske lučke uprave.

Uslugu stručnog nadzora obavljat će tvrtka D&Z d.o.o. iz Zadra koja je i izradila glavni projekt sanacije luke. Predviđeni rok izvođenja radova je četiri mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao.

Sanacija luke Čeprljanda je bila nužna jer je postojeća obala u derutnom stanju te predstavlja opasnost za korisnike lučice. Utvrđeno je više oštećenja na obalnom zidu i gatu te predmetna konstrukcija nije ispunjavala temeljni zahtjev za mehaničkom otpornošću i stabilnošću. Značajna su oštećenja obalnog zida na sjeveroistočnom dijelu uvale, koji je nagnut prema moru i translatiran.

S obzirom na to da se neposredno uza obalni zid nalazi prometnica, korištenje iste predstavlja rizik od dodatnih oštećenja ili nezgode te temeljni zahtjev za sigurnost tijekom uporabe nije ispunjen.

Svi neadekvatno izvedeni dijelovi obalnog zida i gata u potpunosti će se ukloniti, te na njihovom mjestu napraviti novi.

Obuhvat sanacije obalnog zida se dijeli na tri manja zahvata: sanaciju gata smještenog s jugozapadne strane uvale, osne duljine 20.3 metara; sanaciju obalnog zida južno uz gat duljine 15.0 metara i sanaciju sjeveroistočnog obalnog zida, duljine 45.7 metara, najavili su iz Županijske lučke uprave Zadar.

Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije i ove je godine  dodijelio gotovo 1.000.000,00 kuna potpora OPG-ima, obrtima, trgovačkim društvima i zadrugama za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Sredstva su osigurana kroz dva Javna poziva. Prvi se odnosio na mjere 1, 2, 3 i 8 kroz koje se sufinancirala kupnja opreme, strojeva i mehanizacije, biljna proizvodnja, stočarska proizvodnja, adaptacija/gradnja i opremanje objekata za prodaju i preradu vlastitih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Kroz drugi Javni poziv na mjere 6 i 7 bilo je moguće tražiti sredstva za sudjelovanje na domaćim i inozemnim sajmovima i manifestacijama te certificiranje i marketinšku pripremu proizvoda.

„Zadarska županija odavno je prepoznala poljoprivredu kao važan sektor, te svake godine kroz potpore potiče njezin daljnji razvoj. To je samo jedna od mjera kroz koju nastojimo stvoriti uvjete za konkurentnu i održivu poljoprivrednu proizvodnju“, istaknuo je pročelnik za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Daniel Segarić te dodao da su javni pozivi objavljeni 7. srpnja i bili su otvoreni do 7. kolovoza 2021. godine.

„U tom razdoblju za mjere 1, 2, 3 i 8 pristiglo je 107 zahtjeva, a potpore je dobilo 47 korisnika. Za mjere 6 i 7 je stigao 61 zahtjev, a 39 korisnika je ostvarilo pravo na potporu“, otkrio je Segarić.  

Bitna promjena u ovogodišnjim Javnim pozivima u odnosu na prethodne jest da su prihvatljivi korisnici potpore bili tražitelji koji imaju ekonomsku veličinu poljoprivrednog gospodarstva veću od 3.000,00 eura. Za korisnike Javnog poziva za mjere 1, 2, 3 i 8, uveden je kriterij bodovanja koji je bio  objavljen uz poziv na mrežnoj stranici Zadarske županije. Sukladno Javnom pozivu, razlog za primjenu kriterija bodovanja je trenutak u kojem iznosi u zahtjevima prijavitelja prijeđu iznos osiguranih sredstava u proračunu za potpore ruralnom razvoju.

S obzirom da je ukupan iznos iz pristiglih zahtjeva za dodjelu potpora koji udovoljavaju uvjetima iz Javnog poziva za mjere 1, 2, 3 i 8 veći od iznosa osiguranog u županijskom proračunu provelo se bodovanje. Rezultati (s prikazom bodova) i Odluka objavljeni su na službenoj mrežnoj stranici Zadarske županije www.zadarska-zupanija.hr.

Ukupno je isplaćeno 993.202,15 kuna potpora za sve mjere kroz oba Javna poziva. Za mjere 1, 2, 3 i 8 je isplaćeno 902.693,11 kuna te 90.509,04 kuna za mjere 6 i 7.

„Zadarska županija u proteklom razdoblju uložila je značajna sredstva kako bi pomogla razvoj naše poljoprivrede, od redovnih godišnjih potpora proizvođačima pa do izgradnje nekoliko sustava navodnjavanja. Potencijal naših poljoprivrednih proizvoda je iznimno velik, jer su naši proizvođači napravili velik iskorak u kvaliteti, a zajednički nam je cilj brendirati Zadarsku županiju kao eno-gastro destinaciju u čemu imamo potporu naših proizvođača, ugostitelja i turističkih zajednica“, poručio je župan Božidar Longin.

Sjednica Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija održana je u četvrtak 25. studenog u Velikoj dvorani Brodsko-posavske županije. Uz župane među kojima je bio i župan Zadarske županije Božidar Longin sudjelovali su predstavnici resornih ministarstva s kojima se raspravljalo o aktualnim pitanjima na području obrazovanja, zdravstva i javnog linijskog prijevoza.
Nedavno izabrani predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić istaknuo je važnost rada na funkcionalnoj i fiskalnoj decentralizaciji koje su nužne za poboljšanje uvjeta života u lokalnoj zajednici diljem Hrvatske. „Od travnja do studenoga održana su četiri sastanaka s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem i predstavnicima Vlade vezano uz procjepljivanje građana, Mehanizam za oporavak i otpornost, istaknuti su daljnji koraci u gospodarskom oporavku nakon potresa i pandemije, kao i poticanju poljoprivrede, ali i pitanja Šengenskog i Europskog gospodarskog prostora“, rekao je Marušić.
Govoreći o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, župani su ponovno istaknuli stav da županijama treba vratiti stvarna upravljačka prava s obzirom na to da su one osnivači škola. Skrbe o velikom broju osnovnih i srednjih škola te domova, a u cilju ravnomjernog regionalnog razvoja i jednako dostupnog obrazovanja, ulažu se velika sredstva u izgradnju kapitalnih projekata, dogradnje, tekuće i investicijsko održavanje te stvaranje kvalitetnijih uvjeta za odgojno-obrazovni rad. U ime Ministarstva znanosti i obrazovanja u raspravi je sudjelovala ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Vesna Šerepac: „Uprava za odgoj i obrazovanje skrbi o zakonodavnom okviru pa između ostalog, i o ovdje napomenutom, donošenju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama. Nećemo ići u izmjene već u donošenje potpuno novog Zakona upravo kako bismo "pomirili" sve ono što se možda u proteklom periodu događalo, a tiče se ne samo upravljačkih prava nego i djelovanja odgojno-obrazovne ustanove, sukladno javnim politikama koje se donose na temelju onoga što jedinice lokalne, odnosno, regionalne samouprave u svom djelokrugu rada imaju.“- kazala je Šerepac.
O ovoj temi nešto više je kazala i Vesna Hajsan-Dolinar zamjenica županice Karlovačke županije i predstavnica Hrvatske zajednice županija u Radnoj skupini izmjenu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja: „S obzirom na postojeći Zakon koji ne propisuje djelatnosti i određene stavke vezane uz unaprjeđenje odgoja i obrazovanja, a riječ je o pomoćnicima u nastavi koji se svake godine na novo biraju bez obzira na to što učenici imaju konstantnu poteškoće koje njihove usluge trebaju, promjena je iznimno bitna da bi se njihov zakonski radni odnos na zakonski način i regulirao.“ – kazala je između ostalog Hajsan-Dolinar.
U nastavku sjednice razgovaralo se o javnom linijskom prijevozu nastavno na zaključke Radne skupine za promet Hrvatske zajednice županija koja je predložila da se sazove radna skupina za javnu uslugu pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture kako bi se radilo na prijedlozima izmjena i dopuna zakonskih akata i došlo do rješenja koje će omogućiti uspostavu ugovora o javnoj usluzi po županijama, a u raspravi je, u ime Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, sudjelovao Franc Hajdinjak, načelnik Sektora inspekcijske sigurnosti cestovnog prometa i cesta. Zaključeno je kako će Hrvatska zajednica županija dopis s prijedlozima uputiti ministru Butkoviću s kime će zatražiti i termin održavanja tematskog sastanka.
Na sastanku je bilo riječi i o izmjenama Zakona u zdravstvu kao i o specifičnostima pojedinih županija u tom pogledu o čemu je nešto više kazao predsjednik Hrvatske zajednice županija brodsko-posavski župan Danijel Marušić: „Zaključak je da vrlo brzo sastanemo s ministrom Berošom kako bi vidjeli točne detalje i učinke takvih „zahvata“ u funkcioniranju zdravstva i da nakon toga kao Hrvatska zajednica županija donesemo zajednički zaključak.“ – kazao je Marušić predstavnicima medija nakon sastanka.
Predstavljen je i Program rada Hrvatske zajednice županija za 2022. godinu s naglaskom na jačanje suradnje s resornim ministarstvima i institucijama koja će direktno utjecati na poboljšanje uvjeta života građana. Istaknuta je i važnost međunarodne suradnje kroz europske asocijacije koja omogućuje direktnu primjenu europskih praksi na domaćem tržištu.

U hotelskom naselju Falkensteiner na Boriku u Zadru otvorena je  prva 'dolina' za digitalne nomade kojih u Hrvatskoj trenutačno boravi na tisuće.

Otkako je početkom 2021. godine Hrvatska sedma u svijetu uvela vize za digitalne nomade u trajanju do godine dana, svakoga dana sve više digitalnih nomada boravi u našoj zemlji, pa posredovanjem organizirane zajednice digitalnih nomada u Hrvatskoj upravo u Zadru otvoreno mjesto gdje mogu organizirano boraviti.

Projekt ‘Digital Nomad Valley Zadar’ dio je nove inicijative grabAhomea pod nazivom Work Remotely Croatia s ciljem promicanja i zagovaranja održivog turizma u Hrvatskoj. 

Program je  započeo 10. listopada i traje do 31. ožujka s mogućnosti produljavanja, a pridruživanjem se dobivaju razni benefiti poput: premium mobilne kućice s mogućnostima samostalnog življenja ili s cimerima, ekskluzivni coworking ured, ekskluzivni događaji, partnerski popusti i ono što je najvažnije, velika zajednica ljudi koji jednako razmišljaju i žive.

Na svečanosti otvorenja bili su Karlo Ressler, zastupnik u EU parlamentu, gradonačelnik Zadra Branko Dukić, Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam te Mihaela Kadija, direktorica Turističke zajednice Zadarske županije koja se obratila u ime župana Božidara Longina. Uz ostalo ona je istaknula:

„Kao direktorica županijske turističke zajednice mogu usvrditi da je naša želja uvijek bila proširiti turističku ponudu na način da stvorimo uvjete za produžavanje turističke sezone kroz razne selektivne oblike turizma, poput npr. kongresnog. U tom kontekstu fenomen digitalnih nomada pojavio se kao idealna prilika za ostvarivanje upravo te ideje.“, rekla je Kadija i dodala kako su  digitalni nomadi uglavnom visokokvalificirani stranci, najčešće IT stručnjaci ili u širem smislu povezani s kreativnim industrijama te da kroz godinu borave određeno vrijeme na nekom mjestu, i po nekoliko mjeseci, i to često izvan turističke sezone.

„Broj digitalnih nomada naglo je povećan pojavom pandemije koronavirusne bolesti. Digitalni nomadi, osobito oni iz sjevernih zemalja, počeli su otkrivati Hrvatsku i našu ugodnu klimu s velikim brojem sunčanih dana. Ujedno, za razliku od zemalja na drugim kontinentima poput Afrike ili Azije, možemo ponuditi kvalitetan smještaj, brzu internetsku vezu te, ono što je jednako važno, visoki stupanj sigurnosti. Stoga je interes ove skupine ljudi za Hrvatsku itekako logičan i potrebno ga je pametno iskoristiti.“, rekla je direktorica TU Zadarske županije Mihaela Kadija i zahvalila  što prvu dolinu za digitalne nomade otvaraju upravo ovdje na našem području.

FOTO: Marin Gospić