Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je Javni poziv za dodjelu oznake Hrvatski otočni proizvod u 2024. godini. Poziv je s pripadajućom dokumentacijom dostupan putem poveznice https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/otoci/hrvatski-otocni-proizvod/javni-poziv-za-dodjelu-oznake-hop-4707/4707.

Javni poziv otvoren je do  31. listopada 2024. godine  te će se o pojedinačnim zahtjevima odlučivati sukcesivno, tijekom cijelog razdoblja trajanja poziva. 

Zadarska županija s više od 300 tisuća eura sufinancirala je poljoprivredne proizvođače u 2023. godini. U sklopu Javnog poziva za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpora iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja, Zadarska županija je za 152 zahtjeva odobrila rekordan iznos od 306 tisuća eura bespovratnih sredstava.

Riječ je o potporama kojima su se sufinancirale brojne aktivnosti - kupnja mehanizacije, strojeva i opreme, plastenika i staklenika, novih trajnih nasada, povećanje stočnog fonda, sudjelovanje na domaćim i inozemnim sajmovima i manifestacijama, opremanje kušaonica te ulaganje u marketinške aktivnosti i ekološko certificiranje proizvoda.

 „Prvim Javnim pozivom odobrili smo 160 tisuća eura za 102 zahtjeva, a nakon rebalansa proračuna osigurano je dodatnih gotovo 146 tisuća eura kojima je odobreno još 50 zahtjeva“, kazao je resorni pročelnik Daniel Segarić naglašavajući neophodnost sufinanciranja potpora u području poljoprivrede i ruralnog razvoja u cilju osiguravanja održive budućnosti naših ruralnih zajednica.

„Na ovaj način posebno potičemo mlade poljoprivrednike i one koji se bave ekološkom proizvodnjom da dodatno ulažu u modernizaciju svoje proizvodnje, ali i podržavamo lokalne  poljoprivrednike u ostvarivanju njihovih potencijala“, dodao je Segarić.

Nastavak je to ulaganja u razvoj poljoprivredne proizvodnje koja je na području naše županije doživjela vidljiv iskorak u proteklih nekoliko godina.

„Kroz proteklih nekoliko godina Zadarska županija je uložila značajna sredstva kako bi potaknula dodatan razvoj poljoprivrede na svojem području, od redovnih potpora proizvođačima pa do izgradnje više sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina. Usporedno s tim naši su proizvođači napravili veliki iskorak u kvaliteti, ali i marketinškoj prepoznatljivosti svojih proizvoda što je iznimno važno za brendiranje naše županije kao eno-gastro destinacije“, poručio je župan Božidar Longin.

Među dobitnicima potpora je i Koka Tomcro, obiteljski obrt za poljoprivredu i trgovinu, u vlasništvu braće Ivana i Ante Kneževića, iz Vinjerca u Općini Posedarje. Oni su obrt koji se od 2000. godine bavi proizvodnjom jaja, meda i maslina preuzeli od svog oca Grge Kneževića koji je otišao u mirovinu te su se nastavili baviti poljoprivrednom proizvodnjom i redovno prijavljuju projekte na pozive koje objavljuje Zadarska županija.

„Zadarska županija već godinama kontinuirano dodjeljuje potpore, ne samo nama već i ostalim poljoprivrednicima na području Zadarske županije, što je kroz duže razdoblje značajan iznos koji nam olakšava poslovanje. Potpore nam uvelike pomažu u podizanju kvalitete našeg poslovanja, a oprema koju kupimo uz pomoć potpore nam olakšava i ubrzava poslovne procese. Potpore koje dobivano pozitivno utječu na nas te nas motiviraju na daljnji rad i razvoj našeg obiteljskog obrta“, istaknuo je Ivan Knežević koji dobivenim sredstvima namjerava pokriti troškove kupovine opreme i adaptacije skladišnog prostora.

Vinaru i vlasniku OPG-a Denisu Odžakoviću potpore su također od značajne pomoći.

„Mi smo u takvom poslovnom trenutku da nam je velika količina trsova još u razvojnoj fazi tj. još ne daje potreban rod da bi se moglo dovoljno zaraditi. Sredstva koja su nam odobrena jesu sredstva koja su uložena u opremu i strojeve koji su potrebni da bi OPG funkcionirao. Iako potpore ne pokrivaju cjelukupno uložena sredstva, osobno sam zadovoljan radom Zadarske županije koja s ovim primjerom dokazuje da se trudi pomoći i olakšati nama malim proizvođačima koji smo u fazi razvoja, a nadam se da će se ova praksa nastaviti“, poručio je Odžaković.

Vlada RH je na 276. sjednici donijela novu Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i regionalne samouprave prema stupnju razvijenosti. Prema toj odluci, Zadarska županija koja je do sada bila u trećoj skupini, svrstana je u četvrtu, odnosno u skupinu najrazvijenijih županija.

U četvrtu skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj polovini iznadprosječno rangiranih jedinica pripadaju Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Zagreb, Istarska županija, Zadarska županija i Zagrebačka županija, stoji u odluci Vlade.

„Ova odluka pokazatelj je kontinuiranog rasta i razvoja te sveopćeg napretka na području Zadarske županije. On se ogleda u značajnom porastu gospodarske aktivnosti, rastu zaposlenosti te brojnim projektima koje smo proveli ili se upravo provode na području Zadarske županije. Rezultat je to sinergije svih razina vlasti, ali i doprinosa naših gospodarstvenika koji su znatno podignuli svoju konkurentnost. Dakle, možemo biti zadovoljni, ali to je ujedno očekivana potvrda pozitivnog smjera o kojem godinama svjedočimo“, komentirao je župan Božidar Longin.

Indeks razvijenosti donosi se prema sljedećim pokazateljima: stopi nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, proračunskim prihodima jedinica lokalne i regionalne samouprave po stanovniku, općem kretanju stanovništva, stopi obrazovanosti te indeksu starenja.

Gradovi i općine podijeljeni su u osam skupina razvijenosti. Općina Gračac je u prvoj skupini JLS-a koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u zadnjoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave, dok su gradovi Zadar, Biograd i Nin te općina Kolan u osmoj skupini, odnosno onih najrazvijenijih JLS-a u Hrvatskoj.

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je da u odnosu na indeks razvijenosti iz 2018. godine, svi gradovi i općine bilježe rast u promatranom razdoblju po svim ključnim pokazateljima.

“Razlike između najviše razvijenih gradova i općina i onih najmanje razvijenih se smanjuju, što znači da naša politika učinkovitog regionalnog razvoja daje učinke - smanjuju se regionalne razlike, istovremeno raste broj iznadprosječno razvijenih gradova i općina i smanjuje se broj onih potpomognutih. To ukazuje na to da Vladina kontinuirana briga i poticanje ulaganja u svim dijelovima Hrvatske daju učinkovite rezultate, što znači da je pravac regionalnih politika dobar i da nastavljamo dalje raditi u istom smjeru”, naglasio je Erlić dodavši da imamo 17 više iznadprosječno razvijenih gradova i općina u odnosu na 2018. godinu.

Zadarska županija je prepoznala privatni smještaj u turizmu kao jedan od osnovnih segmenata u razvoju županije. Privatni smještaj najbrojniji je u ukupnoj strukturi naših smještajnih kapaciteta i upravo je iz tog razloga važno ulagati u kvalitetu i kontinuirano razvijati ponudu. Kroz privatni i obiteljski smještaj naši gosti imaju priliku doživjeti izravni kontakt s lokalnim stanovništvom i upoznati autohtonost i tradiciju mjesta u kojem borave, a upravo je to danas traženo i cijenjeno iskustvo koje traži sve veći broj svjetskih ljubitelja putovanja.

Radi povećanja kvalitete turističke ponude obiteljskog smještaja, jačanja vidljivosti tog segmenta, poticanja specijalizacije prema različitim ciljnim skupinama, stvaranja značajne strateške prednosti te stvaranja preduvjeta za produljenje sezone, Zadarska županija je odlučila pokrenuti Program kreditiranja privatnih iznajmljivača na području Zadarske županije.

Cilj je unaprijediti kvalitetu obiteljskog smještaja, pomoći pružateljima usluga u povećanju kvalitete usluge i stvariti preduvjete za produljenje turističke sezone.

Zadarska županija ovim Programom pokazuje za je svjesna važnosti privatnog smještaja u gospodarskom razvoju lokalne zajednice, da rast turizma i privatnog smještaja potiče razvoj drugih djelatnosti, od lokalne proizvodnje do različitih usluga bez čega bi turistička ponuda bila nezamisliva.

Sredstva se odobravaju isključivo za uređenje, modernizaciju (podizanje kvalitete objekta), nabavu opreme u svrhu poboljšanja ili proširenja ponude usluga, točnije:

• ispunjavanje uvjeta za postizanje uvjeta za četiri (4) ili pet (5) zvjezdica;
• za proširenje ponude pružanja usluga, unaprjeđenje kvalitete turističke ponude i ostalih standarda posebne ponude.

Krediti se odobravaju iznajmljivačima koji žele napraviti ulaganja u uređenje interijera, okoliša i sadržaja kao što su:

• uređenje i opremanje smještajnih kapaciteta (sobe, apartmani, kuće za odmor…),
• bazen (izgradnja/kupnja unutarnjeg ili vanjskog bazena),
• sadržaji za goste poput sunčališta,
• igralište za djecu,
• vrt sa mediteranskim začinskim biljem, voćkama, povrtnicama…;
• stolni tenis, stolni nogomet, kutak sa društvenim igrama, bicikli na korištenje, kajaci-kanui, pedaline, sandoline na korištenje i slični sadržaji čije je korištenje uključeno u cijenu,
• prostorija za smještaj bicikala (bike room), nosači za bicikle i biciklistički alat, prostor za pranje bicikala,
• kušaonica domaćih proizvoda,
• vrt sa mediteranskim začinskim biljem, voćkama, povrtnicama…

Visina kredita može biti od 10.000,00 do 30.000,00 eura.

Rok otplate kredita može biti do 6 godina.

Županija će za odobrene kredite prema Programu subvencionirati kamatnu stopu u visini od 2,00% godišnje, fiksno, za cijelo vrijeme trajanja kredita.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Uprava za otoke, objavilo je  Javni poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za provedbu promotivnih aktivnosti Programa „Hrvatski otočni proizvod“.

Javni poziv obuhvaća promotivne aktivnosti koje su realizirane u 2023. godini, a odnose se na skupna događanja (sajmove, manifestacije, konferencije, radionice, edukacije/seminare i dr.) te na projekte i programe promotivno - informativnog karaktera,  koji pridonose ostvarivanju ciljeva Programa „Hrvatski otočni proizvod“.

Za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava mogu se prijaviti: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove te udruge, savezi udruga, zadružni savezi i turističke zajednice, ako ne obavljaju gospodarsku djelatnost.

Visina iznosa sufinanciranja od strane Ministarstva po pojedinoj aktivnosti može iznositi do najviše 3.000,00 eura pod uvjetom da taj iznos predstavlja do najviše 85% ukupnog iznosa troškova utrošenih za provedbu prijavljene aktivnosti.

Javni poziv je otvoren do 29. ožujka 2024. i dostupan je na sljedećoj poveznici https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/otoci/hrvatski-otocni-proizvod/manifestacije-hrvatski-otocni-proizvod/3979

U Poličniku je obilježena 32. godišnjica obrane ovog mjesta, ali i mnogo šireg područja u Domovinskom ratu. Naime, tu je neprijatelj imao plan presjeći cestu Zadar-Ražanac-Pag i prepoloviti Hrvatsku na dva dijela, no odbijen je zahvaljujući hrabrim braniteljima.

“Na ovom mjestu je Hrvatska spašena od presijecanja" ponosno se prisjećaju ljudi koji su 3. siječnja 1992. obranili tadašnju općinu Poličnik, ali su učinili i puno više od toga.

“Presudilo je srce i zajedništvo” – poručio je sudionik svih događaja, danas načelnik općine Poličnik Davor Lončar I dodao:

“Vjerujte da je malo takvih područja koje su tada u to doba, goloruki zaustavili hordu četnika i da se Hrvatska ne dovode u poziciju , tobože po njima zapadna i istočna Hrvatska. Prema tome ovaj dan uvijek treba slaviti i poštovati. ”- istaknuo je načelnik općine Poličnik Davor Lončar.

Tim povodom dostojanstveno, u molitvi i prisjećanju, brojna izaslanstva položila su cvijeće i zapalila svijeće kod spomen obilježja u Suhovarama i kod spomen obilježja u dvorištu crkve sv. Nikole u Poličniku. Izaslanstvo Zadarske županije predvodio je župan Božidar Longin, a vijence su položili I župan Splitsko-dalmatisnske županije Blaženko Boban, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Špiro Janović, gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić, načelnik Općine Poličnik Davor Lončar te brojni predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Uoči dočeka nove 2024. godine župan Božidar Longin sa suradnicima je tradicionalno obišao dežurne službe, vatrogasce, policiju i Službu civilne zaštite Zadar.

U Županijskoj vatrogasnoj zajednici i Županijskom vatrogasnom operativnom centru koji se nalaze u sjedištu Javne vatrogasne postrojbe Zadar, župana Longina i zamjenika župana Šimu Vickovića dočekali su predsjednik Županijske vatrogasne zajednice Željko Šoša i zapovjednik JVP Zadar Boris Jović. Vatrogasci su istaknuli odličnu suradnju sa Zadarskom županijom i iskazali uvjerenje da će se ona nastaviti i u narednom razdoblju.

Župan Longin je u pratnji voditelja Službe za red i sigurnost PU zadarske Marija Tokića posjetio Operativno-komunikacijski centar Policijske uprave. Dežurni djelatnici su ih upoznali s općim stanjem javnog reda i mira te stanjem sigurnosti na području Zadarske županije.

Ravnateljstvo civilne zaštite Zadar tijekom 2023. godine preselilo je u nove prostore na adresi Ivana Mažuranića 26b gdje djelatnici imaju znatno bolje uvjete za rad, izvijestio je župana i suradnike voditelj Službe civilne zaštite Zadar Miro Andrić koji je dodao da je tijekom 2023. godine Županijski centar 112 zabilježio blago povećanje broja poziva zahvaljujući, u najvećoj mjeri uspješnoj turističkoj sezoni.

Povodom blagdana župan je svim službama zaželio puno uspjeha i zdravlja u novoj godini i što manje posla u novogodišnjoj noći. Zahvalio im je na predanom i kvalitetnom radu naglasivši da svi oni dio jednog velikog, stabilnog sustava koji je zaslužan da je sigurnost brend Zadarske županije.

Župan Božidar Longin u pratnji zamjenika Šime Vickovića i pročelnika za zdravstvo Marka Kolege posjetio je djelatnike Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije. Povodom blagdana zaželio im je puno uspjeha i zdravlja u novoj godini i što manje posla.

Župan i suradnici su u pratnji ravnateljice Ivane Šimić te djelatnika Zavoda za hitnu medicinu razgledali osam novih vozila koja su pristigla u flotu tijekom studenoga i prosinca ove godine. Riječ je o četiri nova vozila za potrebe sanitetskog prijevoza te četiri vozila za potrebe izvanbolničke hitne medicine.

Ukupno je tijekom 2023. godine pristiglo 12 novih kombi vozila za hitnu pomoć i sanitet koja su uglavnom naručena temeljem Okvirnog sporazuma o javnoj nabavi medicinskih automobila sklopljenog u ožujku 2023. godine.

„Uz vrijedne i stručne ljude koje imamo u službi saniteta i hitne potrebno je imati adekvatnu opremu i vozila, stoga kontinuirano radimo na obnovi voznog parka. Svjesni smo da vozila hitne i saniteta zbog velikog opterećenja posebice tijekom ljetnih mjeseci prođu dosta kilometara na godišnjoj razini te ćemo nastaviti pružati podršku Zavodu za hitnu medicinu u obnavljanju voznog parka i nabavci novih vozila“, poručio je tom prigodom župan Longin.

U veljači 2024. godine trebala bi stići i posljednja četiri vozila predviđena postojećim Okvirnim sporazumom, od čega će dva vozila biti korištena za sanitetski prijevoz, a dva za izvanbolničku hitnu medicinu.

Uz to, Županijska skupština Zadarske županije u rujnu 2023. godine odobrila je nabavu dodatnih 15 vozila od kojih će osam biti za potrebe izvanbolničke hitne medicine, a sedam vozila za potrebe sanitetskog prijevoza. Prva isporuka temeljem novog Okvirnog sporazuma za koji je u tijeku rok za dostavu ponuda planirana je za kraj 2024. godine.

“Zavod za hitnu medicinu ovom nabavkom vozila bit će opremljen s najmanje dva vozila za potrebe izvanbolničke hitne medicine u svim ispostavama na području Zadarske županije, dok će se službi saniteta osigurati adekvatni uvjeti rada”, istaknula je ravnateljica Zavoda za hitnu medicine Ivana Šimić.

Podsjetimo, u Zavodu za hitnu medicinu Zadarske županije objedinjene su dvije mobilne medicinske službe (hitna medicina i sanitetski prijevoz) te je nabava i obnavljanje vozila kontinuirana zadaća kojoj se daje posebna pozornost. Osobito je opterećena služba saniteta koja sa svojim 21 timom svakodnevno prelazi stotine kilometara i koja je sastavni dio nacionalne sanitetske službe od 397 timova u mreži javne zdravstvene službe.

Završeni su radovi na dogradnji luke Sali koja će s novim lukobranom, u dužini od 116 metara, te 149,44 metara novoizgrađene privezne obale, dovesti do povećanja sigurnosti pomorskog prometa u luci, osiguranja usluge prijevoza tijekom cijele godine te bolje povezanosti Dugog otoka s kopnom.

Rezultat je to velikog projekta Županijske lučke uprave Zadar čija ukupna vrijednost iznosi 12.018.642,20 EUR-a, od čega se 85 % sufinancira iz Kohezijskog fonda Europske unije u okviru „Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.", dok 15 % sufinancira Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Svaki projekt ima svoju priču, a kako je podsjetio Davor Škibola, ravnatelj Županijske lučke uprave Zadar, ova je krenula još prije 15-ak godina kada je Općinsko vijeće donijelo Urbanistički plan uređenja dijela luke Sali. Zbog nedostatka sredstava za njegovu realizaciju, projekt je dugo vremena stajao u arhivi, dok ga 2017. godine bivši načelnik dr. Ivo Basioli nije prezentirao Škiboli prilikom slučajnog susreta u luci. 

“Dobili smo veliku podršku lokalne samouprave, koja je na čelu s načelnikom Zoranom Morovićem u rekordnom roku od tri mjeseca izmijenila UPU čime su stvoreni uvjeti za uspješnu provedbu projekta, odnosno hvatanje zadnjeg vlaka za povlačenje sredstava iz EU fondova. Kad smo započeli, mnogi nisu vjerovali da ćemo uspjeti jer je bio zahtjevan projekt, no danas smo stigli do kraja radova i na korak do izdavanja uporabne dozvole”, poručio je Škibola, zahvaljujući Vladi, ministarstvima i osnivaču, Zadarskoj županiji, te svom timu kao i Saljanima na podršci, razumijevanju i strpljenju kojeg su pokazali tijekom izvođenja radova.

Samo privezna obala izgrađena je na 72 pilota, dok temelj lukobrana čine 26 pilota i 24 stupa. Kako bi približila kompleksnost radova, pomoćnica ravnatelja Županijske lučke uprave Zadar Branka Batur usporedila je zahvat s gradnjom nebodera, ali ispod mora, i to s temeljima na dubini od 30 metara.

„Prilikom gradnje privezne obale i lukobrana ugrađeno je 915 tisuća kilograma armature, 6000 kubika betona, kao da se gradi 50-katni neboder tlocrtne površine sto kvadrata. Zahvaljujem tvrtki Obali i projektantu Josipu Zekanu te izvođačima radova, zajednici ponuditelja Adriaing i Kali gradnja, jer ovakvo nešto dosad još nije napravljeno. Zaista smo ponosni na ovaj projekt”, rekla je Batur na završnoj konferenciji projekta koja je održana u srijedu, 27. prosinca, u prostorijama Općine Sali.

Prema riječima načelnika Općine Sali Zorana Morovića, ova investicija od životnog je značaja za otočane. 

„Lukobran garantira sigurnost saljskom portu, a samim time i povezanost naše općine s cijelim svijetom. Iz godine u godinu sve je veći broj nautičara kojima smo omiljena destinacija. Tijekom turističke sezone broj stanovnika poveća se s dvije na 15 tisuća. Život žitelja Sali oduvijek je bio vezan uz more, ali bez sigurne luke život je nemoguć“, istaknuo je Morović.

Župan Zadarske županije Božidar Longin naglasio je kako je riječ o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata na zadarskim otocima.

„Sali su morska vrata ne samo Kornata i Telašćice, već i cijele zadarske regije. Izgradnjom nove operativne obale i lukobrana te uređenjem zaobalne površine iza novoizgrađene obale, povećana je dimenzija luke, stvoreni su uvjeti za sigurnije prometanje i pristajanje brodova na području saljske luke. Sve to napravili smo prvenstveno radi podizanja kvalitete života lokalnoga stanovništva, ali i brojnih gostiju koji već godinama otkrivaju čari Dugoga otoka”, poručio je Longin ističući kako je u razdoblju od 2017. do danas kroz ŽLU, samo u lučku infrastrukturu uloženo više od 30 milijuna eura.

Na nacionalnoj razini ta se brojka penje na preko 300 milijuna eura.

„Dogradnja luke Sali drugi je najskuplji među ukupno 28 projekata unaprjeđenja lučke infrastrukture u Hrvatskoj financiranih iz sredstava Europske unije. Riječ je o renesansi na našoj obali. Ovo je još jedan poklon kojim obilježavamo 10 godina članstva u Europskoj uniji. Čestitike na grandioznom projektu koji će Sali pogurati na još jedan viši nivo razvoja”, naveo je Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić dodao je kako je riječ o projektu stoljeća za Sali.

„Uz to, ovaj je projekt pokazatelj nastojanja Vlade i ulaganja u otoke i bolju povezanost te najbolji primjer onoga što nam mogu donijeti EU fondovi kada su usmjereni na pametan način. U Zadarskoj županiji imamo tri velebna zdanja ulaganja u lučku infrastrukturu, luku Tkon, rivu i Sali. Sve su to kapitalni projekti kojima su učinjeni velik iskoraci u kontekstu bolje povezanosti otoka i sigurnijeg prometovanja”, istaknuo je Erlić.

Kao Saljanin, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić bio je iznimno zadovoljan rezultatima projekta.

„Ovaj lukobran uistinu je od povijesne važnosti za Sali. Nikad prije saljski porat nije bio zaštićeniji niti su Sali ikad u povijesti imale bolje infrastrukturne uvjete za daljnji gospodarski razvoj. Osim već spomenutog lukobrana, saljski porat dobiva dodatnih 150 metara uređene rive, koja će biti u potpunosti dovršena prije sljedeće zime s izgradnjom pristupne ceste, od Punti Bluda do novog lukobrana – kojemu bi što prije trebalo dati službeno ime, jer već imamo Novi mul i Novu đigu. Možda điga sv. Mikule, zaštitnika pomoraca kojem je posvećena i crkva na portu? Kao Saljanin jako sam sretan što smo ovaj projekt uspješno priveli kraju, a u čemu je ključna bila suradnja svih”, poručio je Frka-Petešić kao izaslanik predsjednika Vlade na završnoj konferenciji projekta „Dogradnja gradske luke Sali na Dugom otoku”.