Odlični gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su tijekom jeseni 2023. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana studenoga u Zadarskoj županiji evidentirano je 62.211 zaposlenih što je povećanje za gotovo tri tisuće (4,3 posto) u odnosu na isti dan godinu ranije.

Odlične brojke u studenome nadovezuju se prethodne mjesece u kojima je također kontinuirano bilježeno povećanje te se time dodatno potvrdila dosad najbolja godina po pitanju broja zaposlenih, ali i po najmanjem broju nezaposlenih.

„Svakako da nas vesele pozitivni gospodarski pokazatelji u našoj županiji - porast izvoza, prosječnih plaća i ukupnog gospodarskog proizvoda, ali i ono što je posebno važno – značajno povećanje radnih mjesta. Turistička godina prema svim pokazateljima najbolja je do sada i ona će zasigurno dati značajan doprinos rastu ukupnog gospodarskog proizvoda. To su brojke koje upravo našu županiju čine među vodećima u Hrvatskoj i na to sam, kao župan, izrazito ponosan. Za to najveća zasluga ide upravo našim gospodarstvenicima, jer ste oni kvalitetnim poslovanjem otvorili mogućnost novih zapošljavanja i baš zbog toga Zadarskoj županiji predviđaju uspješnu budućnost“, poručio je župan Božidar Longin podsjetivši kako županija u okviru svojih proračunskih mogućnosti provodi niz aktivnosti kojima potiče rast poduzetništva.

„Zadarska županija kao koordinator razvoja na svom području ulaže velike napore u snaženje gospodarstva. Pokušavamo stvoriti što bolje uvjete kako bismo privukli kvalitetne ulagače, ali ujedno brojnim mjerama poticaja pomažemo malim i srednjim poduzetnicima da posluju što uspješnije. Poduzetnici iz naše županije napravili su u proteklom razdoblju značajan iskorak, pokazavši u velikoj mjeri inovativnost i tržišnu konkurentnost“, istaknuo je župan dodavši da je kroz nedavno završeni javni poziv za dodjelu potpora za povećanje konkurentnosti IT poduzetništvu Zadarska županija osigurala 50 tisuća eura, dok je za potpore proizvođačima i udrugama u poljoprivredi i ruralnom razvoju tijekom 2023. godine odobren rekordan iznos od 306 tisuća eura bespovratnih sredstava.

Ako zaposlenost promatramo po gradovima i općinama, više od 70 posto radnog stanovništva je raspoređeno u tri najveća grada - Zadru, Biogradu i Benkovcu. Od ukupnog broja zaposlenih u listopadu, njih 38.468 (61,83 posto) radi u sjedištu županije, gradu Zadru. Slijede gradovi Biograd (3.342), Benkovac (3.067), Pag (1.313) i Nin (1.147) te općine Poličnik (1.136), Pakoštane (1.101), Sukošan (1.077), Preko (935) i grad Obrovac sa 848 zaposlenih osoba.

Svi navedeni podaci potvrđuju činjenicu da je broj zaposlenih u Zadarskoj županiji tijekom posljednjih godina značajno porastao. Primjerice, u odnosu na 2014. godinu taj se broj povećao za više od 15 tisuća (32,6 posto), od čega je samo u posljednje dvije godine zabilježen rast od gotovo pet tisuća.

Tradicionalno u povodu božićnih i novogodišnjih blagdana župan Božidar Longin u pratnji zamjenika Šime Vickovića i županijskih pročelnika posjetio je franjevce samostana svetoga Frane i svetog Mihovila u Zadru.

U samostanu sv. Frane ugostili su ih provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima fra Tomislav Šanko i gvardijan samostana fra Stipe Nosić.

Domaćin županu i suradnicima u samostanu sv. Mihovila Franjevaca trećoredaca bio je gvardijan samostana fra Nikola Barun.

Župan Longin istaknuo je kako je godina na zalasku za našu županiju bila vrlo uspješna, pogotovo na gospodarskom planu te da imamo puno razloga za optimizam u idućem razdoblju. Svi zajedno su se složili da je Božić blagdan okupljanja i obiteljskog zajedništva i da tu tradiciju trebamo prenositi i na nove generacije.

Uz razmjenu prigodnih darova, franjevcima je uputio čestitke povodom nadolazećih blagdana i zaželio puno zdravlja u novoj 2024. godini.

Ususret Božiću, župan Longin sa suradnicima posjetio je i benediktinke samostana Svete Marije u Zadru.

Uz prigodne darove, župan je časnim sestrama zaželio sretan Božić, dobro zdravlje u idućoj godini te uspjeh u svakodnevnom duhovnom djelovanju. Pohvalio je rad redovnica na očuvanju tradicije i kulturne baštine te trud u stvaranju vlastitih proizvoda koji su postali prepoznatljivi.

Kako stvarati održivu eno-gastro destinaciju - raspravljalo se na trećem izdanju Dana vina i gastronomije Zadarske županije, konferenciji koju je organizirala Turistička zajednica Zadarske županije u suradnji sa Sveučilište u Zadru, Ilirijom d.d. i Udrugom vinara Zadarske županije, uz podršku i inicijativu Zadarske županije.

Konferenciji „Stvaranje održive eno-gastronomske destinacije“ održanoj u okviru 3. Dana vina i gastronomije nazočili su renomirani chefovi, turistički djelatnici, marketinški stručnjaci te predstavnici institucija, koji su podijelili svoja iskustva na temu održive eno-gastro destinacije.

„Povezivanje lokalne poljoprivredne proizvodnje i ponude s turizmom, stvaranje prepoznatljivosti lokalne enogastronomske ponude kao turističke ponude Zadarske županije – zajednički je cilj koji se može i ostvariti isključivo aktivnim i promišljenim radom. U prvom redu s povećanjem količine domaćih proizvoda i njihovog plasmana u ugostiteljskim objektima, ali i dodatnim marketinškim aktivnostima kako bismo to ponudili kao dodanu vrijednost našeg turističkog proizvoda“,  poručio je tom prigodom župan Božidar Longin, a nazočne su pozdravili i rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić, državni tajnik iz Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije u Ministarstvu turizma i sporta Slavko Štefičar i direktorica TZ Zadarske županije Mihaela Kadija.

Održivost eno-gastronomske destinacije kao jednog od temelja ravnomjernog napretka i razvoja turizma, te značaj eno-gastronomije u turističkim kretanjima, bile su glavne teme skupa koji je okupio niz eminentnih stručnjaka. Konferenciju su pratili brojni djelatnici u turizmu i ugostiteljstvu, turističke zajednice, vinari, studenti te mladi kuhari koji su održali degustaciju na temu tradicije na inovativan način.

Uz niz vrlo zanimljivih panela i predavanja, sudionike je osobito oduševio poseban dio programa posvećen mladim perspektivnim kuharima pod nazivom INSPIRACIJA – NA MLADIMA SVIJET OSTAJE. U njemu je predstavljeno 8 mladih kuhara - Stela Vincek, Klaudio Mrkić, Elvis Vrkić, Gabrijel Benić, Marin Vitali, Toni Matešić, Bruno Kalmeta, Ivan Prenđa i Luka Kero. Oni su pod vodstvom chefa Josipa Vrsaljka i uz asistenciju učenika ugostiteljskih škola iz Zadra i Paga predstavili svoja kuharska umijeća koja su se mogla i degustirati, a tema je bila tradicija na inovativan način. Za sve su sudionike tako pripremili tradicionalno jelo ili autohtonu namirnicu s područja Zadarske županije po svom izboru na inovativan način (s popisa tradicionalnih jela iz projekta CUHaCHA).

„U trećem izdanju Dana vina i gastronomije Zadarske županije naglasak smo stavili na održivost, koja čini temelj budućeg razvoja i jedini prihvatljivi smjer kojim trebamo ići, a kako bismo sva bogatstva koja posjedujemo ostavili u naslijeđe budućim generacijama. Ističemo posebno i upravo suradnju s budućim generacijama jer u velikom dijelu naših aktivnosti na području enogastronomije u kojoj Zadarska županija ima zaista veliki potencijal, sudjeluju i mladi ljudi“, istaknula je direktorica TZ Zadarske županije Mihaela Kadija i dodala da je uspješna suradnja s mladim snagama osobito veseli jer ulaganje u znanje i mlade predstavlja zalog za uspješnu budućnost na čemu zajednički i radimo.

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama – planovi upravljanja pomorskim dobrom i obaveze JLS-a, izgradnja školskih objekata kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, izrada novih izmjena i dopuna Prostornog plana Zadarske županije, izgradnja, probni rad i stavljanje u uporabu CGO-a Biljane Donje, nadzor nad ilegalnim iznajmljivačima u turizmu te aktualni razvojni projekti bile su teme redovnog radnog sastanka župana Božidara Longina s čelnim ljudima gradova i općina s područja Zadarske županije.

„Slobodno možemo reći da je iza nas jedna uspješna godina, pogotovo na gospodarskom planu. Zadarska županija danas je snažna i napredna regija, u kojoj se trenutno provode projekti vrijedni preko 600 milijuna eura. Svakako da nas vesele pozitivni gospodarski pokazatelji u našoj županiji - porast izvoza, prosječnih plaća i ukupnog gospodarskog proizvoda, ali i ono što je posebno važno – značajno povećanje radnih mjesta. Premašili smo ove godine i dosad rekordnu brojku od dva milijuna dolazaka i 15 milijuna noćenja turista u našoj županiji. To su brojke koje upravo Zadarsku županiju čine među vodećima u Hrvatskoj i na to sam, kao župan, izrazito ponosan“, poručio je župan Božidar Longin dodavši da su za te rezultate u velikoj mjeri zaslužni i vodeći ljudi jedinica lokalne samouprave, odnosno ostvarena sinergija županije, gradova i općina s državom.

„Obavljati odgovorno i stručno svoj posao najbolji je način da doprinesemo zajedničkom uspjehu. Ovih dana se dovršavaju tri velika infrastrukturna projekta u koje je uvelike uključena i Zadarska županija: Uz već spomenuti Centar za gospodarenje otpadom tu je i zgrada Dnevnih bolnice Opće bolnice Zadar i luka Sali, a veseli me da smo ove godine krenuli u realizaciju još tri strateška projekta – Hospicija, Skloništa za životinje i Poljoprivredno-edukacijskog centra“, istaknuo je župan.

Jedan od najvećih i najvažnijih projekata financiranih EU sredstvima na području Zadarske županije, Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima počet će s pokusnim radom kroz desetak dana, najavio je na sastanku zamjenik direktora tvrtke Eko d.o.o. Zadar Toni Kozina

„Vrlo skoro krećemo s pokusnim radom, a bude li se sve odvijalo prema planu u rujnu sljedeće godine odvoz otpada u CGO trebao bi u potpunosti funkcionirati. Pokusni rad će trajati otprilike mjesec dana, a onda nastavljamo s probnim radom koji bi trebao trajati do lipnja kada bismo trebali postići pun kapacitet obrade otpada. Planiramo da nakon ljeta CGO Biljane Donje počne s naplaćivanjem ulaza koji će koštati između 150 i 180 eura po toni“, kazao je Kozina.

Nazočni predstavnici JLS-a pozdravili su novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji je predstavila načelnica Sektora za pomorsko gospodarstvo u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Marijana Iviček. Svi gradovi i općine dužni su uskladiti svoje planove upravljanja pomorskim dobrom s odredbama novog zakona koji lokalnoj upravi daje dodatne ovlasti u kontrolnim mehaniznima, ali i povećava im prihode od koncesija.

Župan Božidar Longin i zamjenik župana Šime Vicković sa suradnicima primili su u nastupni posjet Zadarskoj županiji veleposlanika Republike Litve u Republici Hrvatskoj, Nj.E. Eduardasa Borisovasa.

Župan Longin je kroz prezentaciju upoznao veleposlanika Borisovasa s najznačajnijim gospodarskim, turističkim, prometnim i razvojnim potencijalima Zadarske županije. Naglasio je kako smo vodeća županija po proizvodnji obnovljivih izvora energije te u sektorima ribarstva i marikulture, a za provođenje strateških projekata, u prvom redu onih infrastrukturnih, uspješno koristimo sredstva iz EU fondova.

Hrvatska i Litva godinama njeguju vrlo prijateljske odnose te zajednički dijele europske vrijednosti, istaknuto je na sastanku župana i veleposlanika. Razgovarali su o snaženju bilateralne suradnje te izrazili uvjerenje da prostora za dodatan razvoj ima u sektorima kulture, sporta, sveučilišta, turizma i gospodarstva.

Tome će svakako i doprinijeti uvođenje izravne zrakoplovne linije između Zadra i litavskog Kaunasa koja je najavljena za lipanj 2024. godine.

Nj.E. g. Eduardas Borisovas u pratnji svoje prve tajnice Veleposlanstva Giedrė Šidagytė-Gudaitienė, za vrijeme svog boravka posjetio je i Sveučilište u Zadru te Narodni muzej Zadar. Tijekom sastanka predloženi su razni stručni sajmovi i konferencije te sudjelovanje u zajedničkim istraživačkim projektima u sektoru pomorstva i prirodnih znanosti poput medicine i farmacije.

Veleposlanik Borisovas je naveo mogućnost postavljanja različitih tematskih izložbenih postava koji su na UNESCO-voj listi zaštićene litavske kulturne baštine, poput Sodai slamnatih vrtova, unikatnih visećih litavskih slamnatih dekoracija ili izložbeni postav litavskih križeva (Lietuvos kryždirbystė) budući je tradicionalno litavsko umijeće izrađivanja križeva i oltara važan dio kulture te baltičke države.