Dugoočekivane izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa dane su jučer u javno savjetovanje. Njima se unaprjeđuje sustav kontrola, uvode se strože sankcije i proširuje krug dužnosnika koji moraju objaviti podatke o svojoj imovini.  Definirana su nova pravila, a obuhvaćeni su i lokalni dužnosnici koji će morati transparentno objaviti podatke o svojoj imovini. Neki od novih obveznika su predsjednik i članovi uprave trgovačkih društava kojima je RH većinski vlasnik kao i ona društva u kojima su jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave većinski vlasnici ili u većinskom vlasništvu osnivači.

O svemu tome danas je bilo riječi na edukaciji koju je u Poličniku održala predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Nataša Novaković.

„Današnja edukacija još se odnosi na stari zakon. Povjerenstvo ima zadaću educirati dužnosnike i to kontinuirano čini. Baš jučer je ministar Malenica objavio nacrt novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa koji će  puno više ‘zagrabiti’ u lokalnu samoupravu. Velik je broj novih dužnosnika koji nisu bili obuhvaćeni i njih je potrebno educirati pa ćemo iduće godine morati sve ovo ponoviti sa širim krugom dužnosnika“, kaže Novaković.

Novaković dodaje kako dužnosnici ponekad nisu ni svjesni koja su im prava i obveze te je zbog toga jako bitna edukacija. Kaže kako novi zakon ne širi nadležnost povjerenstva , a ističe kako će se svakako osvrnuti na članak 5 i načela koja su ovakvim prijedlogom zakona i dalje takva da po njima ne mogu postupati.  Upravo na korupciju i sukob interesa na razini lokalne samouprave, odnosno slabe mehanizme kontrole i sankcioniranja na lokalnoj razini često upozorava i Europska komisija kao i razne druge agencije. „Ovo je pravi trenutak da se to riješi“, zaključuje Novaković:

„Na nacionalnoj razini su puno oprezniji dok se na lokalnoj razini puno toga događa, a naš zakon ima mali utjecaj. Puno toga je još neregulirano, pogotovo trgovačka društva gdje možete zapošljavati kako hoćete i nema nikoga tko bi vas kontrolirao. Vrlo je značajno u tom segmentu sada zagrabiti“, kaže Novaković i ocjenjuje kako je dobro da se proširuje krug dužnosnika no smatra da sam Zakon nije korak unaprijed.

Župan Božidar Longin rekao je kako svi dužnosnici trebaju biti spremni transparentno obavljati svoj posao:

„Svi, uglavnom, mi ovdje smo dužnosnici. Onoga trenutka kada smo se odlučili na kandidaturu, bili smo svjesni što to sve od nas zahtijeva. S jedne strane znali smo koliko ćemo biti angažirani i koliko će nam to utjecati na privatni život, a s druge strane obvezali smo se poštivati i niz zakonskih propisa koji se na ostale građane naše RH ne odnose. Jedan od takvih propisa svakako je Zakon o sprečavanju sukoba interesa, a čiji je svrha, između ostalog, sprečavanje privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti.“, rekao je na početku skupa župan Božidar Longin dodajući kako je jako važno dobro proučiti spomenuti zakon, ali i poslušati struku, jer se greške često događaju iz neznanja.

„Na Kneževu dvoru u Dubrovniku postoji natpis Obliti privatorum, publica curate, Zaboravite privatno, brinite se za javno.

Podsjeća nas ta rečenica upravno na ono o čemu i Zakon o sprečavanju sukoba interesa govori. Moramo jačati integritet, objektivnost, nepristranost i transparentnost u obnašanju svojih javnih dužnosti, a kako bismo ojačali povjerenje svojih građana u nas same i institucije kojima smo na čelu.“, dodao je župan Longin i  zahvalio  Povjerenstvu što je organiziralo ovu edukaciju.

Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić stiže u Zadarsku županiju s pet ugovora u vrijednosti od oko 25 milijuna kuna. 

Uručivanje ugovora bit će upriličeno u petak, 8. listopada 2021. u Maloj vijećnici Doma Zadarske županije s početkom u 11 sati, a sredstva će biti dodijeljena Agenciji za razvoj Zadarske Županije ZADRA NOVA, Medicinskoj školi Ante Kuzmanića Zadar te tvrtki EKO.d.o.o. za gospodarenje otpadom Zadarske županije.

Zadra Nova dobit će tri ugovora i to za projekte PEPSEA - Protecting the Enclosed Parts of the Sea in Andriatic from Pollution (1.010.067,64 kuna), ZADRA NOVA ZA VAS (2.478.787,31 kuna) i STREAM - Strategic development of flood management (2.111.671,64 kuna).

Medicinskoj školi Ante Kuzmanića će za projekt Unaprijeđenje infrastrukture regionalnog centra kompetentnosti u sektoru zdravstva biti uručen ugovor u vrijednosti 9.427.059,01 kuna.

Ugovor vrijednosti 10 milijuna kuna pripast će tvrtki EKO d.o.o. za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje.

Na današnjoj konferenciji za novinare posvećenoj aglomeraciji Zadar-Petrčane istaknuto je da ovaj infrastrukturni projekt koji je od strateške važnosti za RH odlično napreduje, a čijim će dovršetkom biti omogućeno unapređenje u području odvodnje i pročišćenje otpadnih voda na širem području grada Zadra.

Današnja konferencija za novinare bila je i  prilika za podsjetiti i na neke druge velike projekte koji mijenjaju Zadar i Zadarsku županiju. 

“Projekt odlično napreduje i više smo nego zadovoljni tempom radova” istaknuo je  direktor Odvodnje Grgo Peronja.

To je trenutno najveći projekt vodno-komunalne infrastrukture kojim će se izgraditi 17 crpnih stanica, a preko 5 i pol tisuća kućanstava dobit će priključak na odvodnju. 

„Ovim je projektom predviđeno preko 5 tisuća priključaka koji će obuhvatiti oko 14 tisuća građana. Projekt je po Ugovoru o sufinanciranju potpisan na 567 milijuna kuna, no već sad znamo da će on biti skuplji za otprilike 23 %, pa će mu cijena ići i preko 700 milijuna kuna“ rekao je Peronja.

Istaknuo je kako je u tijeku i još jedan važan dio ovog velikog projekta, a to je  dogradnja uređaja za pročišćavanje Centar.

Projektom će se između ostalog kroz smanjenje ispuštanja otpadnih voda u okoliš, podzemne i priobalne vode, dodatno unaprijediti do sada postignuta zadovoljavajuća razina čistoće okoliša i mora.

Koliko je ovaj projekt važna za zaštitu okoliša istaknuo je i zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović:

„S aspekta zaštite okoliša ovo je iznimno važan projekt. Dakle 102 kilometra novih odvodnih cijevi, to je uistinu impresivna brojka. I to vas svrstava u neku zelenu priču u budućnosti po završetku ovog projekta“

Projekt poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Zadar-Petrčane  je krenuo u lipnju 2019. godine, a trebao bi biti gotov do kraja 2023. godine.

Ovim projektom riješit će se i pitanje smrada zadarskog Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, podsjetio je zadarski gradonačelnik Branko Dukić:

„Vjerujemo da ćemo kroz godinu dana od početka radova imati čišći zrak u tom predjelu“, rekao je Dukić.

No to je tek jedna od 6 aglomeracija koje se rade ili planiraju izgraditi na području Zadarske županije vrijednih milijarde kuna, većinom europskog novca. No ne rješava se samo pitanje odvodnje već i vodovodne mreže istaknuo je  župan Božidar Longin koji je ujedno i član UV Hrvatskih voda:

„Često ističemo kako je upravo izgradnja vodovoda i odvodnje ključ razvoja turizma i to je meni osobno jedan od glavnih ciljeva u mandatu kao župana, kao i našeg tima.

Zadarska aglomeracija, uz Aglomeraciju Privlaka-Nin-Vrsi, nastavila je niz infrastrukturnih radova koji su Zadarsku županiju opet pretvorili u veliko gradilište.

Te dvije aglomeracije u vrijednosti su milijardu kuna, a uskoro očekujemo i potpisivanje ugovora za još tri velike aglomeracije na području naše županije - Biogradska rivijera, Preko – Kali i Bibinje – Sukošan.

Usporedno s time pripremamo i projektnu dokumentaciju za aglomeraciju koja će pokriti zaleđe naše županije, ali i za vodovodizaciju preostalog dijela zadarskih otoka, koji je ključ ostanka na otocima, jer voda je - izvor života.

Realizacijom svih navedenih projekata konačno će svi naši građani dobiti jednak standard komunalnih usluga.“, istaknuo je župan Longin dodajući  da je  riječ o značajnim sredstvima i vrlo opsežnim radovima što  ne bi bilo ostvarivo bez razumijevanja i angažmana Vlade RH, resornog Ministarstva te Hrvatskih voda.

Natječaj za udruge i zaklade trajat će do 28. listopada. Cilj natječaja je predstavljanje misije organizacije potencijalnim donatorima (građanima i tvrtkama) videom u trajanju do 90 sekundi.

Nakon uspješno održane prve konferencije o fundraising kulturi u Hrvatskoj, projekt „Žuta točka“ nastavlja svoje aktivnosti kako bi se osnažile udruge i zaklade za razvoj fundraising aktivnosti i jačanje financijske održivosti. Projekt je pokrenula Hrvatska zajednica županija u suradnji s Mladenkom Majerić i Zakladom Konrad Adenauer, a podržava ga Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj.

Već s prvim provedenim aktivnostima projekta istaknuta je potreba za glasnijim, javnim dijalogom o fundraisingu u Hrvatskoj, a na samoj konferenciji najavljen je natječaj putem kojeg će organizacije, dobitnice natječaja, sudjelovati na edukaciji o fundraisingu, prvoj takvoj u Hrvatskoj. Edukacija je planirana kroz 5 modula (svaki u trajanju od 6 sati podijeljena u dva dana) u prvom kvartalu 2022 i održat će se on-line uz završni susret uživo svih sudionika edukacije. Sudjelovanje za dobitnike natječaja je besplatno i svaki sudionik će dobiti potvrdu o završenoj edukaciji.

Cilj je kroz fundraising edukaciju pružiti im znanja i alate kako će svoju viziju i misiju predstaviti građanima i tvrtkama koji žele sudjelovati u društvenoj promjeni koju organizacija želi postići, a za koju joj je potrebna podrška kroz donacije u novcu, naravi i uslugama te ostale vrste podrške.

Dodatna vrijednost edukacije je mogućnost dobivanja novčanih nagrada za najbolje fundraising planove koje će sudionici natječaja pripremiti.

Cilj natječaja je predstavljanje misije organizacije potencijalnim donatorima (građanima i tvrtkama) videom u trajanju do 90 sekundi. Svoj video uradak možete prijaviti putem obrasca: NATJEČAJ ZA UDRUGE.

Video bi trebao dati odgovor na neka od sljedećih pitanja:

• Koji je konkretan doprinos njihove organizacije lokalnoj zajednici te koju društvenu promjenu žele vidjeti u svom okruženju?
• Zašto organizacija postoji i po čemu je prepoznatljiva?
• Što bi se dogodilo u njihovom okruženju da organizacije prestane djelovati?
• Kako organizaciju vide korisnici i dosadašnji donatori?
• Kako organizaciju vide zaposlenici i volonteri?
• Koji je njihov san, čemu teže i kako mijenjaju svijet na bolje?
• Koje su vrijednosti organizacije i kako ih demonstriraju kroz svoje aktivnosti, komunikaciju i odnose?
• Zašto bi se donatori povezali s misijom organizacije i donirali svoj novac i vrijeme za cilj koji organizacija želi postići?

Navedena pitanja služe kao putokaz, a u videu nije potrebno doslovno odgovarati na navedena pitanja niti će se video ocjenjivati po količini sadržaja, već po kvaliteti poruke i kreativnosti sadržaja. Pravila natječaja potražite na POVEZNICI.

Nagrađene organizacije bit će objavljene na službenoj internetskoj stranici i FB profilu Hrvatske zajednice županija, a pobjednici obaviješteni putem e-maila.

Župan Božidar Longin u Domu Zadarske županije primio je jedriličarke Eniju Ninčević i Mihaelu de Micheli Vitturi, članice zadarskog Uskoka koje su u grčkoj Kalamariji osvojile srebro na Europskom prvenstvu klase 49er FX te atletičara Vladimira Gašpara koji je na Paraolimpijskim igrama u Tokiju osvojio sedmo mjesto, a prethodno je u poljskom Bydgoszczu osvojio srebrno odličje na Europskom paaraatletskom prvenstvu.

„Trofeji u svakom sportu rezultat su velikog truda i rada, a velike zasluge za ostvarene rezultate idu i vašim trenerima pa koristim priliku da čestitam i njima, kao i svima ostalima koji su utkali svoje vrijeme, znanje i energiju u vaše rezultate. To je, slobodno mogu reći, srebro zlatnog sjaja, jer su medalje osvojene u ovom vremenu pandemije, kada je uvelike otežan rad sportašima i klubovima i zato su ovi rezultati još značajniji. Vjerujem da su ovi uspjesi tek jedni od mnogih koji su pred svima vama te vam u tom smislu želim puno sreće“, istaknuo je tom prigodom župan.

Srebrne jedriličarke su se zahvalile svom, Jedriličarskom klubu Uskok, trenerima, ali i gradu koji ih je prihvatio bez obzira što u njemu nisu rođene.

„Kao što znate, Mihaela je Splićanka, a ja Riječanka rođena u Splitu. Nismo iz ovog grada, ali ja sam već toliko godina ovdje da se osjećam kao doma. Svi ljudi u klubu i oko kluba su nam omogućili da se osjećamo prihvaćeno i dobrodošlo i da treniramo bez ikakvih prepreka. Nije lako doći u drugi grad, ali stvarno smo lijepo primljene i hvala klubu, športskoj zajednici, gradu Zadru i Zadarskoj županiji. Ovaj prijem možda izgleda kao mala stvar, ali nama znači dosta“, poručila je Enia Ninčević.

Vladimir Gašpar, član atletskog kluba Fortius iz Zadra, u svom je emotivnom obraćanju istaknuo kako mu je odlazak na Paraolimpijske igre bio ostvarenje dječačkog sna.

„Hvala na prijamu i što cijenite naš trud i treniranje. Nakon nastupa na Olimpijskim igrama za mene trenutno nema granica. Nastavit ću trenirati s ciljem da budem još bolji i nadam se da ću donijeti Zadru još više uspjeha i odličja“ naglasio je Gašpar.

Na kraju primanja, župan Longin je sportašima, njihovim trenerima i predstavnicima klubova podijelio prigodne poklone te im još jednom zahvalio što svojim sportskim uspjesima promoviraju Zadar i Zadarsku županiju u svijetu.

U putničkom terminalu luke Gaženica potpisan je ugovor o izgradnji i opremanju šest brzih brodica za uspostavu hitne pomorske medicinske službe. Brodice će biti smještene u Zadru, Malom Lošinju, na Rabu, u Šibeniku, Supetru i Dubrovniku, a prvi brod bit će isporučen Lučkoj kapetaniji Zadar.

Vrijednost projekta je 76,4 milijuna kuna, od čega bespovratna EU sredstva iznose 45 milijuna kuna. Ministar zdravstva Vili Beroš potpisao je ugovor s izabranim izvođačima, zajednicom ponuditelja Tehnomont Brodogradilište iz Pule i ISKRA brodogradilište iz Šibenika.

Kako je najavljeno prilikom potpisivanja ugovora, ova će plovila biti suvremeno opremljena te će se koristiti za potrebe traganja i spašavanja te pružanja medicinske pomoći u slučajevima pomorskih nesreća i pomorskih katastrofa. Također, kako bi se prevenirali nepotrebni visoki troškovi prijevoza s otoka na kopno brzim brodicama, u ambulantama na početnim destinacijama zbrinjavanja pacijenata, omogućit će se izvođenje jednostavnih kvalitativnih ili kvantitativnih medicinsko-biokemijskih pretraga pomoću automatskih biokemijskih analizatora radi utvrđivanja neophodnosti hitne intervencije prijevoza u najbližu ustanovu hitne medicine/bolničku ustanovu na kopnu. S duljinom trupa od 15 metara moći će u idealnim uvjetima postići maksimalnu brzinu od najmanje 35 čvorova, a smanjenom brzinom može tragati za osobama na temperaturi između minus 15 i plus 40 stupnjeva, uz stanje mora 6 (uzburkano i vrlo uzburkano).

Župan Božidar Longin podsjetio je kako se ljeti broj stanovnika na otocima višestruko poveća, zbog čega je infrastruktura preopterećena te je teško reagirati.

„Otoci su veliko bogatstvo i mi u Zadarskoj županiji ponosni smo na svaki od njih. No otoci su i veliki izazov za organizaciju života na njima. Osim komunalne infrastrukture koja te brojke mora podnijeti, najveći udar trpi upravo zdravstvena zaštita. Organizacija dodatnih timova hitne pomoći jedna je od aktivnosti kojom pokušavamo prevenirati moguće probleme. Uz to, prije petnaestak dana pustili smo u rad novi brod koji prevozi hitne pacijente s otoka Ugljana i Pašmana. Prijašnji brod je u 16 godina napravio tisuće 'zlatnih sati' i spasio brojne živote“, rekao je tom prigodom Longin.

Na prigodnoj svečanosti obratili su se i ministar zdravstva Vili Beroš, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević i gradonačelnik Zadra Branko Dukić.

Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Hrvatski zavod za hitnu medicinu sklopili su još 2018. godine Sporazum o zajedničkoj pripremi i provedbi EU projekta "Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama" ukupne vrijednosti 76.440.000,00 kuna. Dio projekta sufinancira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020." i to u iznosu od 85 posto temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava potpisanog između Ministarstva zdravstva, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Središnje agencije za financiranje ugovaranje programa i projekata Europske unije, dok se preostalih 15 posto osigurava putem nacionalnog financiranja. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sudjelovao je u navedenom u ukupnom iznosu od 23.796.000,00 kuna.

Pozitivni gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavili su se i tijekom rujna. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana rujna u Zadarskoj županiji imali smo gotovo 60 tisuća zaposlenih (59.553) odnosno 2.965 (čak 5,2%) više zaposlenih nego na isti dan prošle godine kada ih je bilo 56.588.

Porast je zabilježen i u odnosu na dosad rekordnu, pretpandemijsku 2019. godinu te je, usporedno s njom, broj zaposlenih povećan za 761 osobu.

„Gospodarska situacija je i dalje vrlo dobra, a tome je doprinijela uspješna turistička sezona. Nadajmo se da će se dobar trend nastaviti i tijekom jeseni, a svi skupa svojim odgovornim ponašanjem možemo tome doprinijeti. Na svima nama velika je obveza činiti sve što možemo kako bi gospodarska slika naše županije iz dana u dan bila sve bolja“, istaknuo je župan Božidar Longin.

Broj zaposlenih u Zadarskoj županiji tijekom posljednjih godina značajno je porastao. Primjerice, u odnosu na 2014. godinu taj se broj povećao za 9.203 (18,3%). Pozitivne brojke u Zadarskoj županiji prate i one na državnoj razini gdje je broj zaposlenih na dan 30. rujna 2021. veći za 51.333 što je rast od 3,3 posto.

Snažan oporavak od 'korona krize' vratio je hrvatsko gospodarstvo na put rasta pa se očekuje da će gospodarski rast u Hrvatskoj u ovoj godini doseći cca 8 posto. Očekuje se nastavak snažnog rasta i u naredne dvije godine, pod pretpostavkom da epidemiološka situacija ostane povoljna, a mjere socijalnog distanciranja ograničene, pokazala je analiza Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i EU fondove Zadarske županije.

Inače, u 2020. godini Zadarska županija je imala najveće prosječne neto plaće u Dalmaciji. Naša je županija ukupno na sedmom mjestu među 21 županijom (Šibensko-kninska je na osmom, Dubrovačko-neretvanska županija na 11., a Splitsko-dalmatinska županija je na 14. mjestu).

ZAPOSLENI ZADARSKA ŽUPNIJA

Uz nazočnost predstavnika Zadarske županije, Hrvatske udruge poslodavaca, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Matice hrvatskih sindikata u četvrtak, 30. listopada 2021. godine, održana je druga sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća Zadarske županije.

Ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Marina Dujmović Vuković, prezentirala je Nacionalni plan oporavka i otpornosti s financijskom perspektivom 2021-2027. godine, s posebnim osvrtom na gospodarski dio Plana razvoja Zadarske županije. Najavila je da su na razini Zadarske županije pripremljeni brojni projekti koji će biti kandidirani na natječaje iz EU fondova, a trebali bi dati dodatan zamah infrastrukturnom i gospodarskom razvoju naše županije.

Mjere za poticanje zaposlenosti na području Zadarske županije izložio je Ante Vukašina, predstavnik Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i EU fondove. Istaknuo je da su se pozitivni gospodarski pokazatelji nastavili i tijekom rujna kada smo u Zadarskoj županiji imali smo gotovo 60 tisuća zaposlenih (59.553), odnosno 2.965 (5,2 %) više zaposlenih nego na isti dan prošle godine.

Dodao je kako smo posljednjeg dana rujna imali 3.041 nezaposlenih što je za 1.544 (33,7 %)  manje nezaposlenih osoba u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, a u usporedbi s 2014. godinom imamo čak 4.363 (54,5 %) manje nezaposlenih stanovnika.    

S obzirom da je na prošloj sjednici Dajana Subić, dopredsjednica GSV-a Zadarske županije upozorila na deficitaran broj zdravstvenih djelatnika koji su, u novonastalim okolnostima uzrokovanim pandemijom koronavirusne bolesti najtraženiji kadar, analizu cjelokupnog sustava zdravstvene zaštite, javnog zdravlja i socijalne skrbi na području naše županije stručno je obradila Franka Krajnović iz Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade.

Izlaganjem teme usuglašavanja obrazovnog sustava s potrebama poslodavaca, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Ivan Šimunić pokrenuo je aktivni dijalog svih sudionika u cilju poboljšanja, koordiniranja i unapređenja sustava obrazovanja s potrebama aktualnog, modernog i mobilnog tržišta rada. Svoje prijedloge za usklađeniju politiku obrazovanja s trendom brzog i inventivnog poduzetništva, konstruktivno su iznijeli predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca Boris Budan  i Vesna Ivić-Šimetin.

.

Županijska gospodarska komora na svečanoj  je sjednici u hotelu Kolovare dodijelila Zlatne kune, priznanje najuspješnijim trgovačkim društvima Zadarske županije za rezultate ostvarene u 2020. godini. Plaketa "Zlatna kuna" dodjeljuje se u tri kategorije - za najuspješnije veliko, srednje i malo trgovačko društvo, a ovogodišnji su dobitnici tvrtke Tankerska plovidba, HSTec i Olimp.

Zahvaljujući u ime nagrađenih, direktor Tankerske plovidbe Mario Pavić je podsjetio da je riječ o godini u kojoj je pandemija toliko obilježila poslovanje, da će se o tome snimati filmovi i pisati knjige.

Posebno priznanje dodijeljeno je Turisthotelu, Jaderi i Hotelima Zadar, trima poduzećima koji su posljednjih 45 godina nositelji zadarskog turizma i ugostiteljstva.

Premijer Andrej Plenković poručio je danas na sastanku sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Zajednice općina da je petogodišnja praksa takvih sastanaka stvorila sinergiju i povjerenje te intenzivan zajednički rad. Sada se, dodao je, nalazimo u fazi političke stabilnosti, a Vlada, župani, gradonačelnici i načelnici zajedno će raditi u sljedeće tri godine na boljitku u svim mogućim aspektima života građana. 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Zaprešiću sastankom Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina.

Prvi sastanak u tom formatu održan u Zagrebu, 19. prosinca 2016. godine, radi uspostave načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama. Tada je dogovorena praksa redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom, radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja.
 
Teme današnjeg sastanka bile su situacija s pandemijom koronavirusa te uloga i obveze lokalne (regionalne) samouprave u sustavu civilne zaštite, izrada državnog proračuna za 2022., pripreme za uvođenje eura kao službene valute te prilike koje nude europski fondovi u financijskom razdoblju 2021.-2027.
 
U uvodnom obraćanju premijer Plenković istaknuo je da je ova, sada već petogodišnja praksa, stvorila jednu vrstu sinergije i povjerenja te intenzivnog zajedničkog rada Vlade i svih župana, gradonačelnika i načelnika.
 
Rezultati turističke sezone iznad svih očekivanja
 
Uz nastavak politike funkcionalne i fiskalne decentralizacije, gdje god je to moguće i svrhovito, od zadnjeg susreta u lipnju suočili smo se s tri izazova, kazao je premijer.
 
Prvi je nastavak borbe protiv Covida, a premijer je istaknuo da je i u uvjetima pandemije Hrvatska tijekom cijelog ljeta uspjela na karti ECDC-a ostati u narančastom i ostvariti izvrsne rezultate u turističkoj sezoni, iznad svih očekivanja, što je bio drugi izazov.  
 
Dodao je da je Hrvatska ostvarila 80 posto dolazaka u odnosu na rekordnu 2019. godinu, a posezona se odlično razvija.
 
Treći izazov, kojeg je ocijenio ključnim, bio je proces očuvanja radnih mjesta, koji je prošao uspješno, a Vlada je djelovala i brzo i odlučno i odvažno i na vrijeme, kao i vrlo izdašno u smislu potpora privatnom sektoru.
 
Zaokružili smo period pandemije bez najgorih posljedica za ekonomiju i građane
 
"Izbjegli smo društveni rascjep, kao i val otpuštanja i val stečajeva, i osigurali smo egzistencije hrvatskim obiteljima", poručio je premijer dodavši da je Vlada tada namjerno trenutno odustala od politike smanjenja deficita kako bi bila u stanju to sve osigurati.
 
Istaknuo je da su te mjere Vlade rezultirale većim brojem zaposlenih i osiguranika nego što je to bilo 2019., prije Covid krize.
 
"Zaokružili smo taj period bez najgorih posljedica za ekonomiju i naše građane", dodao je.
 
Sada se, kazao je premijer, nalazimo u fazi političke stabilnosti, a Vlada, župani, gradonačelnici i načelnici zajedno će raditi u sljedeće tri godine na boljitku u svim mogućim aspektima života građana. 
 
Dodao je da Hrvatska, kao i cijeli svijet, kreće u fazu gospodarskoga oporavka, a zbog velike potražnje trenutno je glavna tema u svijetu rast cijena energenata.

Podsjetio je da je jučer Vlada još jednom povukla potez koji nije neobičan u njenih pet godina mandata, a to je intervencionizam onda kada treba. Naime, jučer je Vlada Uredbom na 30 dana ograničila maloprodajnu cijenu benzina na 11,10, a dizela na 11 kuna.

"Reagirali smo na vrijeme da spriječimo daljnji udar na standard naših građana zbog rasta cijena goriva", poručio je i dodao da će Vlada pratiti daljnji razvoj situacije. 
 
Daljnji ciljevi Schengen i europodručje te učinkovita apsorpcija europskih sredstava
 
Što se tiče daljnjih zajedničkih ciljeva, premijer Plenković kazao je da treba nastaviti napore prema dvije dublje integracije na razini Europske unije – Schengenskom prostoru i europodručju.
 
Pritom, dodao je, treba biti učinkovit u apsorpciji sredstava i Višegodišnjeg financijskog okvira i Instrumenta EU iduće generacije, kao i sredstava za obnovu nakon potresa Zagreba, Banovine i drugih županija.
 
Podsjetio je da je Vlada pomogla Gradu Zagrebu, Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji sredstvima koja im omogućavaju normalno funkcioniranje u zahtjevnim okolnostima nakon potresa.
 
"U najvećoj krizi stvorili smo najbolje preduvjete za razvoj", poručio je.

Božinović: Na sve učestalije prirodne katastrofe trebamo odgovoriti organiziranjem na svim razinama vlasti
 
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović govorio je o sustavu civilne zaštite, koji je posebno važan u posljednjih nekoliko godina s obzirom na sve učestalije prirodne katastrofe, kojih nije pošteđena ni Hrvatska.
 
Istaknuvši kako više nije pitanje hoće li se nego kada će se prirodne katastrofe i kome dogoditi, poručio je da se kao društvo na svim razinama moramo orijentirati na poduzimanje mjera kako bi se posljedice tih katastrofa svele na najmanju moguću mjeru.
 
"Svi se moramo dodatno senzibilizirati, pri čemu jedinice lokalne i područne samouprave imaju, ne samo zakonsku, nego i Ustavnu obvezu sudjelovanja u ovom sustavu u odnosu prema svom stanovništvu, što znači poduzeti sve što je potrebno kako bi podigle sustav civilne zaštite na području svoje nadležnosti na razinu koja će znati i moći poduzeti sve moguće preventivne mjere, zatim odgovora na krize te razdoblje oporavka", kazao je ministar Božinović.
 
Podsjetio je da su jedinice lokalne i područne samouprave prema Zakonu o sustavu civilne zaštite odgovorne za osnivanje, financiranje, opremanje, osposobljavanje i uvježbavanje operativnih snaga.
 
To ne znači da država nema svoju ulogu, istaknuo je, međutim bez aktivnog participiranja na svim razinama vlasti teško se može podići sustav na razinu operativnosti i fleksibilnosti odgovora na sve učestalije izazove.
 
Vlada, kazao je ministar, trenutno radi na izmjenama Zakona, a namjera je tih izmjena da niže razine poštedi izrade procjena rizika velikih nesreća, što će ih osloboditi određenih troškova, a glavni nositelji izrade bit će županije.
 
Za povlačenje sredstava iz EU fondova ključna izrada Strategije upravljanja rizicima od katastrofa
 
Svi čelnici i članovi stožera civilne zaštite, kojih je u Hrvatskoj ukupno 577 s ukupno 4600 članova, istaknuo je ministar Božinović, imaju obvezu osposobiti se za obavljanje tih poslova, za što čelnici imaju rok od 6 mjeseci, a članovi od godinu dana.
 
Program osposobljavanja provodi Ravnateljstvo civilne zaštite, a za nekih desetak dana započinje se s osposobljavanjem novoizabranih čelnika – njih 173, od kojih su 7 župana, 43 gradonačelnika i 123 načelnika općina.
 
Na razini općina i gradova ustrojene su 492 postrojbe civilne zaštite opće namjene, s 16967 raspoređenih pripadnika, zatim 151 specijalističku postrojbu sa 5425 pripadnika, dakle ukupno 22392 pripadnika sustava civilne zaštite, izvijestio je ministar.
 
Trenutno se radi na aktivnostima s ciljem jačanja sustava na lokalnoj i regionalnoj razini, koja uključuju i povlačenje sredstava iz fondova EU, za što je ključna izrada Strategije upravljanja rizicima od katastrofa do 2030., čija je svrha poboljšati upravljanje rizicima u svakom segmentu u svim sektorima i na svim razinama.
 
Strategija je trenutno u e-savjetovanju, a ministar je zamolio sve župane, gradonačelnike i načelnike da se uključe svojim komentarima kako bi dokument bio što kvalitetniji.
 
Što se tiče razine spremnosti temeljnih operativnih snaga sustava – a to su prije svega vatrogasci, HGSS i Hrvatski crveni križ – na razini države procijenjena je visokom, kazao je ministar Božinović, dok je razina spremnosti postrojbi na razini lokalne i područne samouprave neujednačena.
 
Na kraju izlaganja ministar Božinović zamolio je župane, gradonačelnike i načelnike da se u svojim jedinicama osobno uključe u ove aktivnosti jer delegiranje tih poslova nije dobro, što se pokazalo i u nedavnim situacijama vezanim uz potres i korona-krizu.
 
"Učinimo zajedno sve na osposobljavanju specijalističkih postrojbi civilne zaštite do razine potrebne operativnosti za odgovore na izvanredne događaje", poručio je ministar Božinović.
 
Beroš: Od 9 novih osoba na respiratorima u odnosu na jučer, nitko nije bio cijepljen
 
Ministar zdravstva Vili Beroš govorio je o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj.
 
Izvijestivši prvo o novim slučajevima zaraze, kojih je od jučer zabilježeno 1758, kazao je da se radi o minimalnom, ali i dalje prisutnom porastu u odnosu na prošli tjedan.
 
Ukupno je trenutno aktivnih 9811 bolesnika, a 14-dnevna stopa incidencije na 100 tisuća stanovnika je 443,22.
 
Broj pozitivnih osoba ukupno od 25. veljače 2020. godine je 424.666, dok je na bolničkom liječenju danas 873 osobe, od kojih je 118 na respiratoru. Naglasio je da je u odnosu na jučer novih 9 osoba na respiratoru, od kojih nitko nije cijepljen.
 
Od početka epidemije ukupno se oporavilo 405.993 osobe, a ukupan broj preminulih osoba je 8862.
 
U posljednja 24 sata nažalost je preminulo 15 osoba, a ministar Beroš naglasio je da su među njima samo dvije osobe bile cijepljene.
 
Kada je riječ o cijepljenju, ministar Beroš kazao je da je ukupno utrošeno 3.503.116 doza, a cijepljeno je 1.861.783 građana, što je 45,88 posto ukupnog stanovništva, odnosno 55 posto odrasloga stanovništva, dok je cijepljene završeno za 51,64 posto odraslog stanovništva.
 
Jučer je aplicirano i 186 trećih doza, za imunokompromitirane odnosno kronične bolesnike.  
 
Najviše cijepljenih u Varaždinskoj i Primorsko-goranskoj, najmanje u Splitsko-dalmatinskoj i Ličko-senjskoj županiji
 
Iznio je i brojeve cijepljenih građana po županijama, a najviše cijepljenih s dvije doze je u Varaždinskoj županiji i Primorsko-goranskoj, slijede Grad Zagreb i Istarska županija, dok najniži udio procijepljenih imaju Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija.
 
Na karti ECDC-a, naveo je ministar, jedino je Istarsko županija u narančastom, dok su sve druge u crvenom ili tamno crvenom.
 
Uglavnom se radi o velikom broju mikro-žarišta  i manjih grupiranja koja imaju značajan utjecaj na opću epidemiološku situaciju u cijeloj zemlji, a posljedica su privatnih okupljanja te karakterističnih poljoprivrednih aktivnosti koje donosi jesenski period.
 
Značajan udio u oboljelima, dodao je ministar, su kontakti prethodno oboljelih.
 
Kada je riječ o hospitalizacijama po županijama, ministar je naveo da je u četiri županije zabilježen pad broja hospitaliziranih – Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj, Karlovačkoj i Splitsko-dalmatinskoj.
 
U šest županija, dodao je, nije došlo do značajnije promjene broja hospitaliziranih – Bjelovarsko-bilogorskoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Šibensko-kninskoj, Sisačko-moslavačkoj te Zagrebačkoj.
 
U preostalim županijama došlo je do povećanja broja hospitaliziranih. 
 
"Nitko nije siguran, dok svi nismo sigurni", poručio je ministar Beroš na kraju i pozvao sve župane, gradonačelnike i načelnike, kao i sve nazočne, da ulože dodatni angažman u povećanje obuhvata cijepljenja kao i na jačanje svijesti o važnosti pridržavanja epidemioloških mjera.
 
"Zajednički strateški cilj svim nam je što brži izlazak iz ove epidemije. Znamo put – to je cijepljenje i pridržavanje epidemioloških mjera, ali i edukacija i kontrola", zaključio je.