ZADAR, ponedjeljak, 29. studenoga 2021.  - U Centru za kreativne industrije u Zadru održana je završna konferencija projekta PRIZEFISH – Piloting of eco-innovative fishery supply-chains to market added value Adriatic fish products.

Ribarimo bolje! Ostvarimo više! Očuvajmo Jadransko more! - krilatica je projekta čija je provedba započela 1. siječnja 2019. i traje do 31. prosinca 2021. godine. Vodeći partner je Sveučilište u Bologni, a ostali partneri su Zadarska županija (HR), Institut za oceanografiju i ribarstvo (HR), Ministarstvo poljoprivrede (HR), Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije (HR), Ribarska zadruga Omega 3 (HR), Ribarska zadruga Istra (HR), CNR: Institut morskih znanosti ISMAR (IT), ASSAM: Agencija za agrohranu regije Marche (IT), CESTHA: Eksperimentalni centar za očuvanje staništa (IT),  Srednja škola ‘Remo Brindisi’ (IT), OGS: Nacionalni institut oceanografije i eksperimentalne geofizike (IT),  Organizacija proizvođača školjkaša – Bivalvia Veneto (Jadransko more)(IT), Regija Emilia – Romagna (IT). 

Projekt je proveden sukladno zajedničkoj ribarstvenoj politici definiranoj u strategiji Europa 2020., a ulazak Zadarske županije kao najribarskije hrvatske županije u projekt koji se tiče područja ribarstva bio je sasvim logičan i poželjan potez, ustvrdio je župan Božidar Longin koji je na početku pozdravio sudionike Završne konferencije kojoj su nazočili predstavnici svih projektnih partnera.

„Važno je istaknuti da naša županija promiče inovacijsku politiku. Naime, upravo su inovacije one čija uloga u gospodarstvu postaje sve značajnijom. Nužne su kako za stvaranje boljih radnih mjesta, tako i za izgradnju ekološki osvještenijeg društva, za unapređenje kvalitete života, ali i održavanje konkurentnosti na svjetskom tržištu. Kroz PRIZEFISH baš su inovacije ono što smo dobili kao novu vrijednost“, istaknuo je Longin naglasivši važnost kontinuiteta provedbe projekata na području ribarstva s pozicije učinka koji imaju na gospodarski sektor, jer je PRIZEFISH svojevrsni nasljednik uspješnog projekta ECOSEA kroz koji je ribarska zadruga OMEGA 3 ostvarila status proizvođačke organizacije što predstavlja najvišu razinu udruživanja na razini Europske unije, čime je stekla mogućnost povlačenja sredstava iz EU fondova s većim postotkom financiranja.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Šime Mršić u svojem je obraćanju poručio kako je ribarstvo strateška gospodarska grana u Republici Hrvatskoj te je od iznimne važnosti za očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta, kao i razvoj otočnih i priobalnih zajednica.

„Ministarstvo poljoprivrede kao nadležno tijelo za sektor ribarstva koji obuhvaća ribolov, uzgoj i preradu proizvoda ribarstva osigurava da su sve aktivnosti u ribarstvu i akvakulturi dugoročno ekološki održive i da se ribarstvom upravlja na način koji osigurava gospodarski razvoj i dostupnost proizvoda ribarstva na tržištu. Razvoj ribarstva i očuvanje resursa iziskuje nova inovativna rješenja i Ministarstvo daje podršku projektima čiji su ciljevi u skladu s tim, zbog čega se i uključilo u projekt PRIZEFISH kao jedan od 14 projektnih partnera“, kazao je Mršić dodavši da prekogranična suradnja između Italije i Hrvatske ima sve veću važnost za obje države zbog zajedničkih interesa i sličnih izazova sa kojima se suočavaju ribari s obje strane Jadrana.

Tijekom konferencije predstavljeni su rezultati i provedene projektne aktivnosti projekta te je naglašeno kako su ciljevi i ostvareni. Održana je i panel rasprava na temu rezultata i postignutih ciljeva projekta PRIZEFISH u kojoj su sudjelovali predstavnici projektnih partnera.

Opći cilj projekta bio je potaknuti mala i srednja poduzeća iz Hrvatske i Italije te organizacije proizvođača na veću angažiranost u ribarstvu i komercijalizaciji ribljih proizvoda kako bi se osigurala konkurentnost tih proizvoda, ne samo na domaćem tržištu, već i na međunarodnom. To se namjerava ostvariti razvojem inovacija ribljih proizvoda s dodanom vrijednošću uz pomoć eko-oznaka koje ispunjavaju okolišne, ekonomske i društvene zahtjeve.

Projekt PRIZEFISH financira se iz Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014. -2020. Ukupna vrijednost projekta je 3.117.680,00 eura, od je čega 85% financirano iz ERDF-a, a proračun Zadarske županije na projektu ukupno je 349.430,00 eura.

Konferencija je održana uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera s ograničenim brojem sudionika te uz omogućeni on-line prijenos za sve zainteresirane dionike.

Sjednica Radne skupine za odnose s javnošću Hrvatske zajednice županija održana je u utorak 30. studenog u prostorima Državne škole za javnu upravu.

Ovom prilikom je ravnatelj Državne škole za javnu upravu Rudolf Vujević prezentirao dosadašnju suradnju s Hrvatskom zajednicom županija, ali i aktivnosti planirane u nadolazećem razdoblju. Podsjećamo, Hrvatska zajednica županija i Državna škola za javnu upravo su potpisale 2018. godine Sporazum o suradnji kojemu je cilj dati okvir budućih aktivnosti usmjerenih na jačanje kapaciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uključujući aktivnosti stručnog usavršavanja dužnosnika i službenika sa svrhom doprinosa kontinuiranom unapređivanju njihovih kompetencija.

U nastavku sjednice održana je prezentacija analize županijskih demografskih mjera i mjera za poduzetnike koje je proveo portal zgradonacelnik.hr.  Neke županije u svojim su proračunima osigurale novac za poticaj mladim obiteljima za izgradnju/adaptaciju ili kupovinu nekretnina ili građevinski materijal za obnovu i izgradnju kuća, građevinsko zemljište te neuseljive obiteljske kuće i materijal za njihovu obnovu. Za pregled mjera po županijama kliknite na  POVEZNICU.  Osim demografskih mjera, županije pomažu poduzetnicima u njihovom poslovanju ili pokretanju biznisa, bez obzira je li riječ o subvencioniranju kamatnih stopa kredita (programi Hrvatske banke za obnovu i razvitak ili nekom programu županije), COVID mjerama ili razvoju turizma ili poljoprivrede. Za pregled poticaja kliknite na POVEZNICU.

Radna skupina raspravljala je i o provedbi Zakona o elektroničkim medijima, nastavno na nedavni sastanak s ravnateljem Agencije za elektroničke medije Josipom Popovcem.

Za novu voditeljicu Radne skupine izabrana je Ivana Gusak Galić iz Osječko-baranjske županije, a za njene zamjenike Vlatka Vučić-Marasović iz Zadarske županije i Bernardo Pahor iz Karlovačke županije.

U subotu, 4. prosinca na Narodnom trgu u Zadru održat će se humanitarna akcija "Banovini za dar" u cilju obnove potresom uništene kuće deseteročlane obitelji na Banovini, koja trenutno živi u podstanarstvu.
Ove godine Hrvatska katolička udruga medicinskih sestara i tehničara Zadar po prvi puta u prosincu neće organizirati humanitarnu akciju Vukovaru za dar, već su odlučili pomoći potresom pogođeno područje na Banovini.
Stoga organiziraju humanitarnu akciju Banovini za dar u kojoj prikupljaju sredstva za izgradnju kuće jednoj deseteročlanoj obitelji
Od 9 do 13 sati prodavat će se božićne rukotvorine djelatnika zadarskih vrtića i djece, a sav prihod ide za ovu humanitarnu akciju.
„Vašom velikodušnom uplatom gradimo zajedno i vraćamo im obiteljsko zajedništvo“, poručili su iz Hrvatske katoličke udruge medicinskih sestara i tehničara Zadar, koja je organizator ove humanitarne akcije.
Žiro račun za uplatu novčanih sredstava: IBAN HR 0324070001500015468 (OTP banka).

U dvorani Hrvatske gospodarske komore – županijske komore Zadar  održan je Okrugli stol s temom: „Monitoring pojavnosti morskih organizama na umjetnom grebenu u sklopu projekta Adri.SmArtFish“.

Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije provodi projekt „Adri.SmArtFish“  koji se financira  iz programa Interreg V-A Italija – Hrvatska, njegova je provedba započela 1. siječnja 2019. godine i trajat će do 31. prosinca 2021. godine. Opći cilj projekta je jačanje uloge priobalnog ribolova na području GSA 17 (sjeverni i srednji Jadran) i to u skoroj budućnosti potičući inovacije unutar konteksta „plavog rasta“ kroz usvajanje pristupa upravljanja temeljenog na ekosustavu.

Jedna od aktivnosti Zadarske županije u projektu bila je postavljanje umjetnog ribljeg grebena. U veljači 2021. godine greben je postavljen u blizini otoka Ošljaka. Formiran je u obliku trostrane piramide sa stranicama 7.30 metara, visine 3.10 metara i ukupnim volumenom približno 24 metra kubna. Montažnog je tipa, sastavljen od 60 betonskih ploča te napravljen od ekološki prihvatljivih materijala, koji svojim oblikom i kemijskim sastavom omogućuju naseljavanja organizama i formiranje potpune biocenoze što sličnije onima kakve se nalaze na prirodnim grebenima.

Sveučilište u Zadru i Institut za oceanografiju i ribarstvo nakon postavljanja grebena provodili su monitoring, te su svoja zapažanja prezentirali na Okruglom stolu na kojem se okupilo 19 sudionika iz Zadarske županije, Hrvatske gospodarske komore, IZOR-a, te iz raznih ribarskih obrta i Lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu (LAGUR-a).

Prezentacije o provedenom monitoringu održali su predstavnici sa Sveučilišta u Zadru izv.prof.dr.sc. Ivan Župan i Dubravko Pejdo mag.ing. te s Instituta za oceanografiju i ribarstvo dr.sc. Sanja Matić Skoko i dr.sc. Mišo Pavičić. U njima su pojasnili koje su metode i načine monitoringa koristili.

Iako su se koristili različitim metodama došli su do istih zaključaka: uočili su iste vrste riba na grebenu, primijetili su da se s vremenom oko grebena okuplja sve više ribe i drugih organizama, također i da bi bilo lakše raditi monitoring kada bi dubina na kojoj je postavljen greben bila manja.

Zaključeno je da je greben definitivno ispunio svoju svrhu kao pilot projekt, odnosno dokazano je da se ribe skupljaju na takvo područje. U budućnosti, nakon završetka projekta treba nastaviti s monitoringom, te promišljati o postavljanju još umjetnih ribljih grebena u Zadarskom kanalu.

Na danas održanoj sjednici Županijske skupštine usvojen je proračun Zadarske županije za 2022. godinu s prijedlogom projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Kako je istaknuo župan Božidar Longin proračun je razvojni, demografski, gospodarski i socijalni, a opet u skladu s aktualnom situacijom uzrokovanom pandemijom koronavirusa.

„U proračunu smo nastojali osigurati dodatna sredstva našim zdravstvenim ustanovama, a istodobno osigurati sredstva za investicije. Naravno, predvidjeli smo sredstva i za realizaciju projekata obećanih u kampanji. Uvest ćemo subvenciju stambenih kredita za višečlane obitelji i za zdravstveni, znanstveni i IT sektor, sufinancirat ćemo otvaranje Start up tvrtki i izgradnju ukupno 40 dječjih igrališta kroz iduće četiri godine, povećat ćemo subvencije za privatne domove za starije i nemoćne s 500 na 800 kuna, a krenut ćemo i u realizaciju izgradnje novih domova i to u Poličniku, Sv. Filipu i Jakovu i Preku, uz novi Hospicij u Babindubu“, kazao je župan Longin dodajući kako se iduće godine očekuje završetak sustava navodnjavanja Donja Baštica, dovršetak Centra izvrsnosti Cerovačke špilje u Gračacu, ali i početak izgradnje Poljoprivredno-edukacijskog centra u Zemuniku.

„Predvidjeli smo sredstva i za izgradnju Skloništa za životinje (pseći azil), a već je počela izgradnja pristupne ceste. To je samo dio programa i aktivnosti koje ćemo provesti kroz novi proračun, a svakako očekujemo i podršku našim investicijama od strane Vlade RH s kojom smo kroz ove godine odlično surađivali“, ustvrdio je župan Longin uz napomenu da je to samo dio programa i aktivnosti koje planiraju provesti kroz novi proračun za 2022. godinu.

Jedan od novih programa za koji će se sasvim sigurno vladati veliki interes subvencija je stambenih kredita za višečlane obitelji, što je nova demografska mjera Zadarske županije.

„Cilj je pomoći višečlane obitelji pružajući im šansu da riješe primjereni stambeni prostor za svoju obitelj. Planiramo pomoći i deficitarne profesije (npr. liječnici ili druge profesije koje su potrebne za normalno funkcioniranje županijskih ustanova). Cilj je privući i/ili zadržati stručnjake i mlade, školovane ljude pružajući im šansu da riješe stambeni problem i zasnuju obitelj. Upravo njima je namijenjen Program subvencije kamate na stambene kredite“, istaknuo je župan.

Na današnjoj sjednici usvojen je i Godišnji program rada upravnih tijela Zadarske županije za 2022. godinu. Župan Božidar Longin rekao je kako je program rada postavljen ambiciozno, s planovima za koje vjeruje da će se ostvariti.

„Ova godina je na području Zadarske županije bila uspješna o čemu svjedoče i brojke. Krajem listopada ove godine imali smo gotovo 58 tisuća zaposlenih odnosno  4,2 posto više zaposlenih nego na isti dan prošle godine“, istaknuo je župan dodajući kako ovime treba biti više nego zadovoljan jer je to značajno povećanje i u odnosu na pretkriznu 2019. godinu.

„Jedan od većih izazova u idućoj godini bit će nastavak preseljenja županijskih ureda i ustanova u nove prostore. Veseli me da smo gotovo završili preseljenje zdravstvenih ustanova u novu zgradu Poliklinike, a kad smo kod zdravstva u idućoj godini očekujemo dovršetak zgrade Dnevnih bolnica, ali i početak izgradnje nove medicinske škole na Relji“, rekao je župan Longin i istaknuo podatak da se na području Zadarske županije provode projekti u vrijednosti 3,7 milijardi kuna.

„Pred nama je prilika generacije, a to je novac koji nam je na raspolaganju u novoj financijskoj omotnici Europske unije, gotovo 25 milijardi eura. Moramo nastaviti pripremati projekte kako bismo što prije osigurali sredstva, a posebno me veseli da će se iz EU fondova financirati izgradnja škola i vrtića, ali i domova za starije i nemoćne“, dodao je još župan govoreći u Planu rada za iduću godinu.

Na današnjoj sjednici za potpredsjednika Županijske skupštine jednoglasno je izabran Željko Šoša, iz redova HDZ-a.

Na sam dan škole i blagdana Svetog Nikole, Pomorska škola Zadar uručila je vrijednu donaciju za kupnju prijeko potrebne opreme Odjelu za transfuzijsku medicinu u vrijednosti od 100 tisuća kuna. Riječ je o kupovini dvije specijalizirane fotelje za davaoce krvi te specijaliziranog medicinskog laboratorijskog zamrzivača za pohranu krvi i krvne plazme.

„Danas je dan Svetog Nikole zaštitnika pomoraca i putnika, ali i dan škole. Posebno me veseli što treću godinu za redom doniramo Opću bolnicu Zadar, a ove godine mi je iznimna čast što smo dobili priliku darivati odjel za transfuziju iz razloga što imamo svoj aktiv darivatelja krvi koji postoji od 1967. godine“, istaknuo je ravnatelj Pomorske škole Marin Perinić i dodao kako njihov aktiv daruje krv dva puta godišnje.

„Imamo preko 2000 doza darovane krvi i uvijek smo dobro surađivali s Odjelom za transfuzijsku medicinu tako da je ova vrijedna oprema kruna naše suradnje“, rekao je ravnatelj Perinić.

 U ime Opće bolnice Zadar zahvalili su ravnatelj bolnice Željko Čulina i voditeljica Odjela za transfuzijsku medicinu Marijana Nadinić  koji su naglasili  kako će ova vrijedna oprema poboljšati uvijete svim darivateljima krvi.

U ime Zadarske županije zahvalio je zamjenik župana Šime Vicković koji je rekao kako ga iznimno veseli što naše dvije ustanove darivaju jedna drugu.

„Ovaj čin dobrote u duhu je vremena Došašća u kojem smo te ću iskoristiti prigodu da svima poželim sretan i blagoslovljen Božić te pregršt zdravlja, uspjeha i zadovoljstva u novoj godini.“, rekao je Vicković.

U sklopu projekta PEPSEA - Protecting the Enclosed Parts of the Sea in Adriatic from Pollution, u srijedu 8. prosinca 2021. godine, počelo je postavljanje opreme za nadzor u kanjonu rijeke Zrmanje.

Osnovni cilj projekta je povećati stupanj zaštite mora i priobalja od onečišćenja s brodova, platformi i kopnenih izvora onečišćenja te zaštititi način života stanovništva uz obalno područje Jadranskog mora i očuvati biološku raznolikost jadranske regije. Na prostoru Zadarske županije definirane su dvije pilot lokacije za provedbu projektnih aktivnosti – kanjon Zrmanje i luka u Salima.

Postavljanju opreme prisustvovali su ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković, načelnik općine Jasenice Stipe Vulić te direktor tvrtke GEOLUX d.o.o. Tomislav Grubeša.

„Kroz ovaj projekt i talijanska i hrvatska strana nastoje spriječiti i poboljšati stanje te na ovaj način osigurati kvalitetniju i prevenciju i nadzor. Ide se prema cilju osiguravanja boljeg života ljudi u priobalju. U našoj županiji ovakvi će se uređaji postaviti na Zrmanji i Salima. Također, ovakve uređaje postavit ćemo i u Splitsko-dalmatinskoj te Šibensko-kninskoj županiji.“- kazala je ravnateljica Dujmović Vuković.

Načelnik Vulić nije krio oduševljenje postavljanjem senzora jer će sad u vrlo kratkom roku dobivati informacije o potencijalnom zagađenju Zrmanje što dovodi do pravovremenog reagiranja.

„Uređaji će se postaviti na stijenu iznad vrulja odnosno izvora gdje su znanstvenici već prije utvrdili da iz tog mjesta izlazi nafta koja se prosijava kroz krški teren.“- objasnio je direktor Grubeša.

„Samo ove godine, u preko 50 zemalja svijeta, izvezeni su takvi uređaji koji se koriste za detekciju i hidroloških i ekoloških parametara na brojnim svjetskim rijekama i jezerima, a najmanje u Hrvatskoj. Zapravo nam je jako drago da napokon imamo priliku takvo nešto staviti i kod nas. Ovo je kompletno hrvatski proizvod koji je proizveden i razvijen u Hrvatskoj i evo sad će od zagađenja štititi hrvatske rijeke, odnosno rijeku Zrmanju.“- dodao je Grubeša.  

Vrijednost opreme s PDV-om iznosi 350.825,00 kn. Nabavljen je senzor za detekciju ulja na površini vode, beskontaktni mjerač vodostaja, beskontaktni mjerač površinske brzine vode, meteorološka stanica te videonadzor inteligentnog sustava za nadzor pomorskog prometa te klasifikaciju plovila za dvije navedene lokacije na području Zadarske županije. Svrha nabavljene opreme je pravovremena detekcija onečišćenja s ciljem smanjenja posljedica istog.

Nakon postavljanja opreme u kanjonu Zrmanje, iduća aktivnost je postavljanje opreme u luci Sali.

U sklopu projekta nabavila se i dodatna oprema za nadzor, među kojom je i dron kojim će se nadzirati zadarski akvatorij u skladu s najnovijim tehnologijama. Oprema će biti na raspolaganju Operativnom centru Zadarske županije za provedbu plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Zadarskoj županiji, a bit će smještena u Javnoj vatrogasnoj postrojbi koja ima 24 satno dežurstvo.

Projekt PEPSEA sufinanciran je iz Programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014.-2020. Nositelj projekta je Agencija za regionalni razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, a u projektu sudjeluje još sedam partnera, tri hrvatska i četiri talijanska. Provedba projekta počela je 1. siječnja 2019. godine, a kraj je predviđen 30. lipnja 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta PEPSEA iznosi 2,9 milijuna eura. Udio Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA iznosi 591.308,90 eura, od čega su bespovratna EU sredstva 502.612,56 eura.

U vojarni "Pukovnik Mirko Vukušić" u Zemuniku svečano je obilježena 30.obljetnica HRZ-a. U nazočnosti zapovjednika HRZ-a brigadnog generala Michaela Križaneca, nadbiskupa Zadarske nadbiskupije msgr. Želimira Puljića, rektorice Sveučilišta u Zadru Dijane Vican, zamjenika župana Šime Vickovića te drugih uzvanika, pripadnicima HRZ-a uručena su promaknuća, pohvale i nagrade za ostvarene rezultate u izvršavanju zadaća. Uz generala Križaneca promaknuća, pohvale i nagrade uručili su brigadir Krešimir Ražov zapovjednik 93. krila HRZ-a  te brigadir Goran Huljev  zapovjednik Središta za obuku HRZ-a “Rudolf Perešin” .

Ovom prigodom na svečanosti se nazočnima obratio zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva brigadni general Michael Križanec.

Na svečanosti je prikazan i novi video spot za pjesmu Naša krila, a riječ je o novoj pjesmi u izvedbi klape “Sveti Juraj” HRM-a.

Spot je sniman u 91. krilu HRZ-a u Zagrebu i i 93. krilu HRZ-a  u Zadru te obogaćen kadrovima aviona i helikoptera iz sastava zrakoplovnih eskadrila.

Na području Zadarske županije 234 je novih slučajeva zaraze koronavirusm, a jedna je osoba preminula. Novooboljeli izolaciju provode na područjima gradova Zadar(132), Benkovac(18), Biograd n/m(6), Nin(3) i Pag(3) te općina Bibinje(10), Kali(2), Lišane Ostrovičke(2), Novigrad(2), Pakoštane(3), Pašman(1), Polača(2), Poličnik(9), Posedarje(7), Povljana(1), Privlaka(3), Ražanac(1), Sali(4), Sukošan(6), Sv.Filip i Jakov(4), Škabrnja(6) i Vrsi(9).

Tijekom jučerašnjeg dana testirano je 587 uzoraka, pod aktivnim nadzorom je 1315 stanovnika, a od bolesti se oporavilo 109 osoba.

U Općoj bolnici Zadar od posljedica infekcije koronavirusom preminuo je muškarac u dobi od 65 godina.

Na COVID odjelima Opće bolnice Zadar hospitalizirana su 34 bolesnika od kojih je 10 na respiratoru, a u Specijalnoj bolnici za ortopediju Biograd na Moruna liječenju je 14 bolesnika oboljelih od koronavirusa.


U protekla 24 sata policijski službenici Policijske uprave zadarske nisu evidentirali kršenje mjere samoizolacije.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova organiziralo je u srijedu, 15. prosinca 2021. godine, u Kneževoj palači u Zadru panel raspravu s građanima pod naslovom: „Pripremajući se za sutrašnjicu: globalna i regionalna uloga Europske unije u odgovoru na transnacionalne izazove“.
Rasprava je održana u sklopu aktivnosti Ministarstva vanjskih i europskih poslova koje se provode u okvirima Konferencije o budućnosti Europe, a na njoj su sudjelovali i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica (putem video veze), zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (putem video veze), zamjenik ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić te rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican.
Na panel raspravi bili su nazočni zamjenik župana Šime Vicković i gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić, a sudjelovali su i studenti zadarskog Sveučilišta, učenici Prirodoslovno-grafičke škole Zadar, gimnazije Jurja Barakovića, gimnazije Vladimira Nazora, predstavnici udruga civilnog društva kao i polaznici Diplomatske Akademije Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH.
Ministar Grlić Radman je uvodno u svome izlaganju izrazio zadovoljstvo odazivom mladih na raspravu te rekao: ,,Posebno je zadovoljstvo biti danas ovdje s vama, jer radi se o razgovoru o budućnosti Europe. A ma koliko svi zajedno činimo Europu, budućnost je ono što pripada prvenstveno mladima.''
Ministar Grlić Radman osvrnuo se na pitanja globalne sigurnosti i uloge Europske unije naglasivši da se sigurnost danas ne odnosi samo na obranu od rata ili terorizma nego i na pitanja poput zaštite sustava od kibernetičkih napada, od hibridnog ratovanja, kampanja dezinformiranja, negativnih posljedica klimatskih promjena ili ugroza za javno zdravstvo poput pandemije COVID-19. ,,Hrvatska, kao država članica, i Europska unija u cjelini, ne mogu vlastitu sigurnost promatrati izolirano od drugih. Ono što ugrožava naše susjede, ugrožava i nas'', kazao je ministar Grlić Radman.
Ministar je potom istaknuo važnost procesa proširenja EU kao jedne od najuspješnijih politika Europske unije te dodao da je europska perspektiva državama Zapadnog Balkana obećana već prije više od 20 godina. ''Hrvatska Vlada uvjerena je da proširenje ima ne samo prošlost nego i budućnost i da vizija naše zajedničke europske budućnosti mora uključivati i države jugoistoka Europe jer je to u obostranom interesu i Europske unije i Zapadnog Balkana'', zaključio je ministar.
Konferencija o budućnosti Europe jedinstveni je poduhvat koji obuhvaća čitavu Europu i građanima daje priliku da sudjeluju u raspravama o izazovima i prioritetima u godinama pred nama. „EU u svijetu“ je jedna od devet širokih tema oslovljenih u sklopu Konferencije, s ciljem promišljanja i jačanja uloge Europske unije kao odgovornog globalnog predvodnika.