Pod geslom "Vukovar - mjesto posebnog pijeteta" danas je obilježena 31. obljetnica bitke za Vukovar i okupacije tog grada, a središnji događaj je bila tradicionalna Kolona sjećanja kojom se odaje počast svim žrtvama Vukovara. U koloni su sudjelovali brojni branitelji, gosti, izaslanstva hrvatskih županija te državni vrh. Tromjesečni otpor branitelja Vukovara agresorskoj JNA i srpskim paravojnim jedinicama prestao je 18. studenog 1991.godine.
Danas je u Vukovaru održana središnja svečanost odavanja počasti poginulima u obrani grada, a izaslanstvo Zadarske županije predvodio je župan Božidar Longin uz kojeg su bili i potpredsjednik Skupštine Željko Šoša te pročelnik UO za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Josip Vidov.

Župan Longin je  danas u Vukovaru  istaknuo: 

“Vukovar je simbol hrvatskog otpora, borbe za slobodu, herojstva, brojnih znanih i neznanih junaka, a tragedija koja se dogodila ovdje u Vukovaru i Škabrnji trajno će ostati  upisana u sjećanje hrvatskog naroda. Sjećamo se žrtve, slavimo herojstvo Grada Vukovara i njegovih stanovnika, podsjećamo mlađe naraštaje na zločin koji se  dogodio na ovom prostoru i koji se više nikad ne smije ponoviti. Naša je obaveza  iskazati poštovanje i sjećanje na žrtvu, pokloniti se svima čijom je krvlju natopljena ova zemlja. Sinoć sam posjetio Škabrnju i odao počast žrtvama, kao što to činim više puta tijekom godine jer je riječ o mojoj županiji, a  kao župan nikada nisam bio u Koloni sjećanja u Vukovaru. Zato sam  ponosan  i ponizan  ove godine kročiti križnim putem zajedno s hrvatskim braniteljima Vukovara i cijele Hrvatske, ali po prvi puta i s danas odraslim ljudima koji su kao djeca preživjeli ratna razaranja Vukovara.”

Nakon okupljanja pred vukovarskom bolnicom i prigodnog komemorativnog programa, sudionici obilježavanja, predvođeni hrvatskim braniteljima,  članovima obitelji ubijenih, poginulih, nestalih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara te po prvi puta onima koji su kao djeca proživjeli ratna razaranja Vukovara krenuli su u Koloni sjećanja prema Memorijalnom groblju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata gdje su najviša državna i ostala brojna izaslanstva polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odala počast poginulima u obrani Vukovara.

Župan Božidar Longin zajedno s ostalim kolegama županima bio je  dio  izaslanstva uz vijenac domaćina Vukovarsko-srijemske županije, a izaslanici svih Županija odali su počast   u ime Hrvatske zajednice županija.

Dalmatinska podružnica Hrvatske udruge za odnose s javnošću  u suradnji s Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Zadarske županije i Narodnim muzejom Zadar u utorak, 22. studenog 2022.  organizira panel uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama s naglaskom na verbalno zlostavljanje, pod nazivom “Bole li riječi?”. Panel će se održati u 18 sati u Gradskoj loži u Zadru.

Ovim panelom želi se naglasiti kako nasilje uglavnom počinje šalom i verbalnim zlostavljanjem, kako se možda neki slučajevi čine bezazlenima, ali stvaraju ozračje zastrašivanja, straha, nesigurnosti i poniženja. Neke skupine žena posebno su na meti verbalnih napada primjerice djevojke, političarke, novinarke i žene iz javnog života, posebno na društvenim mrežama. Želimo dobiti odgovore na pitanja zašto se potrebno posvetiti tom pitanju i  kako to spriječiti, koliko je verbalno nasilje prisutno u medijima, na internetu i društvenim mrežama, na radnom mjestu, u javnom sektoru s naglaskom na komentare o izgledu ili obiteljskoj situaciji političarki i žena iz javnog života, verbalno nasilje u pravosudnom sustavu, u obrazovnom sustavu i  na koncu u privatnom životu. Kako uopće prepoznati verbalno nasilje i postoji li granica za toleranciju.

Na panelu će sudjelovati: Sabina Glasovac, Zrinka Gracarić, Nevenka Marinović, Vanja Tokić, Martina Buljat, Amanda Šikić Vernik, Adela Pece, Ljiljana Gašperov Dujmović.

Prigodnim programom u Škabrnji je obilježen Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Obilježavanje je započelo komemorativnim programom u zaseoku Ambar, slijedila je Kolona sjećanja i odavanje počasti kod Spomen obilježja masovne grobnice i sveta misa za sve poginule u Domovinskom ratu.

U crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije za sve stradale u Domovinskom ratu misno slavlje predvodio je zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić. „Žrtva Škabrnje nije zaboravljena i danas se sjećamo sa zahvalnošću svih koji su dajući svoje živote, nama darovali slobodu i domovinu“, poručio je tom prigodom mons. Puljić.

Nakon mise uslijedila je spomen hodnja Korak po korak te odavanje kod Središnjeg križa na mjesnom groblju sv. Luke. Počast žrtvama Škabrnje, uz više tisuća ljudi, odala su brojna izaslanstva: Predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici ratnih postrojbi, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Andro Krstulović Opara, izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske predvođeno potpredsjednikom Vlade Olegom Butkovićem, predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, izaslanstvo Hrvatske zajednice županija predvođeno zamjenikom župana Zadarske županije Šimom Vickovićem i županom Šibensko-kninske županije Markom Jelićem, izaslanstva udruga gradova i općina te brojni drugi.

Dan ranije, u spomen na žrtve Škabrnje vijence su položila izaslanstva Vlade RH i Sabora koje su predvodili predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Nakon odavanja počasti, u pratnji župana Božidara Longina posjetili su Osnovnu školu Vladimira Nazora, simbol poslijeratnog oporavka i novog uzleta Škabrnje.

Tijekom obrane mjesta poginulo je 36 hrvatskih branitelja, ubijeno je 54 civila, dok je od posljedica stradanja od minsko-eksplozivnih sredstava smrtno stradalo još šest osoba.

Foto: MORH/Vlada RH

U subotu, 19. studenoga u Nadinu je obilježena 31. godišnjica stradanja hrvatskih branitelja i civila u Domovinskom ratu. Samo dan nakon masakra u Vukovaru i Škabrnji, u tom malom ravnokotarskom naselju život je izgubilo 14 civila i pet branitelja, a tri osobe se još vode kao nestale.

U spomen na žrtve Nadina, u crkvi sv. Ante služena je misa zadušnica nakon koje se kolona zajedno sa sudionicima tradicionalnog mimohoda Da se ne zaboravi uputila do spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima i civilima.

U spomen na žrtve Nadina vijence su položili članovi obitelji poginulih, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, predstavnici Mjesnog odbora Nadin i Grada Benkovca, izaslanstvo Zadarske županije predvođeno zamjenikom župana Šimom Vickovićem, izaslanstva Hrvatskog sabora, Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva obrane RH i Glavnog stožera Oružanih snaga, predstavnici vojske i policije te brojni mještani.

Iz Tirola uskoro stiže čak 16 vatrogasnih vozila u Zadarsku županiju. Rezultat je to uspješnog posjeta zadarskog izaslanstva toj austrijskoj saveznoj državi.

Naime, u pokrajinskoj vatrogasnoj školi smještenoj u gradu Telfsu održan je koordinacijski sastanak vatrogasnih zajednica Tirola i Zadarske županije. Domaćine su predstavljali voditelji projekta imenovani od strane savezne Vlade Tirola Peter Logar i Hubert Ritter te glavni vatrogasni inspektor Tirola Alfons Gruber, dok su iz Zadarske županije, uz predsjednika i zapovjednika Vatrogasne zajednice Zadarske županije Željka Šošu i Mateja Rudića, sastanku nazočili zamjenik župana Šime Vicković te čelni ljudi nekoliko gradova i općina.

„Na sastanku je utvrđeno kako je dosadašnja suradnja između Vlade Tirola i njihove Vatrogasne zajednice s nama bila na iznimnoj razini te će se projekt kojim Vlada savezne pokrajine Tirol vatrogasnim postrojbama donira rabljena vozila i opremu u izvrsnom stanju nastaviti i u sljedećoj 2023. godini“, kaže predsjednik Vatrogasne zajednice Zadarske županije Željko Šoša.

Inače, projekt Tirol za hrvatsko vatrogastvo provodi se 14 godina na područjima kontinentalnih županija, a suradnja Tirola i Zadarske županije kao jedine na obali započela je 2020. godine s Dobrovoljnim vatrogasnim društvom Ražanac. Proširenjem projekta na Vatrogasnu zajednicu Zadarske županije tijekom 2021. i 2022. godine vatrogasnim vozilima i opremom opremljeni su DVD-i Sukošan (1), Stankovci (2), Polača (2), Tkon (2), Pljusak-Nin (2), Žegar (1), Povljana (1), Starigrad-Paklenica (1), Rava (1), Pakoštane-Vrgada-Vrana (1).

U novoj donaciji vatrogasne opreme i vozila najavljenoj tijekom iduće godine u Zadarsku županiju stići će ukupno 16 vozila koji će biti namijenjeni DVD-ima iz Benkovca, Nina, Obrovca, Paga, Preka, Privlake, Sv. Filipa i Jakova, Starigrada te s otoka Ista i Molata. Dobrovoljna vatrogasna društva koja se opremaju u sklopu programa moraju ispunjavati uvjet da posjeduju funkcionalnu garažu za vatrogasna vozila koja će im biti donirana.

„Na sastanku je, uz ostalo, potvrđena donacija čak pet vatrogasnih vozila za spašavanje s visina (auto ljestvi) i to po jedna za svaku profesionalnu vatrogasnu postrojbu s područja županije. O značaju ovakve donacije govori podatak da nova auto ljestva košta milijun eura, a rabljena najmanje sto tisuća eura. Prvo takvo vozilo će u Zadarsku županiju stići u jesen sljedeće godine za Javnu vatrogasnu postrojbu Grada Benkovca“, najavio je županijski vatrogasni zapovjednik Matej Rudić.

Uz to, Vatrogasna zajednica Zadarske županije tijekom boravka u Tirolu već je preuzela kombi vozilo koje će služiti za prijevoz vatrogasaca iz cijele županije na obuke, usavršavanja, intervencije i sl.

„Zadarska županija zahvaljuje gospodi Peteru Logaru i Hubertu Ritteru što su prepoznali rad vatrogasaca s područja naše županije i na ovaj način pomažu vatrogasnim postrojbama, ali i jedinicama lokalne samouprave donacijom kvalitetnih vatrogasnih vozila“, poručio je zamjenik župana Šime Vicković.

Zadarska županija produljila je trajanje javnog poziva za dodjelu potpora za poticanje start-up (razvojnih) tvrtki do 05. prosinca. Riječ je o novom programu dodjele bespovratnih potpora čija je namjena razvoj i promocija start-up poduzetništva, povećanje broja novoosnovanih društava, otvaranje novih radnih mjesta i rast gospodarske djelatnosti Zadarske županije.

Korisnici potpora su mikro subjekti malog gospodarstva definirani Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva (poduzetnici koji imaju najmanje 2, a manje od 10 zaposlenih) koji imaju sjedište i poslovanje na području Zadarske županije, obavljaju djelatnost tijekom cijele godine i registrirani su nakon 01. siječnja 2021. godine.

„Bespovratne potpore dodjeljuju se za osnaživanje kapaciteta mikro gospodarskih subjekata, povećanje konkurentnosti, stvaranje povoljnijeg i kvalitetnijeg poslovnog okruženja i povećanje stope rasta gospodarstva. Pojedinačni iznos potpore zavisi o iznosu prihvatljivih troškova projekta, a može iznositi najviše 15.000,00 kuna“, istaknuo je v.d. pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam Ante Sjauš.

Potpore se dodjeljuju za sufinanciranje troškova povezanih uz obavljanje djelatnosti, a prihvatljivi troškovi su, uz ostalo, kupnja strojeva, tehnike, alata i opreme za obavljanje djelatnosti, kupnja odgovarajuće informatičke opreme i licenciranih IT programa, financiranje promidžbenih i marketinških aktivnosti, uvođenje sustava upravljanja kvalitetom, normi i znakova kvalitete, web hosting, zakup domene, izrada i održavanje web stranice, edukacije, financiranje analize tržišta, stjecanje zaštite industrijskog vlasništva te konzultantska i mentorska podrška u razvoju projekta.  

Uvjeti i način provedbe ovog Programa opisani su u tekstu Javnog poziva objavljenog na mrežnoj stranici Zadarske županije. Novi krajnji rok za podnošenje prijava je 05. prosinca 2022. godine.

Većina ljudi nasilje povezuje isključivo sa fizičkim zlostavljanjem. Međutim, agresivnost se vrlo često manifestira i u obliku verbalne komunikacije koja uključuje vrijeđanje, korištenje pogrdnih riječi i ponižavanje što može imati jednako teške posljedice. Društvene mreže postale su pogodno tlo za vrijeđanje, a žrtva tog verbalnog nasilja može biti bilo koja žena, bez obzira na obrazovanje, starosnu dob, nacionalnost ili položaj u društvu. Neke skupine žena posebno su na meti verbalnog nasilja primjerice djevojke, političarke, novinarke, sportašice ili žene iz javnog života. Upravo su o ovoj temi na panelu „Bole li riječi“ u Zadru govorile potpredsjednica Sabora RH Sabina Glasovac, vijećnica u Skupštini Zadarske županije Nevenka Marinović, novinarka HRT-a Zrinka Grancarić, natjecateljica u body buildingu i fitness trenerica Vanja Tokić, voditeljica grupe za maloljetničku delikvenciju Službe kriminalističke policije PU Zadarske Ljiljana Gašperov-Dujmović, zamjenica ravnateljice Centra za socijalnu skrb Zadarske županije Martina Buljat i stručna radnica Odjela za djecu, mladež i obitelj Amanda Šikić-Vernik. Sve sudionice su bile složne u činjenici da žene kasno prepoznaju verbalno nasilje koje obično vodi do onog fizičkog, da kroz razne poslove često trpe i kritike i omalovažavanja, da se nasilje najčešće pojavljuje u krugu obitelji, a posebno veliki problem predstavljaju  razne komunikacijske platforme putem kojih se širi neprimjerena komunikacija. Zato treba javno govoriti o tom problemu, upozoravati i djecu učiti od malih nogu o primjerenoj odnosno neprimjerenoj komunikaciji. Govorilo se o tome kako prepoznati verbalno nasilje, u kojem ga trenutku prijaviti policiji i koja je uopće granica za toleranciju. Na nasilje svakako treba reagirati, suprotstaviti se bilo kakvom obliku verbalnog nasilja i poraditi na sebi kako bi stekli samopouzdanje.

Panel je u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama  organizirala Dalmatinska podružnica HUOJ-a predvođena voditeljicom Vlatkom Vučić-Marasović te u suradnji s Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Zadarske županije i Narodnim muzejem Zadar.

Odlični gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su i u ranoj jeseni 2022. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana listopada u Zadarskoj županiji evidentirano je 60.235 zaposlenih što je povećanje za preko dvije tisuće (2.332 ili 3,9 posto) u odnosu na isti dan godinu ranije kada je bilo 57.903 prijavljenih građana.

Odlične brojke u listopadu nadovezuju se na rujan ove godine u kojem je zabilježeno više od 62 tisuće zaposlenih, točnije 62.349 (rast od 4,5 posto) te se time dodatno potvrdila dosad najbolja godina po pitanju broja zaposlenih, ali i po najmanjem broju nezaposlenih.

„Zadarska županija konstantno bilježi značajan rast gospodarskih aktivnosti što izravno utječe na povećanje zaposlenosti. Uz turizam, dodatan iskorak ostvaren je u sektoru ribarstva i marikuluture, a vodeći smo u Hrvatskoj po investicijama u obnovljive izvore energije što je posebno važno istaknuti u kontekstu globalne energetske krize“, kaže župan Božidar Longin te najavljuje da će se na županijskoj razini nastaviti s potporama gospodarskom sektoru.

„Da bismo zadržali trend rasta gospodarstva potrebno je održati investicijsku aktivnost. Zadarska županija u proteklom je razdoblju imala niz aktivnosti i mjera za potpore poduzetništvu, a u tijeku je javni poziv za poticanje razvoja start-up tvrtki. To je jedna nova mjera bespovratnog sufinanciranja razvojnih tvrtki namijenjena njihovom osnaživanju kapaciteta i povećanju konkurentnosti“, istaknuo je župan.

U tekstu Javnog poziva objavljenog na mrežnoj stranici Zadarske županije opisani su uvjeti i način provedbe ovog Programa. Krajnji rok za podnošenje prijava je 05. prosinca 2022. godine.

Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije - AGRRA u suradnji s Lučkom Upravom Jonskog mora - Lukom Taranto provodi projekt ECOWAVES u sklopu programa INTERREG ADRION 2014. - 2020. u području održivih regija. U sklopu projektnih aktivnosti održalo se predstavljanje eko otoka i meteo stanice za mjerenje kakvoće zraka koji su postavljeni u lukama Gaženici u Zadru i Vela Lamjana u Kalima.

„Glavni nam je cilj zaštita okoliša Jadranskog mora gdje su glavni rizici onečišćenja ilegalno odlaganje otpada s brodova, kao i neadekvatno upravljanje otpadom. U tu su svrhu nabavljeni mobilni ekološki otoci koji omogućuju njegovo selektiranje, recikliranje, a time i smanjenje troškova i količina otpada u samoj luci“, kazao je tom prigodom ravnatelj AGRRA-e Ivica Pintur.

Nabavljena je i meteo stanica koja mjeri kakvoću zraka.

„Kakvoća zraka utječe na ljudsko zdravlje i na okoliš. Visoko tehnološka oprema je vrijedna nešto manje od 700.000 kuna. Ovo je samo jedan od projekta koje ćemo u budućnosti provoditi zajedno s Lučkom upravom.“, dodao je Pintur te naglasio kako je značajnu potporu projektu dala i Zadarska županija.

„Uz zahvalu AGRRA-i što nas je uključila u projekt, moram istaknuti kako nam je on donio velike koristi. Detektirali smo nedostatke te smo napravili sve potrebne iskorake, program i nabavu potrebne opreme kako bi luku Gaženica napravili još boljom“, poručio je  ravnatelj Lučke Uprave Zadar Željko Knežević. Nabavljena meteo stanica je montirana na krovu zgrade.

„Podaci s meteo stanice bit će uskoro dostupni na našoj web stranici, a nabavljena je i senzorika kojom je moguće detektirati 4 različita štetna plina, pomična je i služit će za cijelo područje Lučke uprave. Dva eko otoka koristit će se u Gaženici i Lamjani kojima će se reciklirati različite vrste otpada“, rekao je Knežević te dodao kako je u sklopu Interreg Italija-Hrvatska projekta SUSPORT – SUStainable PORTs napravljena nadstrešnica sa solarnim panelima i baterijama za spremanje prikupljene energije te punjačem za električne automobile. Osim punjenja, putem solarnih panela će se dobiti oko 30 kW struje koja će se koristiti za osvjetljavanje luke Gaženica. Za realizaciju aktivnosti Lučka uprava je dobila 500.000 eura iz SUSPORT projekta.

Postavljanje mobilnih ekoloških otoka služi za selektivno odvajanje otpada. Izdvojenim sakupljanjem i odlaganjem otpada u ekološke otoke omogućuje se iskorištavanje tih sirovina te smanjenje količine otpada koji se odlaže u luci. Na taj se način postižu značajne uštede te se smanjuje negativan utjecaj na okoliš korištenjem postojećih sirovina i štednjom energije. Krajnji cilj je održivo gospodarenje otpadom u kojem se sav koristan otpad reciklira te se stavlja naglasak na važnost održivog upravljanja okolišem u skladu s prioritetima projekta.

Stalno rastuća koncentracija putnika u luci zahtijeva i sve veću brigu o kvaliteti zraka jer ona utječe na okoliš i u konačnici na zdravlje ljudi. Senzori za praćenje kvalitete zraka doprinijet će poboljšanju kvalitete zraka s ciljem smanjenja štetnih posljedica na okoliš, ljudsko zdravlje te povećanje ekološke održivosti lučkog područja.

„Projekt ECOWAVES vrijedan 2.114.750,00 eura će pomoću transnacionalnog pristupa doprinijeti očuvanju i smanjenju onečišćenja, te će razviti transnacionalnu strategiju usmjerena k upravljanju otpadom i oformiti transnacionalnu mrežu za zaštitu okoliša unutar lučkog područja“, rekla je voditeljica projekta ECOWAVES iz AGRRA-e Ivana Dević.

Projekt ECOWAVES se provodi od 1. ožujka 2020. do 28. veljače 2023. godine.

U Velikoj vijećnici Zadarske županije održana je redovna sjednica Stožera civilne zaštite Zadarske županije pod predsjedanjem načelnika Stožera Šime Vickovića. Za razliku od posljednjih nekoliko sastanaka kad je u prvom planu bila borba protiv pandemije koronavirusne bolesti, Stožer je ovaj put raspravljao o redovnim aktivnostima službi poput izvješća o ljetnoj protupožarnoj sezoni te pripremi za zimsku sezonu.

Zapovjednik vatrogasne zajednice Zadarske županije Matej Rudić izvijestio je o protupožarnim aktivnostima tijekom ljetne sezone, istaknuvši da je godina bila vrlo izazovna pogotovo zbog suše i velikih vrućina. Unatoč tome, vatrogasne postrojbe sve su požare na području naše županije držale pod kontrolom i nije bilo većih materijalnih šteta niti ljudskih žrtava.

Uoči zimske sezone, istaknuto je kako unatoč globalnoj energetskoj krizi ne bi trebalo doći do značajnijih poteškoća u odvojanju redovnih aktivnosti na našem području. Naglasak će biti stavljen na održavanje prometnica kako bi se promet i u razdoblju zimskih padalina mogao odvijati nesmetano i sigurno za sve sudionike.

Pri kraju sjednice, okupljenima su predstavljeni rezultati istraživanja „Utjecaj otvorenih požara na kvalitetu tla i vode (2019. – 2022.)“. Istraživanje je predstavio prof.dr.sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upozorivši, uz ostalo, da će globalno zatopljenje produljiti sezonu požara i da se mora preventivno djelovati kako bi se spriječile teže posljedice za okoliš.