U Velikoj vijećnici Zadarske županije okupili su se Timovi za darovite devet osnovnih škola kojima je osnivač Zadarska županija i izložili razvojne planove za rad s visokomotiviranim i potencijalno darovitim učenicima svojih škola. Rezultat je to Programa usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika za rad s potencijalno darovitim učenicima koji je Zadarska županija organizirala za osnovne škole kojima je osnivač, u suradnji s Centrom izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije.

Svrha programa usavršavanja razvoj je kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika za pružanje potpore cjelovitom razvoju potencijalno darovitih učenika. Uključeni djelatnici su kroz edukaciju stekli znanja i vještine za rad s darovitim učenicima. Edukacija se sastojala od šest modula, a održavao ju je Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije u sklopu projekta Jadranski regionalni znanstveni centar (Jadranski RZC) u čijim aktivnostima sudjeluje i Zadarska županija kao dio radne skupine.

U programu usavršavanja sudjelovale su OŠ Vladimira Nazora Škabrnja, OŠ Petra Zoranića Nin, OŠ Sukošan, OŠ Stjepana Radića Bibinje, OŠ Biograd, OŠ Braće Radića Pridraga, OŠ Pakoštane, OŠ Petar Lorini Sali i OŠ Petar Zoranić Stankovci.

Cilj provedbe edukacije je osnaživanje kapaciteta djelatnika za rad s darovitim učenicima unutar matičnih škola te razvoj planova za rad i pružanje podrške darovitim, potencijalno darovitim i visokomotiviranim učenicima. Uz podršku Zadarske županije, predstavljeni projekti će se početi realizirati u nadolazećoj školskoj godini.

S ciljem pomoći njihovog očuvanja i razvoja na svome području, Zadarska županija objavila je Javni poziv za dodjelu potpora za očuvanje i razvoj tradicijskih, umjetničkih i deficitarnih obrta za 2024. godinu. Rok za dostavu prijava počeo je danom objave Javnog poziva na mrežnoj stranici Zadarske županije, a završava 15. svibnja 2024. godine.

Tradicijski obrti su: bačvar, dimnjačar, kišobranar, knjigoveža, kovač, brusač, krznar, mlinar, pećar, postolar, torbar, urar, izrada suvenira, kao i druge djelatnosti koje se obavljaju na tradicionalan način. Umjetnički obrti su: puhanje stakla, brušenje stakla i kristala, izrada vitraja, graditelj glazbala,  čipkarstvo, izrada i restauracija narodnih nošnji i dr.

Bespovratne potpore dodjeljuju se za:

• poboljšanje uvjeta rada  u radionici/poslovnom prostoru,
• financiranje troškova nabave novih strojeva, opreme i alata,
• edukacija vlasnika i/ili zaposlenika (majstorski ispit, stručno usavršavanje i dr.),
• troškovi sudjelovanja na sajmovima i izložbama,
• izrada  promidžbenog materijala,
• stjecanje uvjerenja o statusu tradicijskog/umjetničkog obrta,
• za sufinanciranje tekućih troškova poslovanja.

Prihvatljivi prijavitelji su obrtnici koji se bave tradicijskim, umjetničkim i deficitarnim djelatnostima te kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete:

• koji imaju sjedište na području Zadarske županije,
• koji imaju poslovanje na području Zadarske županije,
• koji obavljaju djelatnost tijekom cijele godine,
• koji imaju najmanje jednog (1) zaposlenog, uključujući vlasnika/cu obrta u mjesecu prije objave javnog poziva  (u veljači 2024.). Vlasnik obrta se smatra zaposlenikom svog obrta ukoliko nema zasnovan radni odnos kod druge pravne ili fizičke osobe,
• koji nemaju evidentiran dug po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava (dokazuje se potvrdom nadležne Porezne uprave),
• koji nemaju blokiran žiro-račun (dokazuje se BON-2 obrascem),
• nad kojima nije otvoren stečajni postupak ili predstečajna nagodba, koji se ne nalaze u postupku likvidacije, koji imaju podmirene obveze prema Zadarskoj županiji.

Pozitivno ocijenjeni prijavitelji mogu ostvariti bespovratna sredstva Zadarske županije u iznosu do 50 posto prihvatljivih dokumentiranih troškova, a maksimalni iznos potpore je 1.000,00 eura.

U tekstu Javnog poziva objavljenog na mrežnoj stranici Zadarske županije opisani su uvjeti i način provedbe ovog javnog poziva, a dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona i adresu elektronske pošte Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam:

• 023/350-342 - Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.,
• 023/350-437 - Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.,
• 023/350-439 - Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.,
• 023/350-430 - Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Pozitivni gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su i u trećem mjesecu 2024. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana ožujka u Zadarskoj županiji bilo je 63.025 zaposlenih osoba, odnosno tri tisuće (4,9 posto) više nego na isti dan godinu ranije.

Dobre brojke u ožujku nadovezuju se na prva dva mjeseca 2024. godine u kojima je potvrđen kontinuirani smjer rasta zaposlenosti na području Zadarske županije.

„Vesele nas pozitivni gospodarski pokazatelji u našoj županiji, rast izvoza, prosječnih plaća i ukupnog gospodarskog proizvoda. Svakako da je to velika zasluga naših poduzetnika koji su u proteklom razdoblju ostvarili značajan iskorak, pokazavši u velikoj mjeri inovativnosti i tržišnu konkurentnost. Ukupan gospodarski rast u najvećoj mjeri plod je zaštitnih mjera Vlade RH, odgovornog upravljanja nacionalnom ekonomijom, povećanja investicija te kontinuiranog podizanja plaća i zaposlenosti“, poručio je župan Božidar Longin dodavši kako je za nastavak trenda rasta gospodarstva potrebno održati investicijsku aktivnost, a očekuje se i nastavak razvojnog ciklusa uz pomoć EU sredstava.

„Važno je naglasiti da ćemo mi u Zadarskoj županiji, uz redovne operativne programe, moći koristiti i one namjenske. Osigurano je tako 5,5 milijuna eura iz posebnog programa za Bukovicu i Ravne Kotare, više do 25,6 milijuna eura za naše otoke, a Grad Zadar i njegovo urbano područje imaju na raspolaganju 43 milijuna eura iz ITU mehanizma. To će sigurno dati dodatan doprinos ravnomjernom razvoju svih naših krajeva. Ono što je posebno  važno naglasiti – ništa od ovoga nije došlo samo od sebe! To je plod znanja, vizije i vrijednog rada, od nacionalne do lokalne razine“, istaknuo je župan.

Ako zaposlenost promatramo po gradovima i općinama, više od 70 posto radnog stanovništva i dalje je raspoređeno u tri najveća grada - Zadru, Biogradu i Benkovcu. Od ukupnog broja zaposlenih, njih 38.824 (61,6 posto) radi u sjedištu županije, gradu Zadru. Slijede gradovi Biograd (3.399), Benkovac (3.190), Pag (1.297) i Nin (1.218) te općine Poličnik (1.148), Pakoštane (1.108), Sukošan (1.081), Preko (982) i grad Obrovac sa 870 zaposlenih osoba.

Navedeni podaci potvrđuju kako je broj zaposlenih osoba u Zadarskoj županiji tijekom posljednjih godina značajno porastao. Primjerice, u odnosu na 2014. godinu taj se broj povećao za gotovo 17 tisuća (36,3 posto) s trendom daljnjeg rasta. Dobre brojke zabilježene su i na nacionalnoj razini pa je broj zaposlenih u RH na dan 31. ožujka 2024. veći za 44.338 ili 2,73 posto.

ZAPOSLENI – ZADARSKA ŽUPANIJA

U Pagu je danas održana konferencija “Turizam 365 – održivost i inovativnost  otoka Paga” koju je organizirao Zadarski tjednik i koja je okupila predstavnike iz područja  turizma i gospodarstva otoka Paga.

Uvodno su se obratili direktorica  i glavna urednica Zadarskog tjednika  Jasna Rumora, predsjednica gradskog vijeća Grada Paga Jasna Magaš, državni tajnik u  Ministarstu  turizma Tonći Glavina  te župan Zadarske županije Božidar Longin.

Naglasivši kako su otoci   poseban dio naše županije te kako svaki od njih ima svoje posebnosti, župan Božidar Longin naglasio je  kako je  Pag  potpuno drugačiji od ostalih.

“More je ovdje kristalno čisto, gastronomija vrhunska, a kulturno-povijesna te prirodna baština izuzetno bogata.  Dodamo li tome i dobru prometnu povezanost koju dugujemo i mostu, jasno je da imamo odličnu podlogu za stvaranje kvalitetne turističke ponude.”, rekao je župan dodajući da dvije najambicioznije gospodarske grane, turizam i gastronomija, povezane predstavljaju snažan temelj za gospodarski razvoj cijelog prostora.

“S druge strane, iako je turizam ključna gospodarska grana, trebamo vrlo ozbiljno pristupiti analizi njegovih prednosti i mana.  Turizam je djelatnost koja vrlo lako nabuja bez kontrole i krene gušiti ostale djelatnosti, ali i imati negativan utjecaj na okoliš, na komunalnu infrastrukturu te na život lokalnog stanovništva općenito.  U tom smislu pozdravljam održavanje ove konferencije koja će se baviti upravo održivosti turizma ovdje na ovom lijepom otoku. Uspostaviti ravnotežu između gospodarske eksploatacije prirodnih resursa i njihove zaštite veliki je izazov.”, dodao je župan Longin.  

Naveo je i činjenicu da su održivost i dugoročnost ključni  pojmovi za sve gospodarske aktivnosti pa tako i one u sektoru turizma.

“Cjelogodišnji održivi turizam bez sumnje je moguć, no potrebno mu je pristupiti ozbiljno i odgovorno. Brza i laka zarada ni u kom slučaju ne mogu se svesti pod taj nazivnik. Stoga je važno dobro strateško planiranje kako bi od turizma imali jaku, održivu i otpornu te inovativnu gospodarsku granu. Zbog svojih posebnosti Pag je pogodno mjesto za razvoj raznih oblika selektivnog turizma što je svakako smjer u kojem bi bilo dobro ići.”, rekao je još župan u svom govoru.  

Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tonći Glavina iskazao je zadovoljstvo što na ovoj konferenciji može dati presjek svega onoga što rade, izložiti strategije i Zakon o turizmu koji određuje u kojem će se smjeru razvijati turizam.

“Pag može biti mikrokozmos onoga što bismo mogli i htjeli napraviti u budućnosti. U procesu smo repozicioniranja turizma, Hrvatska nije i ne može biti destinacija masovnog turizma, mi smo jedina zemlja u Europi koja na ovako malo stanovnika ima ogroman broj turista, moramo imati na umu geografska, gospodarska i druga ograničenja. Otok Pag posljednjih 20-ak godina napravio je velik iskorak. Logično je da smo naslonjeni na prirodna bogatstva i da od toga želimo napraviti bolji život. No, Pag nudi i druge turističke proizvode, sa svojom kulturnom baštinom ima uistinu jako puno za ponuditi. Poznat je u svjetskim razmjerima - po paškoj čipki, siru, gastronomskim posebnostima”, kazao je Glavina i istaknuo da je fokus poboljšanje kvalitete života, ali bez ugrožavanja prirodnih resursa.

Prezentaciju  „Nova europska omotnica i paket mjera za turističko ulaganje na otocima“ održao je  ravnatelj Uprave za otoke  Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Dominik Paparić, a direktorica TZ Grada Paga Vesna Karavanić govorila je na temu „Pag-grad Božjeg dodira-vjerski turizam“.

Prezentaciju  na temu  „Kako smo dobili Green certifikat“  održao je direktor TZ Međimurske županije Rudi Grula nakon čega je uslijedila  panel diskusija    „Potencijali  razvoja  regionalnog 365 turizma prilike i izazovi“ na kojoj su sudjelovali gradonačelnik Grada Novalje Ivan Dabo, direktor TZ Međimurske županije Rudi Grula, ravnatelj Uprave za otoke MRRFEU Dominik Papaprić i načelenik Općine Kolan Šime Gligora.

U nastavku konferencije održana su predavanja „Razvoj outdoor turizma za 365 turizam“, „Kamp 5 zvjezdica NOVA CAMPING – kako razvijati održive smještajne kapacitete“ te panel diskusija  „Kako postići turističku održivost uključivanjem cijele lokalne zajednice?“.