U petak, 19. studenoga 2021. godine, u Nadinu je obilježena 30. godišnjica stradanja hrvatskih branitelja i civila. Samo dan nakon masakra u Vukovaru i Škabrnji, u tom malom ravnokotarskom selu život je izgubilo 14 civila, 5 branitelja, a tri osobe još se vode kao nestale.

Obilježavanje je započelo kolonom sjećanja kroz Nadin i misnim slavljem  za sve nadinske žrtve u crkvi sv. Ante koje je predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Kolona se zatim  zajedno sa sudionicima tradicionalnog mimohoda  uputila do spomen obilježja.

Tamo su se žrtvama poklonili, položili vijence i zapalili svijeće članovi obitelji poginulih, izaslanik predsjednika RH komodor Damir Dojkić zamjenik zapovjednika Hrvatske ratne mornarice, župan Božidar Longin u ime  predsjednika Hrvatskog Sabora, u ime predsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja državni tajnik Darko Nekić, izaslanik ministra obrane brigadir Rudolf Lovraković,  predstavnici brojnih braniteljskih udruga, predstavnici Mjesnog odbora Nadin, predstavnici Grada Benkovca, Zadarske županije, Općine Škabrnja, predstavnici vojske i policije te brojni mještani.

Polaganju vijenaca prethodio je komemorativni program, a nazočne su pozdravili Nediljko Genda, predsjednik UHDDR-a Benkovac, ujedno i organizator mimohoda, Krešimir Marić, predsjednik Mjesnog odbora Nadin,ratni zapovjednik 112. Brigade Marko Čulina i izaslanik predsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja državni tajnik Darko Nekić.

Župan Božidar Longin u srijedu je održao Kolegij s pročelnicima. Jedna od najvažnijih točaka dnevnog reda bio godišnji program rada upravnih tijela Zadarske županije. Longin je tom prigodom istaknuo kako je aktualna godina, unatoč pandemiji koronavirusa, bila izuzetno uspješna, ali i kako se nada da će se taj trend nastaviti i u idućoj godini.

„Postavili smo vrlo ambiciozne planove koje ćemo vjerujem i ostvariti. Ova godina je, dakle, na području Zadarske županije bila uspješna o čemu svjedoče i brojke, pogotovo one koje se tiču rasta zaposlenosti“, ustvrdio je župan objašnjavajući da zaključno s krajem listopada ove godine u Zadarskoj županiji imamo gotovo 58 tisuća zaposlenih (57.903) odnosno 2.328 ili 4,2 posto više zaposlenih nego na isti period prošle godine.

„Trebamo biti više nego zadovoljni ovim brojkama. To je značajno povećanje i u odnosu na pretkriznu 2019. godinu - za 1.708 zaposlenih smo premašili i broj iz rekordne 2019. godine. Mjere koje je poduzela i poduzima Vlada RH za očuvanje zaposlenih i ovo što aktivno poduzimamo mi u Zadarskoj županiji dale su i daju rezultat. Zaposlenost se očuvala, a otvarana su i druga radna mjesta, jer nema razvoja bez investicija“, naglasio je Longin ističući kako i zbog županijske subvencije zadarski poduzetnici imaju najnižu kamatnu stopu (cca 1%) kad ulaze u investicijske projekte zbog čega je i županija povećala kreditni potencijal za investicijske projekte.

Što će se točno događati u idućim mjesecima, ističe župan, ovisi epidemiološkoj situaciji, a daleko najveći izazov predstavljat će nastavak preseljenja županijskih ureda i ustanova u nove prostore.

„Pripremili smo projektnu dokumentaciju i uskoro bi trebali krenuti javni natječaji za taj projekt, a prvi puta ćemo svi, i županijski odjeli i naše ustanove, biti na jednom mjestu i u svojim prostorima. S obzirom koliko sada plaćamo najam, dosada smo svake godine mogli opremiti po jednu zgradu“, istaknuo je Longin dodajući kako ga veseli i da je skoro gotovo preseljenje zdravstvenih ustanova u zgradu Nove Poliklinike, te kako u idućoj godini očekuje dovršetak zgrade Dnevnih bolnica, ali i početak izgradnje nove Medicinske škole na Relji.

Župan je naglasio kako se na području Zadarske županije provode projekti u vrijednosti 3,7 milijardi kuna, ali i kako ćemo biti spremni i za novu financijsku perspektivu Europske unije.

„U proračunu za iduću godinu pripremili smo niz programa i aktivnosti koje planiramo provesti, a svakako očekujemo i podršku našim investicijama od strane Vlade RH s kojom smo kroz ove godine odlično surađivali“, kazao je Longin istaknuvši da Hrvatska bilježi odlične gospodarske pokazatelje s projekcijama rasta BDP-a do 9 posto čime ćemo biti treća najbolja država u EU.

„Generatori gospodarskog rasta su prije svega domaća potražnja i investicije, u najvećoj mjeri financirane europskim sredstvima. Očekujemo i da će nam nova financijska perspektiva EU omogućiti nastavak pozitivnih investicijskih trendova. Svi ovi pokazatelji utjecali su na kreditni rejting BBB s pozitivnim izgledima koji nam je dao Fitch. To je priznanje vladinoj ekonomskoj politici i odgovornoj fiskalnoj politici koja se provodi na razini RH“, zaključio je Longin.

Uoči Znanstvenog simpozija „Dvjesto godina od početka rada primaljske škole u Zadru" danas je, u nazočnosti predstavnika Hrvatske liječničke komore - podružnice Zadar, Zadarske županije te Medicinske škole Ante Kuzmanića, u Perivoju Gospe od zdravlja upriličena prigodna svečanost prilikom koje je postavljen lovorov vijenac na poprsje Ante Kuzmanića, jednog od najzaslužnijih osoba za utemeljenje škole.

Tom su prigodom predstavnici HLK - podružnice Zadar Damir Zudenigo i Petar Lozo svečano uručili uokvirenu „Odluku o utemeljenju primaljske škole iz 1821. godine“ ravnateljici Medicinske škole Ante Kuzmanića Aniti Basioli i županu Božidaru Longinu. Profesorica Basioli istaknula je kako su ponosni na dugu povijest primaljstva u Zadru.

„Nastavljamo dugu tradiciju i činit ćemo sve da nastavimo još bolji i jači. Apsolutno smo ponosni na našu povijesti jer smo jedina škola u Hrvatskoj s ovako dugom tradicijom. U tom tonu ćemo nastaviti i u novoj školi, nadam se već 2023. godine“, rekla je Basioli.

Na njezine riječi nadovezao se župan Božidar Longin istaknuvši kako Medicinska škola ima ogromnu perspektivu te će se izgradnjom nove škole na Relji zaokružiti priča oko zdravstva u našoj županiji.

„Slijednica Primaljske škole Medicinska je škola na čiji rad smo mi u Županiji, kao osnivači, izuzetno ponosni. Naša Medicinska škola je postala Regionalni centar kompetentnosti i kroz taj projekt izgradit ćemo novu školsku zgradu te sam siguran da će puno kvalitetnih kadrova izaći iz te škole te nastaviti tradiciju Ante Kuzmanića“, rekao je Longin podsjetivši da je njegova uloga u društvenom životu ne samo Zadra, već i čitave Hrvatske, osobito značajna u kontekstu činjenice da je bio pokretačem Zore dalmatinske.

„Nama je, pak, za današnju prigodu posebno važna činjenica da je upravo on, sa svojom diplomom magistra vidarstva i primaljstva stečenom u Beču, bio predavač u primaljskoj školi čiju dvjestotu obljetnicu obilježavamo. Rođenje djeteta bez sumnje je najsretniji događaj u svakoj obitelji i stoga ne čudi da su od pamtivijeka uz rodilju u tim važnim trenucima bile žene – babice, primalje. Nekoć su to bile starije žene s iskustvom, no razvojem medicine primalja je postalo zanimanje za koje su školovale mnoge mlade djevojke. Prije 200 godina i naše Zadranke dobile su tu priliku, zahvaljujući Kuzmaniću“, dodao je župan.

Na bogatu prošlost osvrnuo se i doktor Petar Lozo, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora – podružnice Zadar.

„To su stvari koje bi svaki građanin Zadra trebao znati, a svaki učenik trebao biti ponosan jer to je najstarija primaljska škola u Hrvatskoj. U vrijeme kad je počela raditi smrtnost djece je bila takva da se nije niti bilježila. Prinos zdravstvenih djelatnika na tom polju, nisu bili samo zdravstveni i demografski već su utjecali na ekonomsku snagu i općenito razvoj društva“, zaključio je Lozo.

Zadar danas slavi Dan Grada i blagdan svojega zaštitnika sv. Krševana.

Tim povodom župan Božidar Longin u pratnji predsjednika Županijske skupštine Zorana Šikića, zamjenika župana Šime Vickovića i pročelnika Krešimira Laštre položio je vijenac i upalio svijeću  na središnjem križu Gradskoga groblja u Zadru. Počast svim poginulim hrvatskim braniteljima odala su izaslanstva braniteljskih udruga iz Domovinskog rata, Grada Zadra predvođena gradonačelnikom Brankom Dukićem, izaslanstvo vojske i policije  te političkih stranaka.

Nakon odavanja počasti svim hrvatskim braniteljima, župan Božidar Longin zajedno sa predstavnicima Udruge veterana 7. domobranske pukovnije zapalio je svijeću na grob prerano preminulog brigadira Ivice Đovanija Matešića-Jeremije. Ivica Matešić dobitnik je, posthumno,  nagrade za životno djelo koja će danas povodom proslave Dana Grada Zadra biti uručena njegovoj obitelji.

Prije deset dana započeli su radovi na sanaciji obalnog zida u luci Čeprljanda na otoku Ugljanu. 

Izvođač radova je Stipčević d.o.o., zadarska tvrtka s iskustvom u pomorskim građevinskim radovima, a ugovorena vrijednost radova iznosi 1.489.651,00 kuna bez PDV-a, odnosno 1.862.063,75 kuna s PDV-om, javljaju iz Županijske lučke uprave.

Uslugu stručnog nadzora obavljat će tvrtka D&Z d.o.o. iz Zadra koja je i izradila glavni projekt sanacije luke. Predviđeni rok izvođenja radova je četiri mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao.

Sanacija luke Čeprljanda je bila nužna jer je postojeća obala u derutnom stanju te predstavlja opasnost za korisnike lučice. Utvrđeno je više oštećenja na obalnom zidu i gatu te predmetna konstrukcija nije ispunjavala temeljni zahtjev za mehaničkom otpornošću i stabilnošću. Značajna su oštećenja obalnog zida na sjeveroistočnom dijelu uvale, koji je nagnut prema moru i translatiran.

S obzirom na to da se neposredno uza obalni zid nalazi prometnica, korištenje iste predstavlja rizik od dodatnih oštećenja ili nezgode te temeljni zahtjev za sigurnost tijekom uporabe nije ispunjen.

Svi neadekvatno izvedeni dijelovi obalnog zida i gata u potpunosti će se ukloniti, te na njihovom mjestu napraviti novi.

Obuhvat sanacije obalnog zida se dijeli na tri manja zahvata: sanaciju gata smještenog s jugozapadne strane uvale, osne duljine 20.3 metara; sanaciju obalnog zida južno uz gat duljine 15.0 metara i sanaciju sjeveroistočnog obalnog zida, duljine 45.7 metara, najavili su iz Županijske lučke uprave Zadar.

Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije i ove je godine  dodijelio gotovo 1.000.000,00 kuna potpora OPG-ima, obrtima, trgovačkim društvima i zadrugama za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Sredstva su osigurana kroz dva Javna poziva. Prvi se odnosio na mjere 1, 2, 3 i 8 kroz koje se sufinancirala kupnja opreme, strojeva i mehanizacije, biljna proizvodnja, stočarska proizvodnja, adaptacija/gradnja i opremanje objekata za prodaju i preradu vlastitih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Kroz drugi Javni poziv na mjere 6 i 7 bilo je moguće tražiti sredstva za sudjelovanje na domaćim i inozemnim sajmovima i manifestacijama te certificiranje i marketinšku pripremu proizvoda.

„Zadarska županija odavno je prepoznala poljoprivredu kao važan sektor, te svake godine kroz potpore potiče njezin daljnji razvoj. To je samo jedna od mjera kroz koju nastojimo stvoriti uvjete za konkurentnu i održivu poljoprivrednu proizvodnju“, istaknuo je pročelnik za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Daniel Segarić te dodao da su javni pozivi objavljeni 7. srpnja i bili su otvoreni do 7. kolovoza 2021. godine.

„U tom razdoblju za mjere 1, 2, 3 i 8 pristiglo je 107 zahtjeva, a potpore je dobilo 47 korisnika. Za mjere 6 i 7 je stigao 61 zahtjev, a 39 korisnika je ostvarilo pravo na potporu“, otkrio je Segarić.  

Bitna promjena u ovogodišnjim Javnim pozivima u odnosu na prethodne jest da su prihvatljivi korisnici potpore bili tražitelji koji imaju ekonomsku veličinu poljoprivrednog gospodarstva veću od 3.000,00 eura. Za korisnike Javnog poziva za mjere 1, 2, 3 i 8, uveden je kriterij bodovanja koji je bio  objavljen uz poziv na mrežnoj stranici Zadarske županije. Sukladno Javnom pozivu, razlog za primjenu kriterija bodovanja je trenutak u kojem iznosi u zahtjevima prijavitelja prijeđu iznos osiguranih sredstava u proračunu za potpore ruralnom razvoju.

S obzirom da je ukupan iznos iz pristiglih zahtjeva za dodjelu potpora koji udovoljavaju uvjetima iz Javnog poziva za mjere 1, 2, 3 i 8 veći od iznosa osiguranog u županijskom proračunu provelo se bodovanje. Rezultati (s prikazom bodova) i Odluka objavljeni su na službenoj mrežnoj stranici Zadarske županije www.zadarska-zupanija.hr.

Ukupno je isplaćeno 993.202,15 kuna potpora za sve mjere kroz oba Javna poziva. Za mjere 1, 2, 3 i 8 je isplaćeno 902.693,11 kuna te 90.509,04 kuna za mjere 6 i 7.

„Zadarska županija u proteklom razdoblju uložila je značajna sredstva kako bi pomogla razvoj naše poljoprivrede, od redovnih godišnjih potpora proizvođačima pa do izgradnje nekoliko sustava navodnjavanja. Potencijal naših poljoprivrednih proizvoda je iznimno velik, jer su naši proizvođači napravili velik iskorak u kvaliteti, a zajednički nam je cilj brendirati Zadarsku županiju kao eno-gastro destinaciju u čemu imamo potporu naših proizvođača, ugostitelja i turističkih zajednica“, poručio je župan Božidar Longin.

Sjednica Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija održana je u četvrtak 25. studenog u Velikoj dvorani Brodsko-posavske županije. Uz župane među kojima je bio i župan Zadarske županije Božidar Longin sudjelovali su predstavnici resornih ministarstva s kojima se raspravljalo o aktualnim pitanjima na području obrazovanja, zdravstva i javnog linijskog prijevoza.
Nedavno izabrani predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić istaknuo je važnost rada na funkcionalnoj i fiskalnoj decentralizaciji koje su nužne za poboljšanje uvjeta života u lokalnoj zajednici diljem Hrvatske. „Od travnja do studenoga održana su četiri sastanaka s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem i predstavnicima Vlade vezano uz procjepljivanje građana, Mehanizam za oporavak i otpornost, istaknuti su daljnji koraci u gospodarskom oporavku nakon potresa i pandemije, kao i poticanju poljoprivrede, ali i pitanja Šengenskog i Europskog gospodarskog prostora“, rekao je Marušić.
Govoreći o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, župani su ponovno istaknuli stav da županijama treba vratiti stvarna upravljačka prava s obzirom na to da su one osnivači škola. Skrbe o velikom broju osnovnih i srednjih škola te domova, a u cilju ravnomjernog regionalnog razvoja i jednako dostupnog obrazovanja, ulažu se velika sredstva u izgradnju kapitalnih projekata, dogradnje, tekuće i investicijsko održavanje te stvaranje kvalitetnijih uvjeta za odgojno-obrazovni rad. U ime Ministarstva znanosti i obrazovanja u raspravi je sudjelovala ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Vesna Šerepac: „Uprava za odgoj i obrazovanje skrbi o zakonodavnom okviru pa između ostalog, i o ovdje napomenutom, donošenju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama. Nećemo ići u izmjene već u donošenje potpuno novog Zakona upravo kako bismo "pomirili" sve ono što se možda u proteklom periodu događalo, a tiče se ne samo upravljačkih prava nego i djelovanja odgojno-obrazovne ustanove, sukladno javnim politikama koje se donose na temelju onoga što jedinice lokalne, odnosno, regionalne samouprave u svom djelokrugu rada imaju.“- kazala je Šerepac.
O ovoj temi nešto više je kazala i Vesna Hajsan-Dolinar zamjenica županice Karlovačke županije i predstavnica Hrvatske zajednice županija u Radnoj skupini izmjenu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja: „S obzirom na postojeći Zakon koji ne propisuje djelatnosti i određene stavke vezane uz unaprjeđenje odgoja i obrazovanja, a riječ je o pomoćnicima u nastavi koji se svake godine na novo biraju bez obzira na to što učenici imaju konstantnu poteškoće koje njihove usluge trebaju, promjena je iznimno bitna da bi se njihov zakonski radni odnos na zakonski način i regulirao.“ – kazala je između ostalog Hajsan-Dolinar.
U nastavku sjednice razgovaralo se o javnom linijskom prijevozu nastavno na zaključke Radne skupine za promet Hrvatske zajednice županija koja je predložila da se sazove radna skupina za javnu uslugu pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture kako bi se radilo na prijedlozima izmjena i dopuna zakonskih akata i došlo do rješenja koje će omogućiti uspostavu ugovora o javnoj usluzi po županijama, a u raspravi je, u ime Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, sudjelovao Franc Hajdinjak, načelnik Sektora inspekcijske sigurnosti cestovnog prometa i cesta. Zaključeno je kako će Hrvatska zajednica županija dopis s prijedlozima uputiti ministru Butkoviću s kime će zatražiti i termin održavanja tematskog sastanka.
Na sastanku je bilo riječi i o izmjenama Zakona u zdravstvu kao i o specifičnostima pojedinih županija u tom pogledu o čemu je nešto više kazao predsjednik Hrvatske zajednice županija brodsko-posavski župan Danijel Marušić: „Zaključak je da vrlo brzo sastanemo s ministrom Berošom kako bi vidjeli točne detalje i učinke takvih „zahvata“ u funkcioniranju zdravstva i da nakon toga kao Hrvatska zajednica županija donesemo zajednički zaključak.“ – kazao je Marušić predstavnicima medija nakon sastanka.
Predstavljen je i Program rada Hrvatske zajednice županija za 2022. godinu s naglaskom na jačanje suradnje s resornim ministarstvima i institucijama koja će direktno utjecati na poboljšanje uvjeta života građana. Istaknuta je i važnost međunarodne suradnje kroz europske asocijacije koja omogućuje direktnu primjenu europskih praksi na domaćem tržištu.

U hotelskom naselju Falkensteiner na Boriku u Zadru otvorena je  prva 'dolina' za digitalne nomade kojih u Hrvatskoj trenutačno boravi na tisuće.

Otkako je početkom 2021. godine Hrvatska sedma u svijetu uvela vize za digitalne nomade u trajanju do godine dana, svakoga dana sve više digitalnih nomada boravi u našoj zemlji, pa posredovanjem organizirane zajednice digitalnih nomada u Hrvatskoj upravo u Zadru otvoreno mjesto gdje mogu organizirano boraviti.

Projekt ‘Digital Nomad Valley Zadar’ dio je nove inicijative grabAhomea pod nazivom Work Remotely Croatia s ciljem promicanja i zagovaranja održivog turizma u Hrvatskoj. 

Program je  započeo 10. listopada i traje do 31. ožujka s mogućnosti produljavanja, a pridruživanjem se dobivaju razni benefiti poput: premium mobilne kućice s mogućnostima samostalnog življenja ili s cimerima, ekskluzivni coworking ured, ekskluzivni događaji, partnerski popusti i ono što je najvažnije, velika zajednica ljudi koji jednako razmišljaju i žive.

Na svečanosti otvorenja bili su Karlo Ressler, zastupnik u EU parlamentu, gradonačelnik Zadra Branko Dukić, Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam te Mihaela Kadija, direktorica Turističke zajednice Zadarske županije koja se obratila u ime župana Božidara Longina. Uz ostalo ona je istaknula:

„Kao direktorica županijske turističke zajednice mogu usvrditi da je naša želja uvijek bila proširiti turističku ponudu na način da stvorimo uvjete za produžavanje turističke sezone kroz razne selektivne oblike turizma, poput npr. kongresnog. U tom kontekstu fenomen digitalnih nomada pojavio se kao idealna prilika za ostvarivanje upravo te ideje.“, rekla je Kadija i dodala kako su  digitalni nomadi uglavnom visokokvalificirani stranci, najčešće IT stručnjaci ili u širem smislu povezani s kreativnim industrijama te da kroz godinu borave određeno vrijeme na nekom mjestu, i po nekoliko mjeseci, i to često izvan turističke sezone.

„Broj digitalnih nomada naglo je povećan pojavom pandemije koronavirusne bolesti. Digitalni nomadi, osobito oni iz sjevernih zemalja, počeli su otkrivati Hrvatsku i našu ugodnu klimu s velikim brojem sunčanih dana. Ujedno, za razliku od zemalja na drugim kontinentima poput Afrike ili Azije, možemo ponuditi kvalitetan smještaj, brzu internetsku vezu te, ono što je jednako važno, visoki stupanj sigurnosti. Stoga je interes ove skupine ljudi za Hrvatsku itekako logičan i potrebno ga je pametno iskoristiti.“, rekla je direktorica TU Zadarske županije Mihaela Kadija i zahvalila  što prvu dolinu za digitalne nomade otvaraju upravo ovdje na našem području.

FOTO: Marin Gospić

ZADAR, ponedjeljak, 29. studenoga 2021.  - U Centru za kreativne industrije u Zadru održana je završna konferencija projekta PRIZEFISH – Piloting of eco-innovative fishery supply-chains to market added value Adriatic fish products.

Ribarimo bolje! Ostvarimo više! Očuvajmo Jadransko more! - krilatica je projekta čija je provedba započela 1. siječnja 2019. i traje do 31. prosinca 2021. godine. Vodeći partner je Sveučilište u Bologni, a ostali partneri su Zadarska županija (HR), Institut za oceanografiju i ribarstvo (HR), Ministarstvo poljoprivrede (HR), Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije (HR), Ribarska zadruga Omega 3 (HR), Ribarska zadruga Istra (HR), CNR: Institut morskih znanosti ISMAR (IT), ASSAM: Agencija za agrohranu regije Marche (IT), CESTHA: Eksperimentalni centar za očuvanje staništa (IT),  Srednja škola ‘Remo Brindisi’ (IT), OGS: Nacionalni institut oceanografije i eksperimentalne geofizike (IT),  Organizacija proizvođača školjkaša – Bivalvia Veneto (Jadransko more)(IT), Regija Emilia – Romagna (IT). 

Projekt je proveden sukladno zajedničkoj ribarstvenoj politici definiranoj u strategiji Europa 2020., a ulazak Zadarske županije kao najribarskije hrvatske županije u projekt koji se tiče područja ribarstva bio je sasvim logičan i poželjan potez, ustvrdio je župan Božidar Longin koji je na početku pozdravio sudionike Završne konferencije kojoj su nazočili predstavnici svih projektnih partnera.

„Važno je istaknuti da naša županija promiče inovacijsku politiku. Naime, upravo su inovacije one čija uloga u gospodarstvu postaje sve značajnijom. Nužne su kako za stvaranje boljih radnih mjesta, tako i za izgradnju ekološki osvještenijeg društva, za unapređenje kvalitete života, ali i održavanje konkurentnosti na svjetskom tržištu. Kroz PRIZEFISH baš su inovacije ono što smo dobili kao novu vrijednost“, istaknuo je Longin naglasivši važnost kontinuiteta provedbe projekata na području ribarstva s pozicije učinka koji imaju na gospodarski sektor, jer je PRIZEFISH svojevrsni nasljednik uspješnog projekta ECOSEA kroz koji je ribarska zadruga OMEGA 3 ostvarila status proizvođačke organizacije što predstavlja najvišu razinu udruživanja na razini Europske unije, čime je stekla mogućnost povlačenja sredstava iz EU fondova s većim postotkom financiranja.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Šime Mršić u svojem je obraćanju poručio kako je ribarstvo strateška gospodarska grana u Republici Hrvatskoj te je od iznimne važnosti za očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta, kao i razvoj otočnih i priobalnih zajednica.

„Ministarstvo poljoprivrede kao nadležno tijelo za sektor ribarstva koji obuhvaća ribolov, uzgoj i preradu proizvoda ribarstva osigurava da su sve aktivnosti u ribarstvu i akvakulturi dugoročno ekološki održive i da se ribarstvom upravlja na način koji osigurava gospodarski razvoj i dostupnost proizvoda ribarstva na tržištu. Razvoj ribarstva i očuvanje resursa iziskuje nova inovativna rješenja i Ministarstvo daje podršku projektima čiji su ciljevi u skladu s tim, zbog čega se i uključilo u projekt PRIZEFISH kao jedan od 14 projektnih partnera“, kazao je Mršić dodavši da prekogranična suradnja između Italije i Hrvatske ima sve veću važnost za obje države zbog zajedničkih interesa i sličnih izazova sa kojima se suočavaju ribari s obje strane Jadrana.

Tijekom konferencije predstavljeni su rezultati i provedene projektne aktivnosti projekta te je naglašeno kako su ciljevi i ostvareni. Održana je i panel rasprava na temu rezultata i postignutih ciljeva projekta PRIZEFISH u kojoj su sudjelovali predstavnici projektnih partnera.

Opći cilj projekta bio je potaknuti mala i srednja poduzeća iz Hrvatske i Italije te organizacije proizvođača na veću angažiranost u ribarstvu i komercijalizaciji ribljih proizvoda kako bi se osigurala konkurentnost tih proizvoda, ne samo na domaćem tržištu, već i na međunarodnom. To se namjerava ostvariti razvojem inovacija ribljih proizvoda s dodanom vrijednošću uz pomoć eko-oznaka koje ispunjavaju okolišne, ekonomske i društvene zahtjeve.

Projekt PRIZEFISH financira se iz Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014. -2020. Ukupna vrijednost projekta je 3.117.680,00 eura, od je čega 85% financirano iz ERDF-a, a proračun Zadarske županije na projektu ukupno je 349.430,00 eura.

Konferencija je održana uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera s ograničenim brojem sudionika te uz omogućeni on-line prijenos za sve zainteresirane dionike.

Sjednica Radne skupine za odnose s javnošću Hrvatske zajednice županija održana je u utorak 30. studenog u prostorima Državne škole za javnu upravu.

Ovom prilikom je ravnatelj Državne škole za javnu upravu Rudolf Vujević prezentirao dosadašnju suradnju s Hrvatskom zajednicom županija, ali i aktivnosti planirane u nadolazećem razdoblju. Podsjećamo, Hrvatska zajednica županija i Državna škola za javnu upravo su potpisale 2018. godine Sporazum o suradnji kojemu je cilj dati okvir budućih aktivnosti usmjerenih na jačanje kapaciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uključujući aktivnosti stručnog usavršavanja dužnosnika i službenika sa svrhom doprinosa kontinuiranom unapređivanju njihovih kompetencija.

U nastavku sjednice održana je prezentacija analize županijskih demografskih mjera i mjera za poduzetnike koje je proveo portal zgradonacelnik.hr.  Neke županije u svojim su proračunima osigurale novac za poticaj mladim obiteljima za izgradnju/adaptaciju ili kupovinu nekretnina ili građevinski materijal za obnovu i izgradnju kuća, građevinsko zemljište te neuseljive obiteljske kuće i materijal za njihovu obnovu. Za pregled mjera po županijama kliknite na  POVEZNICU.  Osim demografskih mjera, županije pomažu poduzetnicima u njihovom poslovanju ili pokretanju biznisa, bez obzira je li riječ o subvencioniranju kamatnih stopa kredita (programi Hrvatske banke za obnovu i razvitak ili nekom programu županije), COVID mjerama ili razvoju turizma ili poljoprivrede. Za pregled poticaja kliknite na POVEZNICU.

Radna skupina raspravljala je i o provedbi Zakona o elektroničkim medijima, nastavno na nedavni sastanak s ravnateljem Agencije za elektroničke medije Josipom Popovcem.

Za novu voditeljicu Radne skupine izabrana je Ivana Gusak Galić iz Osječko-baranjske županije, a za njene zamjenike Vlatka Vučić-Marasović iz Zadarske županije i Bernardo Pahor iz Karlovačke županije.