Danas je u Ninu potpisan ugovor za “Projektiranje i izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda II. stupnja pročišćavanja (UPOV Grgur 26 000 ES) u sklopu projekta „Poboljšanje Vodnokomunalne Infrastrukture Aglomeracije Nin – Privlaka – Vrsi“, koji se provodi na području grada Nina, općine Privlaka i općine Vrsi, a sufinanciran je od Europske unije iz Kohezijskog fonda.
Na potpisivanju ugovora bili su nazočni potpisnici ugovora: direktor komunalne tvrtke Vodovod-Vir Hrvoje Bašić, u ime austrijske tvrtke Strabag AG – prokurist Reinhard Bodner, te opunomoćenik Nedim Zuhrić, predstavnik Hrvatskih voda Valentin Dujmović, župan Zadarske županije Božidar Longin, te predstavnici jedinica lokalne samouprave Grada Nina Emil Ćurko, Općine Privlaka Gašpar Begonja, Općine Vrsi Luka Perinić te Općine Vir Marino Radović .
„Često ističemo kako je upravo izgradnja vodovoda i odvodnje ključ podizanja uvjeta življenja, ali i dodatnog razvoja turizma. To je i meni osobno jedan od glavnih ciljeva kao župana, kao i našeg tima u županiji“, istaknuo je župan Božidar Lingin dodajući kako je aglomeracija Privlaka – Nin - Vrsi, uz onu zadarsku, nastavila niz infrastrukturnih radova koji su Zadarsku županiju ponovo pretvorili u veliko gradilište.
„Vrijednost tih dviju aglomeracija je milijardu kuna, a uskoro očekujemo i potpisivanje ugovora za još tri velike aglomeracije na području naše županije - Biogradska rivijera, Preko – Kali i Bibinje – Sukošan. Usporedno s time pripremamo i projektnu dokumentaciju za aglomeraciju koja će pokriti zaleđe naše županije, ali i za vodovodizaciju preostalog dijela zadarskih otoka, što je ključ ostanka na otocima jer voda je izvor života.“,naveo je župan Božidar Longin koji je ujedno i član upravnog vijeća Hrvatskih voda.
Ugovorom vrijednim 80.886.883,81 kuna bez PDV-a nositelj projekta, komunalna tvrtka Vodovod-Vir kreće s realizacijom ključnog segmenta/dijela sustava javne odvodnje aglomeracije Nin – Privlaka – Vrsi uređaja za pročišćavanje otpadnih voda II. stupnja pročišćavanja.
Austrijska tvrtka Strabag AG s hrvatskim podizvođačima izradit će uređaj za pročišćavanje otpadnih voda II. stupnja pročišćavanja.
Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda je ključan segment sustava javne odvodnje aglomeracije Nin – Privlaka – Vrsi na koji će dolaziti kompletna fekalna otpadna voda s područja Grada Nina, Općine Privlaka i Vrsi. Nakon pročišćavanja otpadnih voda na UPOV-u Grgur, pročišćene otpadne vode će se putem podmorskog ispusta ukupne dužine 4.4 km ispuštati u Virsko more na dubinu od 30 m koji je nedavno izgrađen.
Čitavi projekt, čija je izvedba u tijeku od 2018., obuhvaća izgradnju 104 km kanalizacijske mreže i 34 crpne stanice, 31.6 km sanacije vodovoda te izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda II. stupnja pročišćavanja s novim podmorskim ispustom dužine 4,4 km. Ukupna procijenjena vrijednost projekta veća je od 438,89 milijuna kuna bez PDV-a, od čega će EU osigurati 71.57% iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“. Ostatak će u najvećem obujmu sufinancirati „Hrvatske vode“ (10,71%), potom Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (10,71%) te ostatak tri jedinice lokalne samouprave – Nin, Privlaka i Vrsi.
Grad Nin, te općine Privlaka i Vrsi trebale bi ovim projektom ostvariti preko 80-postotnu priključenost na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu što je u odnosu na dosadašnju pokrivenost značajno povećanje. Poboljšan sustav odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda od iznimnog je značenja za očuvanje okoliša i turistički razvoj područja, te doprinosi socijalnoj stabilnosti i smanjenju regionalnih razlika u Hrvatskoj. Planirani završetak radova UPOV Grgur je 39 mjeseci.

Nakon nedavno održane izborne Skupštine Hrvatske zajednice županija na kojoj je za predsjednika izabran župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić, konstituiran je i Nadzorni odbor, a za predsjednika je izabran zamjenik župana Virovitičko-podravske županije Marijo Klement.

Nadzorni odbor Hrvatske zajednice županija konstituiran je u utorak 9. studenog u Virovitici, a članovi su: Marijo Klement, zamjenik župana Virovitičko-podravske županije, Šime Vicković, zamjenik župana Zadarske županije i Ratimir Ljubić, zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je Marijo Klement, a za zamjenika predsjednika Šime Vicković. Sjednicu Nadzornog odbora otvorio je župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović koji je pozdravio prisutne.

Prema Statutu Hrvatske zajednice županija, zadaće Nadzornog odbora uključuju kontrolu provođenja općih akata i odluka tijela zajednice te zakonitog, odgovornog i gospodarski svrsishodnog raspolaganja materijalnim i financijskim sredstvima.

Novi predsjednik Nadzornog odbora i svi članovi upoznati su s aktivnostima Zajednice do kraja godine. Kako je prošli Nadzorni odbor već pregledao financijska izvješća za 2020. godinu te ih odobrio, dogovoreno je da nova sjednica Nadzornog odbora, sa svim potrebnim izvješćima bude održana u proljeće 2022. godine. U međuvremenu je Nadzornom odboru prezentirano privremeno izvješće o radu u 2021. godini s aktivnostima do kraja godine.

„Uvažavanje političkih različitosti i konstantan zajednički rad na promicanju interesa lokalne i regionalne samouprave ključ su održavanja kontinuiteta postojanja Zajednice, a sada već brojimo 18 godina. Aktivni smo u zakonskim pitanjima, projektima i suradnji kako bi što pozitivnije utjecali na život u lokalnoj zajednici. Vjerujemo u bottom-up pristup i činjenicu da promjene dolaze odozdo prema gore i one mogu imati golemi odjek na nacionalnoj, ali i europskoj razini“, istaknuo je Klement.

Okupljeni članovi Nadzornog odbora raspravljali su o budućim planiranim programskim aktivnostima Zajednice kao i o planovima aktivnostima koje su provele i planiraju provesti  stručne radne skupine imenovane unutar Hrvatske zajednice županija.

Do kraja godine u planu je sjednica Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija 25. studenog u Slavonskom Brodu te Skupština 7. prosinca u Zagrebu. U prosincu se očekuje i proglašenje rezultata natječaja za udruge „Žuta točka“ za izgradnju fundraising kulture u Hrvatskoj.

Župani Zadarske i Ličko-senjske županije Božidar Longin i Ernest Petry uz nazočnost predstavnika Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Parka prirode Velebit, Hrvatskih šuma i Općine Gračac obišli su gradilište Centra izvrsnosti Cerovačke špilje.

Riječ je o projektu vrijednom 68,5 milijuna kuna koji se provodi na području Općine Gračac, čijom će realizacijom lički dio Zadarske županije dobiti novu turističku atrakciju.

Zadarska županija jedan je od partnera na projektu čiji je nositelj Javna ustanova park prirode Velebit, a ostali partneri su Natura Jadera te Zagrebački speleološki savez.

„Ovo je projekt koji će dodatno povezati naše dvije županije. Novi Centar izvrsnosti Cerovačke špilje će sasvim sigurno otvoriti nove mogućnosti za razvoj ovog kraja, a svim zaljubljenicima u speleologiju, planinarenje i općenito avanturistički turizam pružiti nezaboravan doživljaj, pogotovo jer je obližnji Crnopački speleološki sustav dulji od 41 kilometra, što ga čini najvećim špiljskim sustavom u Hrvatskoj i jednim od najvećih u Europi“, istaknuo je župan Longin.

Projekt se provodi u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, od čega se 85% sredstava sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 15% iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

U Specijalnoj bolnici za ortopediju Biograd na Moru predstavljena je vrijedna medicinska oprema koju je donirala tvrtka Ilirija d.d. Riječ je o aparatu za limfnu drenažu te popratnoj dijagnostičkoj opremi, a ukupna vrijednost ove donacije iznosi 155.000,00 kuna.

Ravnatelj biogradske bolnice Mate Kutleša je zahvalio na donaciji ističući da će se zahvaljujući pristigloj opremi broj operativnih zahvata povećati te ubrzati dijagnostika i rehabilitacija. Iskazao je želju da se ova dosadašnja uspješna suradnja nastavi kroz nove projekte i inicijative s kojima se podiže razina kvalitete bolničkih usluga s ciljem da Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na Moru prema postojećim planovima razvoja postane regionalni referentni centar za ortopediju na dobrobit svih korisnika njezinih zdravstvenih usluga.

„Oprema će značajno poboljšati zdravstvene usluge Ortopedske bolnice te pacijentima pružiti brže dijagnostičke pretrage, modernije kirurške zahvate, a samim tim i olakšati dijagnosticiranje i određivanje adekvatne terapije našim pacijentima. Dio opreme je nabavljen iz decentraliziranih sredstava, dok su donacijom nabavljeni dijelovi za artroskopski stup na odjelu za ortopediju, aparat za limfnu drenažu ili presomat za fizikalnu terapiju te citocentrifuga za medicinsko-biokemijski laboratorij“, istaknuo je ravnatelj Kutleša koji je sa svojim djelatnicima predstavio novu opremu u nazočnosti župana Božidara Longina, gradonačelnika Biograda na Moru Ivana Kneza, direktora HGK - Županijske komore Zadar Denisa Ikića, predsjednika Uprave Ilirije d.d. Gorana Ražnjevića i zamjenika ravnatelja bolnice dr. Branka Uhode.

„Lijepo je činiti dobro, a čineći dobro bolnici činimo dobro svima nama. Drago mi je da vidim pozitivne reakcije kako od strane ravnatelja bolnice, liječničkog i bolničkog osoblja, gradonačelnika Biograda te zahvaljujem na velikodušnoj donaciji tvrtke Ilirija koja zaista predstavlja konkretan primjer suradnje našeg gospodarstva i bolničkog sustava. Zadarska županija kao osnivač kontinuirano ulaže u svoje zdravstvene ustanove pa tako i u Specijalnu bolnicu za ortopediju Biograd na Moru koja ima svoju tradiciju dugu preko 80 godina. Veseli me što smo pronašli zajednički stav s Gradom Biogradom na Moru te sam siguran da je to preduvjet za put na kojem će biogradska bolnica ostvariti svoj napredak i značajan razvojni iskorak“, rekao je tom prigodom župan Longin. 

Projekt zdravstvenog turizma, odnosno dogradnje i rekonstrukcije Specijalne bolnice za ortopediju koji je predstavljen u Ministarstvu turizma bit će financiran iz Fonda za otpornost i oporavak, a projektna dokumentacija je u izradi te financirana dijelom od strane Grada Biograda i Zadarske županije.

„Natječaj za obnovu i izgradnju novih kapaciteta bolnice će biti otvoren u travnju 2022. godine. Djelatnosti Specijalne bolnice u Biogradu želimo proširiti i oplemeniti dodatnim sadržajima koji će u budućnosti dovesti do novih zapošljavanja. Jedan od ciljeva jest da dugogodišnju tradiciju i kvalitetnu reputaciju ove bolnice u ortopediji iskoristimo za dodatan iskorak u rehabilitacijskom liječenju, ali i za razvoj zdravstvenog turizma“, najavio je gradonačelnik Knez, ujedno i predsjednik Upravnog vijeća Ortopedske bolnice, ističući da bolnica zahtjeva modernizaciju te je prioritet u razvojnim planovima grada Biograda na Moru.

„Ovo je skromni doprinos naše tvrtke, ali predstavlja trend koji trebaju slijediti svi koji se sukladno svojim mogućnostima mogu uključiti te pomoći razvoj ove bolnice.Ilirija ima ozbiljnu namjeru da se projekt zdravstvenog turizma ostvari te će ga sigurno podržati. Najveća vrijednost ove donacije i naših susreta je zajednički stav oko smjera u kojem treba ići te nastaviti suživot i poboljšati ga svatko sa svog gospodarskog i društvenog aspekta“, kazao je Goran Ražnjević, predsjednik uprave Ilirije.    

„Lijepo je čuti predstavljene razvojne planove prema kojima će bolnica postati središte rekreativnog i liječilišnog turizma. Čestitam gospodinu Ražnjeviću i Iliriji koja posluje na način da se posljednjih nekoliko godina svrstava u sam vrh tvrtki s uspješnim društveno odgovornim poslovanjem u Hrvatskoj. Hvala vam na ovoj donaciji kao i i drugima kojima ste do sada značajno pomogli rad ove ustanove“, pridružio se čestitkama direktor HGK - Županijske komore Zadar Denis Ikić.

Dio je to tematskih rasprava u sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe tijekom kojeg građanke i građani u svim državama članicama EU-a imaju priliku iznijeti ideje i prijedloge za reformu europskog bloka.

U prvom dijelu panela govorilo se o načinu funkcioniranje Konferencije o budućnosti Europe pa je tako zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak podsjetila na četiri glavna stupa ovog procesa: višejezičnu digitalnu platformu s prijedlozima, idejama i doprinosima javnosti; aktivnosti i događanja uživo i online; europske panele građana te plenarnu skupština Konferencije. „Dobro je što se sve više mladih uključuje. Oni su ti koji ovom Konferencijom kreiraju budućnost kakvu žele“, rekla je Glavak. O iskustvu sudjelovanja na jednom od europskih građanskih panela koji se bavi klimatskim promjenama, okolišem i zdravljem govorila je Mateja Lisak, a o važnosti angažmana mladih Lara Jurković, učenica Ekonomsko-birotehničke škole Zadar koja je dio programa Škola ambasador Europskog parlamenta.

U drugom dijelu panela glavna su tema bili izazovi u području Mediterana, od migracijskih tokova preko klimatskih promjena. O tome su raspravljali prorektor sveučilišta u Zadru Josip Faričić te predstavnica nevladine organizacije Are You Syrious Karolina Rugle. Kad je riječ o migracijama, Rugle je istaknula kako je trenutačno aktualno više ruta čiji su ciljevi Kanarsko otočje, Italija te Grčka. Ustvrdila je da nevladine organizacije često svojim angažmanom nastoje ispuniti rupe u rješenjima koje ne postoje za pitanje migracija. Prorektor Faričić upozorio je pak kako je Mediteran izloženiji klimatskim promjenama od ostalih prostora jer je relativno zatvoreni sustav. Zaključio je kako u takvim okolnostima valja djelovati preventivno i sustavno, a ne se oslanjati samo na vatrogasne mjere.

Videoporukom okupljenima su se obratili potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica te predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković. „Odazvavši se ovom pozivu odlučili ste napraviti važan prvi korak: izravno doprinijeti budućnosti Europe i naravno Hrvatske“, kazala je potpredsjednica Šuica dodavši da ja Konferencija o budućnosti Europe zamišljena kao odgovor na potrebu za većim uključivanjem građana. Zastupnik Hajduković rekao je da se građane prvi put izravno pita što očekuju od Europske unije, kako vide njezin razvoj i rast i što žele od nje dobiti kao dodanu vrijednost. „Želi se čuti kakva je vizija građana i što političari koje su oni birali u europski i hrvatski parlament mogu učiniti da ta vizija postane stvarnost“, zaključio je Hajduković.

U uvodnim govorima koje su održali zadarski gradonačelnik Branko Dukić,  župan Zadarske županije  Božidar Longin te rektorica zadarskog sveučilišta Dijana Vican istaknuto je kako je zainteresiranost mladih za politiku na niskim razinama te da je upravo u tom kontekstu Konferencija dobra prilika za njihovo informiranje i uključivanje u proces donošenja odluka. Rečeno je i kako zemlje koje okružuju Sredozemno more dijele zajedničke izazove, ali i da je Europa prostor koji s razumijevanjem prihvaća različitosti.

„Mediteran jest dio Europe, no činjenica da njegov južni dio nije Europa čini ga posebnim. Govoriti o budućnosti Europe bez razgovora upravo o Mediteranu mislim da nije moguće. Osobito u kontekstu migranata, kako onih ekonomskih, tako i onih klimatskih kojih će biti sve više s obzirom na činjenicu globalnog zatopljenja. Također, i u kontekstu Mediterana kao točke na prometnim putevima prema Istoku, osobito na morskom Putu svile na kojem je baš Zadar našao svoje mjesto. Stoga pohvaljujem inicijativu Europske komisije koja je organizirala ove panel rasprave, osobito zbog uključivanja građana“, - rekao je uz ostalo župan Božidar Longin.

Panel o mladima i budućnosti Mediterana rada održan je u partnerstvu Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Sveučilišta u Zadru, Hrvatskog sabora, Hrvatske zajednice županija, te Zadarske županije..

Snimku rasprave možete pogledati na YouTube kanalu Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

U Centru za razvoj i edukaciju u Poličniku održan je redovni radni sastanak župana Božidara Longina s gradonačelnicima i načelnicima jedinica lokalne samouprave iz Zadarske županije. Razgovaralo se o brojnim aktualnim temama, od epidemiološke situacije uzrokovanom pandemijom koronavirusne bolesti i uvođenju novih mjera, donošenju prostornih planova, novog Zakona o proračunu, izgradnji županijskog skloništa za napuštene životinje, do tema iz resora zdravstva i socijalne skrbi poput provedbe programa pomoći u kući osobama starijim od 65 godina te organizacije primarne zdravstvene zaštite po JLS-ima.

Uz župana Longina, na raspolaganju čelnicima općina i gradova bili su i zamjenik Šime Vicković te resorni pročelnici. Poseban naglasak stavljen je i na novu financijsku omotnicu iz EU fondova za koju se priprema niz razvojnih projekata na području Zadarske županije. Novost je da će se u idućem programskom razdoblju financirati i izgradnja školskih objekata s ciljem uvođenja jednosmjenske nastave i cjelodnevnog boravka u školi.

“Problematika rada škola u dvije smjene te cjelodnevni boravak u školi, s promjenom strukture rada samih osnovnoškolskih ustanova je nešto što se želi riješiti ili uspostaviti sredstvima koja stoje na raspolaganju. Radi se o iznosu od oko 5 milijardi kuna koja su na raspolaganju za predškolski odgoj, osnovnoškolsko i srednjoškolsko gimnazijsko obrazovanje. Zadarska županija priprema niz projekata za ulaganje u osnovnoškolsku obrazovnu infrastrukturu”, najavio je resorni pročelnik Ivan Šimunić.

„Pred nama je prilika generacije, a to je novac koji nam je na raspolaganju u novoj financijskoj omotnici Europske unije. Moramo nastaviti pripremati projekte kako bismo što prije osigurali sredstva, a posebno me veseli da će se iz EU fondova financirati izgradnja škola i vrtića. Imamo niz projekata koji su u izradi, a još mnoge u pripremi. Važno je što prije ishoditi građevinske dozvole i što prije se prijaviti i iskoristiti ovu veliku priliku“, nadovezao se župan Longin.

Novost je i početak gradnje pristupnog puta prema budućem skloništu za napuštene životinje, odnosno novom azilu za pse.

„To nije mali problem i moramo ozbiljno pristupiti njegovu rješavanju. Početkom mjeseca počeli su radovi na pristupnoj cesti prema budućem skloništu, a Županija je dosad u projekt uložila 570.000 kuna. Sve općine i gradovi obvezni su sudjelovati u tome projektu, s obzirom na zakonsku obvezu zbrinjavanja životinja na svom području. U međuvremenu smo zatražili pomoć Ministarstva poljoprivrede, odnosno mogućnost da dobijemo dio sredstava preko EU fondova. Preostali iznos ćemo raspodijeliti na općine, gradove i Županiju, tako da što prije krenemo u njegovu izgradnju“, najavio je župan Longin.

Škara pozvao da se izbjegne masovno okupljanje u Škabrnji

Ivan Škara, načelnik Općine Škabrnja pozvao je da se dani sjećanja na žrtvu Škabrnje i Vukovara obilježe dostojanstveno, ali uz pridržavanje svih epidemioloških mjera.

„Apeliramo i pozivamo sve da sjećanje na žrtvu obilježe prvenstveno u svojoj lokalnoj zajednici, u svojim ulicama i domovima, kako bi se izbjeglo masovno okupljanje u Škabrnji. Svi znamo da će zasigurno ipak biti posjetitelja u Škabrnji, a mi ćemo se potruditi osigurati dovoljan broj maski i dezinficijensa te kontrolirati pridržavanje mjera“, kazao je Škara.   

Na mrežnim stranicama Zadarske županije u tijeku je savjetovanje s javnošću o Planu razvoja Zadarske županije za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Savjetovanje je otvoreno od 17. studenoga do 20. prosinca 2021. godine.

Plan razvoja Zadarske županije temeljni je srednjoročni akt strateškog planiranja od značaja za Zadarsku županiju kojim se definiraju posebni ciljevi za provedbu strateških ciljeva iz dugoročnih akata strateškog planiranja.

Planom razvoja Zadarske županije utvrđuje se srednjoročna vizija, prioriteti i ciljevi razvoja Zadarske županije te drugi obvezujući elementi sadržaja srednjoročnih akata strateškog planiranja na područnoj (regionalnoj) razini propisani zakonom kojim se uređuje sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju (NN 147/14, 123/17, 118/18) i Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem (NN 123/17), Županijska skupština Zadarske županije donijela je Odluku o pokretanju postupka izrade Plana razvoja Zadarske županije za razdoblje od 2021. do 2027. godine (KLASA: 302-02/19-2/4, URBROJ:2198/1-02-19-4, od 31. listopada 2019. godine) te je ovlastila regionalnog koordinatora Javnu ustanovu Agenciju za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA za izradu i koordinaciju Plana razvoja.

Ciljevi koji se žele postići savjetovanjem s javnošću su upoznavanje zainteresiranih korisnika o sadržaju Plana.

Sukladno članku 11. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" broj 25/13 i 85/15) provodi se postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Postupak savjetovanja provest će se sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata ("Narodne novine" broj 140/09.), stavljanjem Plana na službene web stranice Zadarske županije s mogućnošću sudionika da elektronskom poštom ili u pisanom obliku dostave svoje komentare, primjedbe i prijedloge prema na stranicama raspoloživom obrascu.

Poziv na savjetovanje s pratećim dokumentima je dostupan na poveznici.

Sutra Hrvatska obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Navršava  se 30 godina otkako je stanovništvo Škabrnje pobijeno, a selo razrušeno pod čizmom srbočetničkog agresora i Jugoslavenske narodne armije.

Na 18. studenoga 1991., srbočetnički agresor je uz pomoć JNA zvjerski ubijao civile i branitelje, a Škabrnju opljačkao, zapalio i porušio. Selo i malobrojni branitelji s jedne strane, 3 tisuće vojnika, 28 tenkova, topništvo i nebrojeni naleti zrakoplova s druge strane. U  rano jutro toga dana  dogodio se zločin pokolja 44 hrvatskih civila, uglavnom starije životne dobi, u njihovim domovima i dvorištima na njihovom kućnom pragu. U Domovinskom ratu ubijeno je 86 škabrnjskih branitelja i civila, a šestero ih je u poraću poginulo od mina.

Svima njima, ali i ostalim žrtvama Domovinskog rata sutra se odaje počast. Program obilježavanja počinje u 9 i 45 na ulazu u Škabrnju na predjelu zvanom Ambar. Nakon komemorativnog programa kolona sjećanja krenut će prema Spomen –obilježju masovne grobnice gdje će vijenac položiti izaslanstvo Zajednice udruga hrvatskih stradalnika Domovinskog rata. Svetu misu za sve stradale u Domovinskom ratu u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije predvodit će zadarski nadbiskup monsig. Želimir Puljić. Hodnjom „Korak po korak“ do mjesnog groblja sv.Luke nastavlja se program gdje će brojna izaslanstva odati počast žrtvama polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća.

Proračun Zadarske županije za 2022. godinu planiran je u iznosu nešto većem od milijardu i 508 milijuna kuna. Povećanje je to od ukupno 67 milijuna kuna ili 4,6% u odnosu na plan za 2021. Godinu, rečeno je na javnoj sjednici Kolegija župana održanoj u srijedu, 17. Studenog 2021.

„Pred nama je jedan proračun koji je razvojni, socijalno osjetljiv, a istovremeno u skladu s aktualnom situacijom uzrokovanom pandemijom koronavirusa.“, rekao je župan Božidar Longin dodajući da su  se u proračunu nastojala  osigurati dodatna sredstva  zdravstvenim ustanovama, a istodobno osigurati sredstva za brojne investicije i razvojne projekte te provođenje aktivnosti i programa po našim upravnim odjelima.

Prijedlog proračuna izrađen je sukladno predviđenom rastu BDP-a od 6,6 % za sljedeću godinu i s obzirom na smanjene gospodarske aktivnosti u uvjetima pandemije.

Kako je pojasnila resorna pročelnica Bibijana Baričević od planiranog proračuna  najveći dio ide na  na transfer sredstava iz državnog proračuna za rad zdravstva, školstva i drugih javnih potreba. Za ustanove u zdravstvu i socijalnoj skrbi ide čak 827 milijuna kuna, za školstvo nešto preko 400 milijuna, a za ostale korisnike sustava Riznice (AGRRA, Inovacija, Natura Jadera, Zavod za prostorno uređenje, Zadra Nova, Narodni muzej i Kazalište lutaka) 48,5 milijuna kuna.

Kada se sve svede na novac kojim županija upravlja, ostaje se na 284 milijuna kuna, od čega su izvorni prihodi županije 137 milijuna pa će se Zadarska županija za realizaciju nekih projekata  u njoj zadužiti za oko 30 milijuna. Uz manja izdvajanja za SŠ Biograd, Zavod za hitnu medicinu, Medicinsku školu Ante Kuzmanića i biogradsku Ortopediju, najveći iznos od 23,35 milijuna kredita planira se utrošiti za uređenje, adaptiranje i opremanje poslovnih zgrada na adresi Ivana Mažuranića u kojima će se na jednom mjestu nalaziti sve županijske službe.

U ovoj godini financirat će se dva regionalna centra kompetentnosti - izgradnja nove automehatroničarske radionice u SŠ Vice Vlatkovića (42 milijuna) i zgrada Medicinske škole (40 milijuna), s osposobljavanjem djelatnika, izgradnja dnevnih bolnica sa 30,2 milijuna kuna, provedba projekta Stream (sprečavanje poplava na području Zadarske županije) sa 24,8 milijuna kuna, izgradnja skloništa za životinje u iznosu od 10,7 milijuna kuna, itd.

Najveće povećanje u socijalnoj komponenti bit će 4,2 milijuna kuna za smještaj starijih osoba u privatnim domovima. U kulturi se planira 4,6 milijuna za Kazalište lutaka Zadar te 3,8 milijuna za Narodni muzej Zadar.

Govoreći o proračunu župan Longin je rekao da će se uvesti  subvencija stambenih kredita za višečlane obitelji i za zdravstveni, znanstveni i IT sektor , Zadarska županija će  sufinacirati  otvaranje Start up tvrtki,  izgradnju dječjih igrališta u županiji, ukupno 40 kroz četiri godine .  Dodao je kako će se povećati subvencije za privatne domove za starije i nemoćne s 500 na 800 kuna, a krenut ćemo i u realizaciju izgradnje novih domova i to u Poličniku i Sv. Filipu i Jakovu, nove uz novi Hospicij u Babindubu.

„Nakon što smo ove godine dovršili sustave navodnjavanja Smilčić i Lišansko polje, iduće godine očekujemo završetak sustava navodnjavanja Donja Baštica, dovršetak Centra izvrsnosti Cerovačke špilje u Gračacu, ali i početak izgradnje Poljoprivredno-edukacijskog centra u Zemuniku.

Predvidjeli smo i sredstva  za izgradnju novog Skloništa za životinje, a već su počeli radovi na izgradnji pristupne ceste. Županija je do sada u taj projekt uložila 570.000 kuna, a izgradnju i sam rad Skloništa planiramo financirati zajedno s našim gradovima i općinama.“, dodao je još župan Longin govoreći o proračunu za iduću godinu.

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, simboličnom kolonom sjećanja te polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća i ove je godine, 18. studenoga odana počast i poštovanje škabrnjskim žrtvama .

18. studenog 1991. godine u rano jutro dogodio se zločin pokolja 44 hrvatskih civila, uglavnom starije životne dobi, u njihovim domovima i dvorištima na njihovom kućnom pragu. U Domovinskom ratu ubijeno je 86 škabrnjskih branitelja i civila, a šestero ih je u poraću poginulo od mina.

Obilježavanje Dana sjećanja na stradanje tog ravnokotarskog mjesta u Domovinskom ratu održano je dostojanstveno .

Na ulazu u Škabrnju, predjelu Ambar načelnik općine Ivan Škara  je na komemorativnom skupu podsjetio na dane napada na mjesto prije 30 godina i njezine branitelje te kazao: „U Škabrnji je tog dana počinjen jedan od najstrašnijih zločina u Domovinskom ratu, i to je ono što nikada nećemo i ne smijemo zaboraviti. Danas smo se ovdje okupili da se prisjetimo i odamo počast svim nedužnim žrtvama koje su stradale tog dana, ali i danima i godinama kasnije. Njihove živote više ne možemo vratiti, ali možemo i moramo napraviti sve da zauvijek čuvamo uspomenu na njih kao nešto najsvetije. Zato je naša obveza da pričamo našoj djeci i mladima priču o Škabrnji, ponosnom hrvatskom mjestu koje je doživjelo najveću tragediju, ali je nastavilo živjeti i pokazalo kako se voli svoja Domovina i svoj rodni kraj.“

Potom je dostojanstveno i s poštovanjem prema žrtvama Ulicom 18. studenoga 1991. krenula kolona sjećanja prema mjestu masovne grobnice.

Žrtvama Škabrnje počast su odali izaslanik predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika OS RH i savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić sa izaslanstvom Oružanih snaga Republike Hrvatske, izaslanstvo predsjednika Hrvatskog sabora na čelu s potpredsjednikom Antom Sanaderom te saborskim zastupnicima Grozdanom Peri,  Radom Šimičevićem i Antom Bačićem, izaslanstvo Vlade RH u kojemu su bili ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković , ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica,  ministrica kulture i medija  Nina Obuljen Koržinek i ministar zdravstva Vili Beroš, državni tajnici Žarko Katić, Šime Mršić, Šime Erlić i Josip Bilaver,  izaslanik ministra obrane general pukovnik Drago Matanović, izaslanstva Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva unutarnjih poslova, župan Zadarske županije Božidar Longin sa zamjenikom Šimom Vickovićem i predsjednikom Županijske skupštine Zoranom Šikićem, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, Šibensko-kninske županije Marko Jelić,  gradonačelnik grada Zadra Branko Dukić, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici ratnih postrojbi i drugi.

Na Spomen obilježju masovne grobnice vijenac je  položila  Ljubica Krcić u ime Zajednice udruga hrvatskih  civilnih stradalnika Domovinskog rata, a  u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije služena je misa za sve stradale u Domovinskom ratu koju je predvodio mons Želimir Puljić zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.  

Kod središnjeg križa i spomen – obilježja poginulih na groblju Sv. Luke u Škabrnji izaslanstva su položila vijence i zapalila svijeće, a škabrnjska djeca položila su 86 ruža za sve škabrnjske žrtve.