Prije točno 30 godina, 3. siječnja 1992. godine neprijatelji nisu uspjeli okupirati područje općine Poličnik i presjeći cestu Zadar-Ražanac-Pag, čime su imali namjeru prepoloviti Hrvatsku na dva dijela.

Prisjećajući se tih sudbonosnih dana za opstojnost mlade države Hrvatske, Općina Poličnik danas je tradicionalno obilježila Dan obrane, točno 30 godina nakon važne pobjede hrvatskih branitelja.

Tim povodom dostojanstveno, u molitvi i prisjećanju, brojna izaslanstva položila su cvijeće i zapalila svijeće kod spomen obilježja u Suhovarama i kod spomen obilježja u dvorištu crkve sv. Nikole u Poličniku. Izaslanstvo Zadarske županije predvodio je župan Božidar Longin.

Fotografije: Toni Perinić

U organizaciji Udruge Samostalne satnije Zemunik Donji obilježen je Dan obrane Zemunika, u spomen na 30. obljetnicu najtežeg dana koji je ovo ravnokotarsko mjesto preživjelo u Domovinskom ratu.

Agresori, predvođeni JNA i paravojnim formacijama, tog 3. siječnja 1992. godine napali su sa svim raspoloživim snagama kako bi pokušali osvojiti Zemunik Donji prije službenog početka dogovorenog Sarajevskog primirja. No, malobrojna, ali hrabra družina hrvatskih branitelja uspješno je zaustavila njihov prodor i vratila ih na početne položaje. Agresori više nikad nakon toga nisu pomaknuli obrambenu liniju hrvatskih snaga u Zemuniku.

Svečanosti su nazočili pripadnici postrojbi koje su sudjelovale u obrani tog strateški vrlo važnog terena tijekom Domovinskog rata, obitelji poginulih branitelja, članovi braniteljskih udruga, izaslanici predsjednika Republike i Vlade RH, predstavnici Zadarske županije i Grada Zadra te brojni uzvanici.

Uz prigodne govore predsjednika Udruge Samostalne satnije Zemunik Donji Nediljka Đerđe i zamjenika župana Šime Vickovića, ujedno izaslanika predsjednika Vlade RH, položeni su vijenci kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te je održana misa zadušnica u župnoj crkvi Kraljice mira - Kraljice Hrvata.

Župan Božidar Longin i zamjenik župana Šime Vicković u pratnji načelnika Policijske uprave zadarske Antona Dražine posjetili su policijske djelatnike Postaje granične policije Gračac. Župan Longin je iskazao osobnu potporu i zahvalnost pripadnicima hrvatske policije, odnosno Policijske uprave zadarske, koji uz maksimalne napore svakodnevno čuvaju hrvatsku granicu.

„Ovo je tradicionalni blagdanski posjet našim graničnim policajcima koji imaju vrlo odgovoran posao čuvanja kopnene hrvatske granice na prostoru Zadarske županije. Još jednom sam se uvjerio u profesionalnost policije, kao i dobru opremljenost nužnu za kvalitetan nadzor državne granice kao preduvjet i spremnost za proširenje Schengena na Hrvatsku“, poručio je tom prigodom Longin zahvalivši policijskim službenicima na trudu i predanosti posebice u izazovnim vremenima pandemije koronavirusne bolesti.

„Sigurnost je brend Zadarske županije i cijele Hrvatske, a upravo je policija jedan od ključnih faktora stabilnosti cjelokupnog sustava“, dodao je župan.

Načelnik Postaje granične policije Gračac, Perica Ešegović, izvijestio je župana Longina o redovnim djelatnostima policijskih službenika, a zajedno su obišli prostorije sjedišta policijske postaje u Srbu te cestovni granični prijelaz Lička Kaldrma prema Bosni i Hercegovini.

„Policija je temelj sigurnosti naše vanjske granice, a policijski službenici granične policije, kao i drugih rodova ulažu sve napore na očuvanju zaštite granice. Upravo stoga posjet župana je potpora svima nama, kolegicama i kolegama policijskim službenicima koji u ovom trenutku stoje na graničnoj crti“, istaknuo je načelnik Policijske uprave zadarske Anton Dražina.

Djelatnici Policijske pogranične postaje Gračac brinu o državnoj granici na kopnu u Zadarskoj županiji, dugoj 48,9 kilometara. Državna granica proteže se dvjema rijekama, Krkom (u dužini 4,9 kilometara) te Unom (4,4 kilometra), a ostatak je kopnena ili zelena granica u dužini od 39,6 kilometara.

Svoj posjet župan je iskoristio i za susret s pripadnicima Interventne jedinice policije Policijske uprave zadarske koji čine štit sigurnosti kako u svakodnevnim zadaćama tako i angažmanom na očuvanju sigurnosti granice.

Pripadnici interventne policije, policijskoj službenici Antoniji Radeljić čestitao je na postignutim rezultatima te joj je uputio prigodne riječi kako je ponosan što upravo iz redova zadarske policije dolazi „najspremnija i prva za Hrvatsku“, ovogodišnja pobjednica natjecanja oružanih snaga „Prvi za Hrvatsku“ u ženskoj kategoriji te najspremnija policijska službenica na natjecanju policijskih službenica i službenika održanog u rujnu pod nazivom 3. Memorijal „Šimo Đamić – Štit Domovine – Vukovar 1991.-2021.“

U povodu pravoslavnog Božića koji se slavi u petak, 7. siječnja župan Božidar Longin uputio je tradicionalnu čestitku episkopu dalmatinskom Nikodimu Kosoviću i svim vjernicima koji Božić slave prema julijanskom kalendaru.

„Poštovani gospodine Kosoviću,

u ovim izazovnim vremenima, značaj nove nade koju simbolizira Božić potreban je svim ljudima dobre volje. Stoga s vjerom u bolje dane pred nama, Vama osobno te svim kršćanskim vjernicima u Zadarskoj županiji koji slave Božić prema julijanskom kalendaru želim sretan i blagoslovljen Božić.

Neka nam svima ovo božićno razdoblje donese potreban optimizam te podari mir, zajedništvo i iznad svega - zdravlje. Mir božji, Hristos se rodi“, poručio je župan Longin.

U Centru kreativne industrije Zadar održana  je završna  konferencija projekta "Kompetentan djelatnik na putu izlaska iz ovisnosti o alkoholu"  kojeg je provela Psihijatrijska bolnica Ugljan

Vrijednost projekta je 609.446,78 kuna, a sufinancirala ga je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali”. Cilj projekta je unaprijediti znanja I vještine zdravstvenih djelatnika I zaposlenika Psihijatrijske bolnice Ugljan kako bi se promoviralo mentalno zdravlje te prevenirala ovisnost o alkoholu.

“Nadam se da je cilj ovog projekta ispunjen I da su djelatnici educirani kako bi svim ljudima kojima je potrebno liječenje ovisnosti od alkohola pomogli I unaprijedili njihovu budućnost. Zadarska županija uvijek će se brinuti o infrastrulturnim projektima, kao što je energetska obnova, a na vama je da se usavršavate kako bi svi vaši budući korisnici imali odgovarajuću zdravstvenu zaštitu I terapiju. Nalazimo se u vremenu koronakrize I  u protekle dvije godine na žalost povećan je broj onih koji su počeli više konzumirati alkohol. Mislim da smo na pravom putu da ovaj projekt u samoj implementaciji pokaže što ste naučili”, rekao je zamjenik župana Šime Vicković.

Ravnatelj Psihijatrijske bolnice Ugljan Mladen Mavar osvrnuo na više aspekata liječenja alkoholizma, kao i na samu povijest bolnice na Ugljanu.

Rekao je da se na Odjelu za liječenje ovisnosti o alkoholu u ovoj ustanovi trenutačno  liječi 28 pacijenata na muškom odjelu, kapacitiranom za 31 pacijenta. Na ženskom odjelu trenutačno se ne liječi ni jedna pacijentica.

„Alkoholizam je jedna od tvrdokornijih ovisnosti, a rezultati liječenja ne mogu biti sjajni kao u kirurgiji. Bolest nije vezana samo uz alkoholičare, već nastaju poremećaji u obitelji, na radnom mjestu, u socijalnim kontaktima“, rekao je uz ostavo Mavar.

Voditeljica projekta Danijela Stipanić Graf iz Psihijatrijske bolnice Ugljan je naglasila kako su ciljana skupina bili  zdravstveni djelatnici: liječnici, medicinske sestre i tehničari, psiholozi, socijalni radnici, radni terapeuti te da su  unatoč pandemiji uspjeli provesti kompletan projekt. 

Pozitivni gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji koji su zabilježeni tijekom cijele prošle godine potvrđeni su i u posljednjem mjesecu 2021. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana prosinca u Zadarskoj županiji imali smo gotovo 57 tisuća zaposlenih (56.960), odnosno 1.755 (3,2 posto) više nego na isti dan godinu ranije kada ih je bilo 55.205.

„Odlični gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji koja je, unatoč pandemiji, povećala zaposlenost u odnosu i na pretkriznu 2019. godinu, ali i optimistične najave iz Vlade RH o rekordnom povećanju BDP-a razlog su za realni optimizam i u novoj godini. Na svima nama velika je obveza činiti sve što možemo kako bi gospodarska slika naše županije iz dana u dan bila sve bolja“, poručio je župan Božidar Longin, dodavši da su mjere za očuvanje radnih mjesta i potpore gospodarstvu koje su poduzeli Vlada RH i Zadarska županija otvorili prostor otvaranju novih radnih mjesta i investicijama.

„Najbolja socijalna politika je snažna gospodarska politika. Nema razvoja bez investicija i zato, u okviru svojih mogućnosti, potičemo razvoj poduzetništva i gospodarstva. Važno je istaknuti i da Hrvatska bilježi odlične gospodarske pokazatelje, projekcije rasta BDP-a za 2021. godinu su iznad 10 posto čime ćemo biti treća najbolja država u Europskoj uniji. Generatori gospodarskog rasta su prije svega domaća potražnja i investicije, najviše financirane europskim sredstvima. Pred nama je prilika generacije, a to je novac koji nam je na raspolaganju u novoj financijskoj omotnici Europske unije što će nam omogućiti nastavak pozitivnih investicijskih trendova“, ustvrdio je Longin uz napomenu da će Zadarska županija nastaviti s mjerom subvencije kredita poduzetnicima za investicijske projekte, a u 2022. godini uvest će se i neke nove mjere poput sufinanciranja otvaranja razvojnih (start-up) tvrki. 

„Zbog subvencije Zadarske županije naši poduzetnici imaju najnižu kamatnu stopu (cca 1%) kad ulaze u investicijske projekte. Poduzetnici su temeljni nositelji poslovne aktivnosti, a s obzirom da su niske kamatne stope jedan od najvažnijih uvjeta za investicijski rast svakako ćemo nastaviti subvenciju kamata na investicijske kredite, jer se to pokazalo konkretnom mjerom pomoći gospodarstvu. Zato smo u međuvremenu i povećali kreditni potencijal za investicijske projekte“, istaknuo je župan.

Broj zaposlenih osoba u Zadarskoj županiji tijekom posljednjih godina značajno je porastao. Primjerice, u odnosu na 2014. godinu taj se broj povećao za više od deset tisuća (10.596 ili 22,9 posto) s trendom daljnjeg rasta, pokazala je analiza Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i EU fondove Zadarske županije.

OKVIR 1: Zadarska županija bilježi najveći rast broja zaposlenih u Jadranskoj Hrvatskoj

Da su se mjere koje je tijekom 'korona krize' poduzela Zadarska županija pokazale kvalitetnima pokazuje i podatak da je upravo ona, od svih županija koje pripadaju statističkoj regiji Jadranska Hrvatska, zabilježila najveći rast zaposlenosti. Naime, Zadarska županija imala je najveći porast broja zaposlenih u razdoblju 2019.-2021. godine, kako nominalno (1.837) tako i u postotku (indeks 103,3 ili porast 3,3 posto). Treba svakako istaknuti da je ovo dvostruko više od porasta broja zaposlenih na nivou Hrvatske gdje je zabilježen rast od 1,7 posto.

Održavanje visokog stupnja zaposlenosti u kriznim vremenima odlika je gospodarstva Zadarske županije, a uzlazni trend u zapošljavanju jači je od onog na državnoj razini, što je posljedica rasta turističkog prometa, ali i rasta zaposlenosti u drugim sektorima (prerađivačka industrija, građevinarstvo, administrativne djelatnosti…), pokazala je analiza Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i EU fondove Zadarske županije.

OKVIR 2: Rast zaposlenosti prati i značajan pad broja nezaposlenih

Na dan 31. prosinca 2021. godine u Zadarskoj županiji bile su prijavljene 3.782 nezaposlene osobe. To je za 1.373 ili 26,63 posto manje nezaposlenih nego na isti dan prošle godine kada ih je bilo 5.155. U odnosu na 2014. godinu broj zaposlenih je smanjen za čak 6.056 ili 61,6 posto.

Usporedne brojke zaposlenih i nezaposlenih neizravno pokazuju i porast broja stanovništva na području Zadarske županije u razdoblju od sedam godina. Ako primjerice, zbrojimo broj zaposlenih i nezaposlenih u 2014. godini dolazimo do broja 56.202 radno sposobnih stanovnika, dok se na kraju 2021. godine taj broj povećao za više od 4 i pol tisuće te iznosi 60.742 stanovnika.

Zavod za javno zdravstvo Zadar i tvrtka Becton Dickinson danas su potpisali Ugovor o suradnji kojim je zadarska Služba za mikrobiologiju i parazitologiju postala "BD referentni centar za dijagnostička rješenja za Jugoistočnu Europu".

„ Izuzetno je značajno što će zadarski laboratorij postati regionalni centar za 14 zemalja jugoistočne Europe, te da će na taj način ljudi iz struke moći dolaziti u naš laboratorij kao ogledni laboratorij vezano za edukaciju, obilazak i upoznavanje s najnovijim dijagnostičkim rješenjima koje Becton Dickinson tim putem nudi. Naš laboratorij je prepoznat po sustavu upravljanja kvalitetom i akreditaciji mikrobiološkog laboratorija prema ISO normi 15189 koju ima od 2009. godine. Bez navedenog ne bi ni mogli dobiti ovakvu titulu“, naglasila je voditeljica Službe Ivanka Matas. 

Potvrda dobrog rada stigla je nakon provedene evaluacije zadarskog laboratorija za molekularnu dijagnostiku od strane tvrtke BD.

„Mi smo kao laboratorij krenuli s molekularnom dijagnostikom još 2016. godine nabavom jednog Becton Dickinson aparata koji je bio nešto najnovije i najbolje na tržištu, a pokazalo da je takva tehnologija dan danas najbolja zato što nudi potpunu automatizaciju procesa. To znači da se unutar jednog instrumenta radi tzv. izolacija, detekcija i umnažanje nukleinskih kiselina. Ovim Ugovorom, zadarska Služba za mikrobiologiju i parazitologiju pozvana je da sudjeluje u svakom novom projektu koji se odnose na nove proizvode i suvremena dijagnostička rješenja koja se u Europi ili svijetu odluče ispitivati u nekoliko centara. Obaveza je primiti delegacije koje će kod nas dolaziti na edukaciju, razmijeniti iskustva s njima ili ih podučiti ako trenutno nemaju takvu tehnologiju, što će u konačnici i nama omogućiti daljnji napredak“,  rekla je Biljana Perica, voditeljica Odjela molekularne dijagnostike.

„Molekularna dijagnostika je postala nešto što se danas mora raditi jer nudi točne i pouzdane rezultate koji su gotovi unutar 24 sata. Standardne mikrobiološke metode koje su se koristile prije su "uzgojne" metode, koje mogu biti gotove tek unutar četiri dana. Našim pacijentima na raspolaganju stoji ukupno 17 metoda molekularne dijagnostike: detekcija bakterija i virusa respiratornog sustava, uzročnika meningitisa, tuberkuloze, crijevnih infekcija“, dodatno je pojasnila Perica. 

Služba je tijekom 2021. godine započela sa pripremama unaprjeđenja mikrobiološke dijagnostike Humanog papilomavirusa visokog rizika (HPV). Uprava je odlučila uvesti PCR metodu za dijagnostiku HPV-a te je utvrdila da je najbolje rješenje koje trenutno postoji na tržištu, upravo taj potpuno automatizirani BD sustav. Istovremeno obrađuje do 30 HPV uzoraka po ciklusu, što znači da u smjeni od 8 sati obradi do 90 HPV uzoraka.

„Riječ je o aparatu koji može odrađivati razdvajanje genotipova i kliničaru dati informaciju o tome koliko često pacijentica mora dolaziti na bris da bi se moglo pratiti stanje i spriječiti nastajanje zloćudne bolesti, kao što je rak grlića maternice. Mogućnost pogreške u ovom je slučaju smanjena na minimum, a rezultati iznimno pouzdani i točni“, rekla je Perica. 

Foto: V.Sitnica

U Sukošanu je svečano otvoren novi dječji vrtić Zlatna lučica, projekt je vrijedan oko 13 milijuna kuna,

Na 1.035 metara četvornih stotinjak mališana  u pet vrtićkih skupina , od jasličke pa do predškolske, moći će od sad u izvrsnim uvjetima provoditi svoje vrtićke dane, zajedno sa svojim tetama.

„Veliki je dan za naše mališane, njihove roditelje, tete i cijelu općinu. Prije 45 godina u Sukošanu je izrađen prvi dječji vrtić kojeg smo u međuvremenu obnovili. Zanimljiva je činjenica da je prije 45 godina ista tvrtka bila izvođač radova kao i ovog novog, tvrtka Lavčević iz Zadra. Bilo je dosta kalkulacija i razgovora prije pet godina da idemo u proširenje postojećeg vrtića. No, zaključili smo da idemo na novu lokaciju i gradimo novi, a postojeći zadržimo kako bi napokon zadovoljili sve potrebe roditelja, odnosno djece. Otvorenjem ovog vrtića dodatnih 60-70 djece koji su bili na čekanju napokon je dobilo svoje mjesto u vrtiću“ – rekao  je u prigodi otvorenja načelnika Sukošana, Ante Martinac.

 „Vrijednost ovog projekta će biti oko 13 milijuna kuna. Od toga iz europskih sredstava putem Agencije za plaćanje u poljoprivredi, odnosno Ministarstva poljoprivrede i Fonda za regionalni razvoj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, ćemo prikupiti skoro 10 milijuna kuna. To je jedna pohvala s naše strane Vladi koja prati naše projekte jer ovo je zaista jedan impozantan projekt. Ovaj je objekt će koštati skoro dva milijuna upravo zato što se radi o najosjetljivijim dobnim skupinama čiji uvjeti jednostavno nemaju kalkulacije, moraju biti na najvišim standardima“ – naglasio je načelnik.

 „Roditelji su oduševljeni, djeca su oduševljena, svi smo presretni. Inače, u svim ostalim područnim vrtićima sveukupno je oko 210 djece“ – kazala nam je ravnateljica vrtića, Milica Ćoso.

Na samom otvorenju nazočili su i državni tajnici Šime Mršić, Šime Erlić i Marija Pletikosa , te zamjenik župana Šime Vicković koji je uz ostalo rekao:

"Posebno me veseli da će se vrtićki objekti, kao i školske zgrade, moći financirati i kroz iduću financijsku omotnicu EU u čemu vidimo priliku za dodatan iskorak u modernizaciji infrastrukture, a sve kako bismo osigurali još bolje uvijete za odgoj i obrazovanje naših mladih".Dodao je kako je  svaka kuna uložena u izgradnju i rekonstrukciju vrtića dobro ulaganje u budućnost te kako se nada da će mali Sukošanci u ovom vrtiću provesti puno sretnih i veselih trenutaka sa svojim tetama.

Gotovo mjesec dana nakon što je to prvi učinio Island, a dva dana nakon priznanja Svete Stolice, 15. siječnja 1992. godine, u jeku Domovinskog rata, Republika je Hrvatska postala međunarodno priznatom državom, ravnopravnim subjektom na svjetskoj političkoj sceni.

Ta pobjeda postignuta je nakon zastrašujućih stradavanja, razaranja i žrtvi u 1991. godini i uoči teških borbi koje su u nadolazećim godinama tek slijedile – bar je nakratko unijela svjetlost, optimizam i ozarila lica tisućama ljudi koji su živjeli pritisnuti ratnim strahotama ili su sudjelovali u stvaranju i obrani domovine. 

Tog je dana, slaveći diplomatsku pobjedu, predsjednik Tuđman na glavnom zagrebačkom trgu izjavio: “Održali smo se u prošlosti, pobijedili u sadašnjosti, naša je budućnost!” Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu priznale su 15. siječnja 1992. sve zemlje tadašnje Europske zajednice: Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska, Velika Britanija, a istog dana svoje priznanje objavila je Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. Prije toga, od 26. lipnja do 14. prosinca 1991., Republiku Hrvatsku priznale su zemlje koje su se tad i same borile za međunarodno priznanje: Slovenija, Litva, Ukrajina i Latvija.

Dan grada Biograda i blagdan nebeske zaštitnice svete Stošije obilježen je u petak, 14. siječnja 2022. godine. Svečana sjednica Gradskog vijeća održana je u novoj zgradi Poduzetničkog inkubatora, a na njoj su dodijeljena tradicionalna priznanja Grada Biograda zaslužnim pojedincima i kolektivima.

Odlukom gradonačelnika Ivana Kneza i Gradskog vijeća ove godine je dodijeljeno sedam Grbova grada Biograda, jedna godišnja nagrada i dvije nagrade za životno djelo. Posthumno je nagrada za životno djelo dodijeljena Josipu Tomiću Joli, za izuzetan cjeloživotni doprinos razvoju i promociji sporta i sportskog duha u Biogradu. Nagrada za životno djelo dodijeljena je i Gordanu Borčilu za izniman doprinos u promicanju turizma u Biogradu i pozicioniranja grada na karti najvažnijih nautičkih središta.

Godišnja nagrada Grada Biograda uručena je učeniku Karlu Fuzulu, za izuzetan doprinos u promoviranju Srednje škole Biograd i Grada Biograda. Grb Grada Biograda na Moru dobili su: poljski svećenik prof.dr.sc. Adam Podolski, za izniman doprinos i veliko prijateljstvo između poljskog grada Debica i Biograda na području pastorale i kateheze; dr.sc. don Damir Šehić, za izniman doprinos društvenoj i duhovnoj zajednici na području moralne teologije i bioetike; Zdenko Mikas, za izuzetan doprinos u promociji kulinarstva i gastro ponude; Joso Katuša, za izuzetan doprinos u humanitarnom radu iskazanom u dopremi humanitarne pomoći i donacijama tijekom Domovinskog rata; Špiro Opačić, za izuzetan doprinos u Domovinskom ratu; Marko Tomić, za izuzetan doprinos u animaciji u turizmu s naglaskom na turističku ponudu Grada Biograda na Moru te Atletskom klubu Biograd na Moru, za iznimne sportske rezultate u području sporta te rada s djecom kroz odgoj i brigu o zdravlju kroz sport.

Uz nazočnost uzvanika i gostiju, kojih je zbog epidemiološke situacije bilo nešto manje nego prijašnjih godina, na svečanoj sjednici prisustvovali su i obratili se nazočnima državni tajnici Šime Erlić i Šime Mršić, zamjenik župana Šime Vicković, gradonačelnik Benkovca Tomislav Bulić te zamjenik gradonačelnika grada Zadra Ante Babić.

Zamjenik župana Šime Vicković čestitajući Dan Grada Biograda i blagdan svete Stošije prenio je pozdrave župana Božidara Longina i zaželio im puno uspjeha u radu i u budućnosti.

„Po nedavno objavljenim podacima popisa stanovništva Biograd među rijetkim hrvatskim gradovima bilježi pozitivan rast broja stanovnika, što nije slučajno jer je velikim trudom lokalne vlasti ovo postala sredina ugodnog življenja. U ovom gradu postoje i osnovna i srednja škola čiji je osnivač Županija i stoga skrbimo o stvaranju kvalitetnih uvjeta za obrazovanje ovdašnjih učenika. Godinu što je iza nas također je, kao i prethodnu, obilježila pandemija koronavirusne bolesti koja je utjecala na sve aktivnosti. Osobito se to odnosi na područje zdravstva, i biogradska je bolnica podnijela teret, ali i na područje gospodarstva. U kontekstu turizma, značajna je i činjenica da Županija vodi brigu o pomorskom dobru, o njegovu koncesioniranju, ali sufinanciramo i njegovo saniranje kada je to potrebno. Zadarska županija tijekom ove još uvijek teške godine uspijevala pratiti aktivnosti lokalne samouprave, a činit će to i u budućnosti. Svim Biograjkama i Biograjcima čestitam još jednom njihov Dan i blagdan sv. Stošije uz želju da godina u koju smo ušli donese prije svega zdravlje i kraj pandemije, a zatim i pregršt uspješnih kvalitetnih i održivih projekata“, poručio je zamjenik župana Vicković.

Fotografije: Stjepan Mišulić – B portal