Povodom sjećanja na 29. godina od dana pogibije svojih hrabrih suboraca – 1. veljače 1993.,u Kašić su stigli veterani, predstavnici 3. gardijske brigade „Kune“, 9. gardijske brigade Vukovi, predstavnici braniteljskih udruga Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske, Virovitičko-podravske županije, sudionici vojno-redarstvene operacije Maslenica 1993., obitelji i prijatelji branitelja poginulih u vojno-redarstvenoj operaciji kako bi danas zapalili svijeće i položili cvijeće na spomenike podignute njima u čast.
Polaganje vijenaca i odavanje počasti započelo je u Islamu Latinskom kod Zelenog hrasta gdje su se prisutni prisjetili poginulih hrvatskih branitelja 4. gardijske brigade a zatim i u Kašiću kod spomen obilježja križa u čast poginulim pripadnicima 3. gardijske brigade Kune. Nakon odavanja počasti održala se sveta misa zadušnica za hrvatske branitelje u Novigradu.
Vijenac je položilo izaslanstvo Vlade RH, predvođeno izaslanikom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, Šimom Vickovićem zamjenikom župana Zadarske županije u pratnji izaslanstava Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva hrvatskih branitelja. Svečanom polaganju vijenaca pridružili su se i izaslanik Predsjednika RH Zorana Milanovića, general-pukovnik Siniša Jurković zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga, izaslanstva gradova Benkovca i Zadra te brojna izaslanstva braniteljskih i veteranskih udruga ratnih postrojbi sudionica VRO Maslenica.
U operaciji Maslenica, veliku ulogu imali su hrvatski branitelji iz Slavonskog Broda, pripadnici 3. bojne Kobre, 3. gardijske brigade i 4. gardijske brigade Pauci. Kašić je trebalo pod svaku cijenu obraniti jer je bio ključna točka za obranu Zadra i Republike Hrvatske. Za Hrvatsku vojsku Kašić je prvenstveno bio strategijsko mjesto s kojeg se nadziralo zadarsko zaleđe te je bio potencijalna opasnost, koja u određenim uvjetima može dovesti do odsijecanja srednje od južne Hrvatske te odvajanja milijun Hrvata od ostalog dijela države. Zahvaljujući herojskoj borbi hrvatskih branitelja ovaj je prostor obranjen ali nažalost poginula su 32 pripadnika 3. gardijske brigade, a najviše ih je bilo iz Slavonskog Broda.
Spomenik u Kašiću simbolično je napravljen od dalmatinskog kamena i slavonskog hrasta s uklesanim tekstom: 3. gardijska brigada "Kune", Hrvatska Vas zaboraviti neće. Neka im je vječna slava!".
Josip Andrečunko, Dubravko Antunović, Nikola Bogić, Drago Bilić, Josip Bobošević, Željko Boduljak, Zvonko Bureš, Nikola Butković, Vjeran Buzgo, Saša Hlušec, Josip Hrvojević, Ivica Kadić, Dajan Kesić, Željko Kovačević, Bojan Lupša, Antun Majetić, Ivica Majetić, Darko Malirujek, Marko Marković, Franjo Marinović, Dubravko Marošan, Željko Mijić, Stanislav Milas, Franjo Milković, Zoran Modić, Božidar Moher, Josip Stojko, Željko Ćorluka i Thomas Valentić, imena su koja nikada ne smijemo zaboraviti jer su svoj život položili na oltar Domovine – zato im vječna slava i hvala.

U nastupnom posjetu Zadarskoj županiji boravio je  veleposlanik Republike Irske Nj.E. Ruaidhri Dowling. U Domu Zadarske županije održao je sastanak sa zamjenikom župana Šimom Vickovićem, a teme su uz ostalo bile jačanje gospodarske i kulturne suradnje Zadarske županije sa Republikom Irskom. Zamjenik župana Šime Vicković osvrnuo se na neke od aktualnih tema poput značajnog odlaska mladih na rad u inozemstvo, posebno Irsku, te naglasio kako su naše dvije zemlje u povijesti  imale  veće migracije stanovništva što na neki način doprinosi  boljoj promociji zemlje. Naveo je kako se u Zadarskoj županiji razvijaju projekti na kojima imamo dobru suradnju sa irskim  IT stručnjacima, a budućnost između ostalog vidi u daljnjem povezivanu dviju zemalja  novim zračnim linijama.

Veleposlanik Republike Irske Nj.E. Ruaidhri Dowling zahvalio je na prijemu naglasivši kako je Hrvatsku  i ranije posjećivao kao turist te da naša zemlja nudi niz mogućnosti za buduću suradnju. Posebno je istaknuo da je tijekom dana imao sastanak sa rektoricom Sveučilišta u Zadru s kojom je razgovarao o nastavku daljnje dobre suradnje sa irskim sveučilištima te prenio kako je imao priliku upoznati se sa razvojnim planovima Zračne  luke Zadar.

Na mrežnim stranicama Zadarske županije u tijeku je savjetovanje s javnošću o Programu razvoja športa Zadarske županije za razdoblje do 2027. godine i Programu razvoja tehničke kulture Zadarske županije za razdoblje do 2027. godine.

Savjetovanja su otvorena od 4. veljače do 7. ožujka 2022. godine.

Program razvoja športa Zadarske županije za razdoblje do 2027. godine sektorski je akt strateškog planiranja te čini temeljnu podlogu za izradu projekata koji se prijavljuju u nadolazećoj financijskoj perspektivi. Program se temelji na analizi postojećeg stanja športa na području Zadarske županije, SWOT analizi i na viziji kojom se definira u kojem smjeru će se razvijati športska djelatnost na području Zadarske županije. Program razvoja športa Zadarske županije za razdoblje do 2027. godine, metodološki je usklađen s Planom razvoja Zadarske županije za razdoblje do 2027. koji je krovni strateški dokument na regionalnoj razini te Nacionalnim planom razvoja športa 2019. – 2026. i Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine

Program razvoja tehničke kulture Zadarske županije za razdoblje do 2027. godine sektorski je akt strateškog planiranja te čini temeljnu podlogu za izradu projekata koji se prijavljuju za bespovratna sredstva u nadolazećoj financijskoj perspektivi, a promiču razvoj STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika) i tehničke kulture u Zadarskoj županiji. Program razvoja tehničke kulture Zadarske županije za razdoblje do 2027. godine, usklađen je s Planom razvoja Zadarske županije za razdoblje do 2027. koji je krovni strateški dokument na regionalnoj razini. Program razvoja tehničke kulture sadrži viziju razvoja, opis razvojnih potreba i potencijala, popis posebnih ciljeva i ključnih pokazatelja ishoda, financijski plan te okvir za praćenje.   

Sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, župan Zadarske županije donio je Odluku o izradi Programa razvoja športa Zadarske županije za razdoblje do 2027. godine i Odluku o izradi Programa razvoja tehničke kulture Zadarske županije za razdoblje do 2027. godine te je ovlastio regionalnog koordinatora Javnu ustanovu Agenciju za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA za izradu i koordinaciju oba Programa.

Ciljevi koji se žele postići savjetovanjima s javnošću su upoznavanje zainteresiranih korisnika o sadržajima oba Programa.

Poziv na savjetovanje s pratećim dokumentima je dostupan na poveznici.

U Centru za kreativne industrije u Zadru održan je radni sastanak župana Božidara Longina s gradonačelnicima i općinskim načelnicima na kojem je državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić predstavio Nacionalni plan oporavka i otpornosti te novu EU financijsku perspektivu 2021. – 2027.

„Sad je ključni trenutak za pripremu što većeg broja kvalitetnih projekata koji će financiranje moći pronaći u novoj perspektivi. Primjerice, 2024. i 2025. godine će već biti uvelike kasno za pripremanje, jer će svi natječaji biti u punom jeku i bit će teže osigurati sredstva za projekte. U prethodnom razdoblju Zadarska županija ostvarila je dobre rezultate, povučeno je oko 3,8 milijardi kuna. Ako želimo nastaviti tu dinamiku, nužno je da se koordiniramo i zato su ovakvi sastanci iznimno važni“, istaknuo je Erlić dodavši da će se u narednom razdoblju moći financirati raznoliki projekti, od vodovodizacije i odvodnje, preko zdravstva, vrtića i škola sve do energentske obnove i digitalizacije.

„Zasigurno će biti mnoštvo izazova u pripremi i paralelnoj provedbi projekata, što naglašava važnost osiguravanja dodatnih kapaciteta i organizacije timova. Poanta je bila na današnjem sastanku ponuditi kvalitetne informacije kako prilagoditi projekte svim natječajima koji dolaze. U prethodnom razdoblju smo imali dobre rezultate, a ako želimo nastaviti tu dinamiku nužna je dobra koordinacija te da županija i svi naši gradovi i općine imaju sve potrebne informacije“, dodao je Erlić.

Zamjenik župana, Šime Vicković naglasio je kako su prioriteti Zadarske županije školstvo i zdravstvena skrb, jer je u time resorima najviše ustanova kojima je županija osnivač.

„U ovom trentuku imamo spremnih šest građevinskih dozvola za gradnju ili nadogradnju škola na području naše županije, a još četiri su u pripremi za izdavanje dozvola. Mi smo se pripremili i napravit ćemo sve što možemo da na razini županije poboljšamo standard u školstvu i do samog kraja dovedemo što više projekata. Važno je da se jednosmjenska nastava uvede u što veći broj naših škola, što je i jedan od nacionalnih ciljeva. Očekujemo da će naši gradovi i općine biti spremni za novu financijsku omotnicu, a na raspolaganju su im naše razvojne agencije za tehničku pomoć u pripremi projekata“, ustvrdio je Vicković.

Načelnik Općine Bibinje, Šime Sekula, najavio je projekte koje planiraju provesti kroz novu financijsku omotnicu Europske unije. 

„Imamo građevinsku dozvolu za dječji vrtić s jaslicama i to nam je jedan od prioriteta. Također, ono što je nam je bitno, kao i većini priobalnih naselja je izgradnja sustava odvodnje koji planiramo kroz projekt Aglomeracije Bibinje - Sukošan. Nadamo se da ćemo u ovoj financijskoj perspektivi ostvariti naše kapitalne projekte“, poručio je Sekula naglasivši izvrsnu suradnju sa Županijom i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

11. veljače obilježava se Dan europskog broja 112. U državama Europske unije broj 112 koristi se temeljem Odluke Vijeća Europskih zajednica o ustanovljenju jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 (Councit Decision 9113961EEC) od 29. srpnja 1991. Predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta i Viječa Europe su 11. veljače 2009. godine potpisali tripartitnu deklaraciju kojom je ustanovljen 11. veljače kao Dan europskog broja 112. Deklaracijom se pozivaju zemlje članice Unije da medijski promiču ovaj jedinstveni broj i sve aktivnosti kojima se obilježava ovaj dan, kako bi što više građana Unije bilo upoznato s postojanjem i uporabom broja 112. Svrha uvodenja jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 je pružiti jednostavan, jednak, siguran i učinkovit pristup hitnim službama svim građanima Unije, osobito onima koji putuju između država unutar Unije. Zbog toga je jako važno podizati svjesnost građana o broju 112, dok nadiežna tijela Unije i država članica razvijaju broj 112 prema visokim standardima za pristupačnost i funkcionalnost. Broj 112, trenutno je jedini hitan broj u devet država Unije: Danskoj, Estoniji, Finskoj, Litvi, Malti, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Švedskoj. No, broj 112 ne koriste samo zemije Unije, već je uveden u još 11 država na području Europe i u svijetu, kao jedini hitan broj ili uz druge nacionalne hitne brojeve. U Republici Hrvatskoj jedinstveni europski broj za hitne službe 112 uveden je 11. veljače 2005. godine. Pozivi upućeni na jedinstveni europski broj za hitne službe 112 primaju se u županijskim centrima 112, neprekidno 24/7/365, za sve vrste hitnih situacija. Danas možemo slobodno kazati da je broj 112 u Republici Hrvatskoj ispunio svoju osnovnu namjenu i prepoznat je kao broj na kojeg se njezini gradani i turisti mogu osloniti u svakoj hitnoj situaciji. Korištenje i nadogradnja broja 112 u Republici Hrvatskoj slijedi obveze zadane pred broj 112 europskim i nacionalnim propisima te je u cjelini usmjerena na implementaciju suvremenih rješenja u elektroničkim komunikacijama i informacijskim sustavima kao i jačanju koordiniranja ostaiih hitnih brojeva policije, vatrogastva i hitne medicinske pomoći. Sada na broju 112 imamo implementirane funkcionalnosti kao što su lociranje pozivatelja, SMS na 112 i „e-poziv" (eCall). Slijedi uvodenje dodatnih funkcionalnosti, medu kojima su osobito značajne one koje bi osobama s invaliditetom pružile jednaku mogućnost pristupa broju 112 kao i drugim korisnicima. Organizacijski i funkcionalni ustroj broja 112 u sklopu Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova omogućava kvalitetnu afirmaciju ovog žurnog broja u pogledu brze i učinkovite koordinacije i razmjene informacija s hitnim službama. Županijski centri 112 zajedno s Operativnim centrom civilne zaštite čine jedinstveni operativno-komunikacijski sustav - Sustav 112, koji čini komunikacijsku osnovu za djelovanje sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj. Sustav 112 u svakom trenutku može pružiti komunikacijsku potporu stožerima civilne zaštite te drugim sudionicima i operativnim snagama civilne zaštite u izvanrednim situacijama i osigurati brzi protok informacija izmedu sastavnica sustava civilne zaštite od lokalne, preko područne (regionalne) do nacionalne te medunarodne razine. Na kraju, želimo naglasiti značajke i prednosti broja 112, kako za gradane i turiste tako i za sve hitne službe:

• Broj 112 dostupan je 24 sata dnevno, svih 365 dana u godini, a pozivi su besplatni sa svih javnih telefonskih govornica, mobilnih ili fiksnih telefonskih priključaka. • Pozivatelj ne mora poznavati telefonske brojeve hitnih službi te njihove teritorijalne i strukovne nadležnosti, što je posebno značajno za turiste ifi pozivatelje u stresnim okoinostima.
• Pozivom na broj 112 može se dobiti pomoć bilo koje hitne službe: policije, vatrogasaca, hitne medicinske pomoći, gorske službe spašavanja, službe traganja i spašavanja na moru, inspekcijske ili konnunaine službe te udruga gradana koje na temelju svoje djelatnosti i sposobnosti sudjeluju u aktivnostima sustava civilne zaštite, kao što su lovci, ronioci, pčelari i drugi.
• Sustav 112 omogućava lociranje pozivatelja na broj 112 te može pružiti mogućnost sporazumijevanja s pozivateljem na stranom jeziku.
• Pozivom na broj 112 štedi se vrijeme jer pozivatelj jednim pozivom praktički paralelno alarmira nekoliko službi, odnosno operater na broju 112 nakon dojave hitnog slučaja alarmira i komunikacijski koordinira sve hitne i druge nadležne službe u odredenoj situaciji.
• Hitne službe u svome operativnom radu nisu ometane zlonamjernim, nenamjenskim ili višestrukim opetovanim pozivima o istom hitnom slučaju jer im operater na broju 112 takve pozive ne prespaja.

Danas, 13. veljače 2022. godine u Karinu je polaganjem vijenaca na grob franjevaca i svetom misom za Domovinu obilježen Dan sjećanja na VRO  „Maslenica“ i na razaranje Franjevačkog samostana i crkve Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije. 

Godišnjica je podsjetnik na dan kad su pobunjeni Srbi na tada okupiranom hrvatskom teritoriju, u znak osvete za uspjeh oslobodilačke operacije Maslenica, 13. veljače 1993. g. opljačkali vrijednu sakralnu samostansku baštinu, a miniranjem razorili crkvu i samostan u Karinu, koji je i spomenik kulture nulte kategorije iz 15. stoljeća. 

Vijence su položili predstavnici postrojbi iz Domovinskog rata, Ministarstva hrvatskih branitelja, MORH-a, MUP-a, Zadarske županije te jedinica lokalne samouprave. 

U ime Ministarstva branitelja  vijenac je položio izaslanik  potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda državni tajnik  Špiro Janović, u ime Ministarstva obrane izaslanik  ministra obrane RH Maria Banožića  brigadir Ivica Černa, voditelj Odsjeka za standardizaciju i kvalitetu obuke Središta za obuku „Rudolf Perešin“ te u ime   PU Zadarske  načelnik PP Benkovac Marijo Brzoja. Počast su  u ime Zadarska županije odali predsjednik Županijske skupštine Zoran Šikić i pročelnik UO za obrazovanje, kulturu i sport Ivan Šimunić, gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić, gradonačelnik Grada Benkovca  Tomislav Bulić, izaslanstvo Grada Obrovca , predstavnici  Udruge dragovoljaca Domovinskog rata iz Pridrage te ostali predstavnici braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.  

Svetu  misu  za Domovinu u crkvi Sv. Male Tereze   predslavio je  fra Ilija Mikulić vojni kapelan bojne „Pauci“ iz Knina i Inžinjerske bojne iz Sinja. Liturgijske dijelove pjeva je klapa Hrvatske ratne mornarice „Sveti Juraj“.  

„Šest stoljeća je franjevački samostan Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije bio u Karinu“, kaže gvardijan fra Petar Klarić dodajući kako su godine 1429.  ovdje došli franjevci, a samostan je u znak osvete za Maslenice razoren, opljačkan i uništen.

 „Franjevci su protjerani i ranije, još u ljeto 1991., ali vratili su se u Karin 1997., a potom se prionulo obnovi samostana. Godine 2006., na Gospu od Anđela, 2. kolovoza je samostan blagoslovljen, crkva je posvećena i stavljen je na raspolaganje vjernicima.“, rekao je fra Petar Klarić. 

„Franjevački samostan u Karinu uvijek je bio na braniku hrvatskog kulturnog, nacionalnog i duhovnog identiteta i valjda je zato u šeststoljetnoj povijesti više puta razaran, a posljednji put najteže prije 29 godina od pobunjenih velikosrba. Veseli me što sam prethodno i kao dužnosnik Ministarstva kulture RH pratio obnovu koja je završila 2006., ali i svaki novi dolazak, danas u ime Zadarske županije, na ovo posebno mjesto, iskazujući na taj način barem malu zahvalnost franjevcima u njemu zbog svega što čine.“, rekao je predsjednik Županijske skupštine dr.sc. Zoran Šikić. 

Karinski samostan jedan je od 122 sakralna objekta u sastavu Franjevačke provincije presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu koji je stradao u  agresiji na Hrvatsku. To je bilo najveće razaranje u njegovoj šest stoljeća dugoj povijesti. Najstariji je samostan od njih petnaest u sastavu te provincije. U taj samostan franjevci su došli 1429. g. i uvijek je imao veliku duhovnu i nacionalnu ulogu. 

Svečano potpisivanje ugovora i primopredaja vozila u sklopu projekta Ispunite svoju zlatnu dob održano je u ponedjeljak, 14. veljače 2022. godine, u Centru za razvoj i edukaciju u Poličniku. Provedbom spomenutog projekta unaprijedit će se socijalne usluge za pripadnike ranjivih skupina na teritorijalnom obuhvatu urbane aglomeracije Zadar kroz zapošljavanje šest socijalnih asistenata i nabavu tri nova hibridna vozila.

Svečanosti su, uz ostale, nazočili državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Marija Pletikosa, župan Zadarske županije Božidar Longin, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković i načelnik općine Poličnik Davor Lončar.

Župan Longin čestitao je prijavitelju i partnerima na odobrenom projektu koji donosi boljitak zajednici te je poručio kako se na području Zadarske županije trenutno provode projekti vrijedni preko 3,8 milijardi kuna, a istovremeno se otvara povijesna šansa s novom financijskom omotnicom vrijednom gotovo 25 milijardi eura.

„Znanja i kapacitete imamo, na nama je da prilike iskoristimo. Uvjeren sam da će naše stručne službe u Županiji, naše razvojne agencije, kao i naši gradovi i općine imati pripremljene projekte kako bismo uspješno povukli spomenuta sredstva“, poručio je župan.

„Projekt Ispunite svoju zlatnu dob donosi višestruku korist zajednici – omogućio je zapošljavanje osoba koje će bit pomoć i podrška onima kojima je pomoć najpotrebitija – starijim osobama i osobama s invaliditetom. Isto tako angažirani su i gospodarski subjekti – kroz nabavu automobila i usluge edukacije i organizacije događanja kao što su sportski susreti i kreativne radionice“, kazala je ravnateljica Agencije ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković, a važnost projekta za zajednicu istaknuo je i načelnik Lončar dodavši da je preko njega zaposleno 6 socijalnih asistenata koji će osobama s invaliditetom i osobama starije životne dobi pružati usluge u njihovim svakodnevnim obvezama, a u pružanju usluga na raspolaganju su im i 3 hibridna vozila koja su također nabavljena kroz projekt.

Voditelj projekta Ante Mikulić, savjetnik u Agenciji ZADRA NOVA predstavio je projekt kroz koji će se održati i radionice raznih sadržaja s ciljem socijalizacije ciljnih skupina i izrade kreativnih i umjetničkih radova. Ugroženim ciljnim skupinama na projektu biti će dostupan psihoterapeut i fizioterapeut što će doprinijeti razvoju mentalnih i fizičkih mogućnosti kod korisnika. Nabavljena je računalna oprema i namještaj za opremanje prostorija kod svih partnera u kojima će se navedene radionice održavati.      

Osim Općine Poličnik, partneri na projektu su i Grad Nin, općine Zemunik Donji, Bibinje, Ražanac, Preko i Galovac te Udruga HVIDR-a Zadar i Lokalna akcijska grupa Mareta.

Projekt  ukupne vrijednosti 2.884.267,80 kuna financira se iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., a njegova provedba trajat će do veljače 2023. godine.

Agencija ZADRA NOVA kao regionalni koordinator, u suradnji s prijaviteljem, pripremila je i prijavila projekt te će sudjelovati i u njegovoj provedbi. Angažman Agencije na ovom projektu omogućuje projekt ZADRA NOVA ZA VAS kroz koji se financira rad djelatnika Agencije, a usluge pripreme i provedbe ne stvaraju financijski teret za prijavitelje i partnere. Projekt je sufinanciran sredstvima tehničke pomoći u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Pozitivni gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji koji su zabilježeni tijekom cijele prošle godine nastavljeni su i u prvom mjesecu 2022. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana siječnja u Zadarskoj županiji imali smo gotovo 57 tisuća zaposlenih (56.786) odnosno 1.845 (3,4 posto) više nego na isti dan godinu ranije kada ih je bilo 54.941.

„Trebamo biti u potpunosti zadovoljni ovim brojkama jer smo za dvije tisuće zaposlenih premašili broj zaposlenih u odnosu na razdoblje prije pandemije koronavirusa. Na svima nama je zadatak raditi sve što možemo da gospodarska slika naše županije iz dana u dan bude sve bolja“, istaknuo je župan Božidar Longin, dodavši da nam se pruža velika prilika za dodatan iskorak, sredstvima koja su nam na raspolaganju u novoj financijskoj omotnici Europske unije koja bi nam trebala omogućiti nastavak pozitivnih investicijskih trendova.

„Važno je istaknuti da Hrvatska bilježi odlične gospodarske pokazatelje, primjerice očekivani rast BDP-a u 2021. godini je iznad 10 posto čime smo druga najbolja država u Europskoj uniji. Generatori gospodarskog rasta su prije svega domaća potražnja i investicije, a mi ćemo na županijskoj razini nastaviti s mjerom subvencije kredita poduzetnicima za investicijske projekte, a u 2022. godini uvest ćemo i neke nove programe poput sufinanciranja otvaranja start-up tvrki. Nema razvoja bez investicija i zato, u okviru svojih mogućnosti, potičemo razvoj poduzetništva i gospodarstva“, najavio je Longin.

Upravo zbog subvencije Zadarske županije naši poduzetnici imaju najnižu kamatnu stopu (cca 1%) kada ulaze u investicijske projekte. Poduzetnici su temeljni nositelji poslovne aktivnosti, a s obzirom da su niske kamatne stope jedan od najvažnijih uvjeta za investicijski rast svakako ćemo nastaviti subvenciju kamata na investicijske kredite, jer se to pokazalo konkretnom mjerom pomoći gospodarstvu. Zato je u međuvremenu i povećan kreditni potencijal za investicijske projekte, stoji u analizi Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam Zadarske županije.

Broj zaposlenih osoba u Zadarskoj županiji tijekom posljednjih godina značajno je porastao. Primjerice, u odnosu na 2014. godinu taj se broj povećao za više od 11 tisuća (11.025 ili 24,1 posto) s trendom daljnjeg rasta. Dobre brojke zabilježene su i na nacionalnoj razini pa je broj zaposlenih u RH na dan 31. siječnja 2022. godine veći nego na isti dan prošle godine i to 37.238 ili 2,4 posto.

ZAPOSLENI – ZADARSKA ŽUPANIJA

Peta sjednica Županijske skupštine Zadarske županije zbog epidemiološke situacije održana je elektronskim putem, uz korištenje aplikacije Zoom, a vijećnici su raspravljali o više točaka dnevnog reda. Među ostalim, o koeficijentima za obračun plaća službenika i namještenika Zadarske županije, visini pomoći za podmirenje troškova ogrjeva, proširenju i promjeni djelatnosti Specijalne bolnice za ortopediju Biograd na Moru i Psihijatrijske bolnice Ugljan te o više odluka vezanih uz davanje ili prestanku koncesija na pomorskom dobru.

Nakon preuzimanja 112 djelatnika iz bivšeg Ureda državne uprave danas donesenom Odlukom  o koeficijentima za obračun plaća službenika i namještenika Zadarske županije svi službenici i namještenici Zadarske županije ostvaruju pravo na plaću po jedinstvenom i usklađenom aktu predstavničkog tijela. Osnovica za obračun plaće službenika i namještenika Zadarske županije utvrđena je člankom 44. Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike upravnih tijela Zadarske županije, a koeficijenti ovise o radnom mjestu. Najveće povećanje u plaćama, kako je istaknula resorna pročelnica Bibijana Baričević imat će najniže rangirani službenici i namještenici.

„Koeficijenti se u Zadarskoj županiji nisu mijenjali od 2010. godine, a nakon preuzimanja djelatnika iz Ureda državne uprave imali smo obvezu za usklađenje plaća svih djelatnika“, istaknuo je župan Božidar Longin dodajući da se plaće dužnosnicima, odnosno njemu i zamjeniku župana neće povećati.

Vijećnici su donijeli odluku o visini pomoći za podmirenje troškova ogrjeva u 2022. godini kojim se utvrđuje visina pomoći za podmirenje troškova ogrjeva samcu ili kućanstvu korisniku zajamčene minimalne naknade koji se griju na drva u 2022. godini u iznosu od 1.050,00 kn.

Na današnjoj sjednici izglasane su Odluke o promjeni i proširenju djelatnosti Specijalne bolnice za ortopediju Biograd na Moru i Psihijatrijske bolnice Ugljan kojom se dosadašnje djelatnosti obiju ustanova proširuju za djelatnost zdravstvenog turizma i djelatnost telemedicine.

Vijećnici su, uz ostalo, donijeli odluku o javnom prikupljanju ponuda za davanje koncesije na pomorskom dobru za gospodarsko korištenje luke posebne namjene –  brodogradilišna luka u  Sukošanu  s pravom rekonstrukcije i dogradnje.

Koncesijom se stječe pravo obavljanja sljedećih djelatnosti: brodogradnja, servisiranje plovila i remont, smještaj i opskrba plovila, funkcija prezentacije i očuvanja tradicijske brodogradnje (muzej) s pravom obavljanja prezentacijskih izleta te pružanje prakse u cilju osposobljavanja učenika za zanimanje brodograditelj te opremanje, organizacija i naplata parkinga.

Doneseno je i više odluka o javnom prikupljanju ponuda za davanje koncesija na pomorskom dobru u svrhu obavljanja parkirališne djelatnosti, a doneseno je i nekoliko odluka o neprihvaćanju ili poništenju koncesija na pomorskom dobru.

U organizaciji Razvojne agencije Zadarske županije ZADRA NOVA, vodećeg partnera na prekograničnom projektu s Italijom – PEPSEA (Protecting the Enclosed Parts of the Sea in Adriatic from Pollution), a u suradnji s Vatrogasnom zajednicom Zadarske županije prezentirana je oprema nabavljena u sklopu ovog projekta. Javna vatrogasna postrojba na ovaj način je dobila opremu za nadzor, elektroničku, brodsku te opremu za sanaciju razlijevanja ulja, ukupne vrijednosti od gotovo 1,4 milijuna kuna.

„Ovakvi su projekti za nas iznimno značajni jer kao najribarskija hrvatska županija te županija čija je najjača gospodarska grana turizam, s posebnim naglaskom na nautički turizam, moramo skrbiti za onaj resurs bez kojega svega toga ne bi bilo – za more. Nažalost, vjerojatnost za nesreće koje uključuju onečišćenje mora je prilično velika, osobito u ljetnim mjesecima kada se broj plovila u našem akvatoriju drastično poveća. Osiguravanjem ove opreme, s kojom imamo priliku upoznati se tijekom današnje prezentacije, Vatrogasna će zajednica imati odgovarajući alat za djelovanje u slučaju incidenta. Zahvaljujući svima koji su svojim radom doprinijeli da ovaj projekt bude uspješno proveden, želim prije svega što manje situacija u kojima će se kvaliteta i učinkovitost nabavljene opreme pokazati na djelu,“ rekao je zamjenik župana Šime Vicković.

Glavni cilj projekta PEPSEA jest razviti rješenja za slučajeve onečišćenja u lukama, zaljevima i lagunama (koji se nazivaju i zatvoreni dijelovi mora – EPS-ovi) koja nastaju zbog prirodnih katastrofa i onih izazvanih ljudskim djelovanjem. S obzirom da se bliži završetak, provedba projekta počela je 1. siječnja 2019. godine, a kraj je predviđen 30. lipnja 2022. godine, projekt je razvio nekoliko rezultata uključujući:

 - prekogranični intervencijski plan uključujući ublažavanje mjera, odgovor na hitne slučajeve i oporavak za sprječavanje onečišćenja gdje je to moguće i njegovo smanjenje ako je neizbježno;

 - program obuke za tri razine pripreme i odgovora na slučajno onečišćenja mora naftom;

 - nekoliko radnji usmjerenih na podizanje svijesti o pravilnoj upotrebi mora.

Tijekom ove tri godine djelovanja, hrvatski i talijanski partneri radili su na povećanju sigurnosti Jadranskog mora, s posljedičnom prednošću za sektor ribarstva i turizma, razvijajući referentni model primjenjiv na drugim morima. Ukupna vrijednost projekta PEPSEA iznosi 2,9 milijuna eura od čega su bespovratna EU sredstva 502.612,56 eura.