U četvrtak, 19. listopada 2023. godine, u zdravstvenom sustavu Zadarske županije u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite  prvi je put obavljen postupak sanacije zubi djece s poteškoćama u razvoju.

Zahvat je obavio multidisciplinarni tim predvođen doktoricom dentalne medicine specijalisticom oralne kirurgije Nevenom Čmelik Sinovčić i anesteziologom Edijem Karucom.

„Izuzetno smo ponosni na sve članove tima koji su sudjelovali u ovome i uložili značajan napor kako bi se ovi postupci mogli i provoditi ovdje. Nije lako ni jednostavno, a to jako dobro znaju oni koji se bave organizacijom rada u ustanovama, započeti novu praksu . Veliki je to broj detalja koje je potrebno uskladiti kako bi sve teklo kako treba. Zato čestitamo i zahvaljujemo u ime svih  kojima će ti postupci život učiniti lakšim,“ komentirao je ovaj značajan događaj župan Božidar Longin.

Pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo Marko Kolega, koji se svakodnevno bori s nizom otegotnih okolnosti koje otežavaju organizaciju zdravstvene skrbi na području županije, istaknuo je: „U Zadarskoj županiji snažno se zalažemo kako bismo postojeći zdravstveni sustav održali te ga poboljšali  koliko god je to moguće u uvjetima kada se suočavamo s brojnim očekivanim i neočekivanim izazovima. S obzirom da ovi zahvati nisu obuhvaćeni standardnim paketom usluga koje pružaju Opća bolnica Zadar i Dom zdravlja Zadarska županije bilo je potrebno sklopiti poseban sporazum o  poslovnoj suradnji između ustanova i Zadarske županije za obavljanje  zahvata jednom mjesečno. Već se poduzimaju potrebni koraci kako bi ovi postupci postali sastavni dio posebnih programa koje financira HZZO jer bi se tada, po potrebi, povećao broj termina i zahvati bi se mogli obavljati i za osiguranike iz drugih županija. Time bi se liste čekanja na te zahvate u Republici Hrvatskoj općenito smanjile.“

POZIV

na sudjelovanje u savjetovanju s javnošću o

 NACRTU PRIJEDLOGA SREDNJOROČNOG PLANA DAVANJA KONCESIJA NA POMORSKOM DOBU ZADARSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE OD 2024. DO 2026 GODINE

PRAVNI TEMELJ:

Sustav koncesija u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o koncesijama (Narodne novine, broj 69/17, 107/20). Zakon predstavlja krovni propis kojim se na općoj razini uređuju sva osnovna pitanja vezana za koncesije.

Zakonodavni okvir za koncesije, uz Zakon o koncesijama, čine i posebni propisi kojima se uređuju koncesije u pojedinim područjima i za pojedine djelatnosti.

Davanje koncesija na pomorskom dobru regulirano je Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ 83/23), a postupak je detaljnije uređen Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru („Narodne novine“ 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 102/11, 83/12, 10/17) (u daljnjem tekstu: Uredba). Predmetna Uredba sukladno članku 231. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe kojom se utvrđuju početni iznosi naknade za koncesiju u ovisnosti o namjeni koncesije, obuhvaća li koncesija gradnju ili samo gospodarsko korištenje, o zonama, stupnju isključenja opće upotrebe te minimalnom sadržaju ponude i minimalnim kriterijima za ocjenjivanje ponuda.

Sukladno članku 56. stavku 7. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ broj 83/23), Upravni odjel za pomorsko dobro, more i promet, kao nadležno tijelo, provodi pripremne radnje za davanje koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra za predmete koji su od interesa i značaja za jedincu područne (regionalne) samouprave i koncesije u ostalim zaštićenim dijelovima prirode na rok do 20 godina, a čija je namjena planirana prostornim planom i to:

1. za luku posebne namjene

2. za nautičko sidrište

3. za privezište

4. za zahvaćanje mora (npr. punjenje bazena morskom vodom, eksploatacija mora za medicinske proizvode, desalinizatori, za uzgoj ribe i drugih morskih organizama i sl.)

5. za korištenje snage mora za grijanje i/ili hlađenje, postavljanje i upotrebu solarnog/fotonaponskog sustava te za druga inovativna rješenja koja se odnose na energetsku učinkovitost

6. za obavljanje proizvodnih i uslužnih djelatnosti (npr. morska solana, ugostiteljski objekt, objekt za proizvode ribarstva i akvakulture, uključujući žive školjkaše i dr.)

7. za objekt prometne infrastrukture i suprastrukture (aerodrom na vodi, helidrom i sl.)

8. za gospodarsko korištenje morske plaže

9. za pomorski servis, izgrađeni plažni ili bazenski objekt

10. za uzgoj ribe i drugih morskih organizama, s potrebnom popratnom infrastrukturom koja uključuje i plutajuće objekte koji su postavljeni na lokaciji koncesije i koriste se za djelatnost akvakulture

11. i za drugu namjenu

Člankom 78. stavak 1. Zakona o koncesijama („Narodne novine“ broj 69/17, 107/20) davateljima koncesija propisana je obveza izrade godišnjih i srednjoročnih (trogodišnjih) planova davanja koncesija.

Obveza je davatelja koncesije izraditi srednjoročni plan davanja koncesija za 2024., 2025. i 2026. godinu te ga do kraja siječnja iduće godine dostaviti ministarstvu nadležnom za financije.

OBRAZLOŽENJE:

Zakon o koncesijama u članku 78. stavku 8. i 9. propisuje kako davatelj koncesije dostavlja Ministarstvu financija srednjoročni (trogodišnji) plan o davanju koncesija iz svoje nadležnosti s jasno iskazanim procijenjenim ekonomskim učincima provedbe budućih ugovora o koncesiji uz odgovarajuću primjenu propisa kojima se uređuju javne financije, odnosno priprema, ocjena i izvedba investicijskih projekata. U srednjoročnom (trogodišnjem) planu davanja koncesija navode se gospodarska i druga područja u kojima se planiraju dati koncesije, građevine koje će se graditi, odnosno djelatnosti koncesije, planirani rashodi za koncesije i prihodi od koncesija, ocjena očekivane gospodarske koristi od planiranih koncesija

Temeljem članka 13. stavak 5. Pravilnika o Registru koncesija („Narodne novine“ broj 1/18) određeno je kako se planovi dostavljaju na zahtjev Ministarstva financija na Obrascu 3 - Plan davanja koncesija te isti čini sastavni dio ovog Plana.

Plan sadrži pet članaka kojima se uređuje kako slijedi:

Članak 1.

Ovim člankom općenito se definira predmet ovog akta.

Članak 2.

Člankom se utvrđuje planirani broj koncesija, predviđene vrste i predmete koncesija, rokove na koje se koncesije planiraju dati, pravnu osnovu za davanje koncesije, procijenjenu godišnju naknadu za pojedinu koncesiju, popis ugovora o koncesiji koji istječu u godini na koju se plan odnosi s napomenom za koje se koncesije planira novi postupak davanja koncesije te obrazloženjem razloga za eventualno neplaniranje davanja nove koncesije.

Članak 3. - Članak 5.

Ovim odredbama regulira se osiguravanje sredstava za provedbu Plana, dostava Plana nadležnom Ministarstvu te objava i stupanje na snagu Plana.

Budući je Srednjoročni plan davanja koncesija na pomorskom dobru Zadarske županije akt kojim se utječe na interese građana i pravnih osoba, sukladno članku 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine broj 25/13., 85/15., 69/22), provodi se postupak savjetovanja s javnošću. Postupak savjetovanja provest će se sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine broj 140/09.), stavljanjem Nacrta prijedloga Plana na internetske stranice Zadarske županije s mogućnošću zainteresiranih da elektronskom poštom ili u pisanom obliku dostave svoje komentare, primjedbe i prijedloge na raspoloživom obrascu – prilog 3.ovog Poziva.

Postupak savjetovanja provest će se u razdoblju od 20.10.2023. do 20.11.2023. godine. Organizator i nositelj postupka savjetovanja je Upravni odjel za pomorsko dobro, more i promet u Zadarskoj županiji.

Uz ovaj Poziv na sudjelovanje u savjetovanju s javnošću, stavlja se na raspolaganje utvrđeni Nacrt prijedloga Srednjoročnog plana davanja koncesija na pomorskom dobru na području Zadarske županije za razdoblje od 2024. do 2026. godine sa Prilogom 3 (Obrazac) – Srednjoročni plan davanja koncesije na pomorskom dobru Zadarske županije za razdoblje od 2024. godinu do 2026. godine i Obrazac za sudjelovanje u savjetovanju.

-          Prilog 2. - Nacrt prijedloga Plana davanja koncesija na pomorskom dobru Zadarske županije za razdoblje od 2024. do 2026. godine

-          Prilog 3. - Obrazac Prilog 3 – Plan davanja koncesija na pomorskom dobru Zadarske županije za razdoblje od 2024. do 2026. godine

-          Prilog 4. - Obrazac za dostavu prijedloga, primjedbi i mišljenja u internetskom savjetovanju.

Hrvatski Crveni križ, najveća humanitarna organizacija u Republici Hrvatskoj, ove godine obilježava tri važne obljetnice - 145 godina postojanja i djelovanja na tlu današnje RH, 70 godina dobrovoljnog davanja krvi u Hrvatskoj u organizaciji Crvenog križa te 30 godina od priznanja Hrvatskog Crvenog križa kao samostalnog društva.

Tim povodom Hrvatski Crveni križ organizira veliko cjelodnevno događanje 25. listopada u Zadru, gradu u kojemu je i osnovan 1878. godine.

Program obilježavanja počinje u jutarnjim satima u HNK Zadar akcijom dobrovoljnog darivanja krvi u vremenu od 8 do 10 sati. Nastavlja se u 11 sati u Dječjem vrtiću Sunce predstavljanjem slikovnice „Drvo dobrih djela“ te u 15 sati otkrivanjem spomen ploče osnivačici Crvenog križa u zadru grofici Ameliji Lantana, rođenoj Borelli na adresi Poljana pape Aleksandra III 5. U kontekstu osnutka Crvenog križa na prostoru današnje Republike Hrvatske, poseban spomen zaslužuje Amelia Lantana, koja je 1878. bila prva potpredsjednica i osnivačica, Domoljubne gospojinske zadruge dalmatinske (Società patriotica dalmata di signore per soccorsi). Za zasluge ju je 1905. godine austrijski car odlikovao Elizabetinim ordenom 2. reda. Ovo društvo zadarskih žena utemeljeno je prema zaključcima međunarodne konferencije u Ženevi na kojoj je osnovana međunarodna organizacija Crvenog križa i priznato je kao prva organizacija Crvenog križa na Balkanu.

U 16 sati u HNK u Zadru bit će izvedena predstava „Da sam ja kontesa Dora“.

„Grofica Dora Pejačević koja je kao hrvatska skladateljica i violinistica ostavila veliki trag u svijetu glazbe, ostavila je i veliki trag u Crvenom križu. Obitelj Pejačević utrla je put Crvenom križu u Našicama. Dorina baka Lila bila je prva predsjednica Crvenog križa u Našicama. Tijekom prvog Svjetskog rata, obitelj Pejačević vodila je Bolnicu Crvenog križa u Našicama u kojoj je volontirala i Dora pomažući ranjenicima, te time promicala ideju humanosti i solidarnosti.“, navela je zamjenica izvršnog predsjednika Hrvatskog Crvenog križa Marina Pinjagić Telak.

Dodala je kako je priča o Dori, osim o umjetnosti, ujedno i priča o ljudskosti, plemenitosti i volontiranju – o onim vrijednostima na kojima se svako društvo treba zasnivati i koje bi svaka zajednica trebala njegovati, graditi, i promovirati, a što je Dora u svojoj skromnosti i ljubavi prema čovjeku odabrala i svakodnevno živjela.

„Umjetnost, baš kao i volontiranje povezuje ljude i budi u čovjeku empatiju i ono što je najbolje. I umjetnost i volontiranje su univerzalni komunikacijski kanali putem kojih šaljemo poruke humanosti, tolerancije i mira, a to su temeljne poruke Crvenog križa.“, istaknula je Marina Pinjagić Telak.

U 17 sati održat će se pokazna vježba spašavanja iz mora, a u 18 i 30 u Kneževoj palači otvara se izložba „Baština humanosti u Zadru: 145 godina Crvenog križa u Hrvatskoj“ koju priređuje Znanstvena knjižnica Zadar.

„Upravo Statut iz 1878. godine iz fonda Znanstvene knjižnice Zadar bio je jedan od povoda za organiziranje ove izložbe,”, rekla je v.d. ravnatelja Znanstvene knjižnice Zadar i jedna od autorica izložbe Marijana Senkić-Klapan. Znanstvena knjižnica Zadar i Narodni muzej Zadar u svom bogatom fondusu čuvaju građu koja je povezana s osnivanjem i djelovanjem navedene udruge, a izložba kojoj su još autori Tomislav Blažević I Mihaela Šimat, bit će otvorena do 8. studenog.

Nakon otvaranja izložbe slijedi svečana sjednica te koncert “Baština humanosti” u izvedbi Nele Šarić, Nere Gojanović i Gordane Pavić.

Idrućega dana 26. listopada u Kneževoj palači bit će upriličeno tradicionalno primanje jubilarnih darivatelja krvi, a kako je istaknuo ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa u Zadru Šime Lisica, ove godine po prvi puta imamo darivatelja koji je krv dao čak 125 puta.

Rekordne brojke zaposlenosti u Zadarskoj županiji nastavljene su i u devetom mjesecu 2023. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana rujna imali smo 65.087 zaposlenih što je povećanje za gotovo tri tisuće (4,4 posto) u odnosu na isti dan godinu ranije.

„Trend je vrlo pozitivan, a prema svim pokazateljima očekujemo da će i nastavak ove godine biti još bolji. Nastavljamo bilježiti rekordnu zaposlenost i rekordno nisku nezaposlenost, turistička godina je prema svim pokazateljima najbolja do sada i ona će zasigurno dati značajan doprinos gospodarskom rastu“, istaknuo je župan Božidar Longin podsjetivši kako Zadarska županija u okviru svojih proračunskih mogućnosti provodi niz aktivnosti kojima potiče rast poduzetništva.

Tako je kroz nedavno završeni javni poziv za dodjelu potpora za povećanje konkurentnosti mikro poduzetnicima Zadarska županija osigurala 65.500 eura, dok je za potpore poljoprivrednim proizvođačima odobreno 160.000 eura bespovratnih sredstava. U tijeku su javni pozivi Zadarske županije za poticanje IT poduzetništva i za potpore iz područja marikulture za 2023. godinu.

„Poduzetnici na području naše županije napravili su u proteklom razdoblju značajan iskorak, pokazavši u velikoj mjeri inovativnost, sposobnost i tržišnu konkurentnost. Porast prosječnih plaća na razini županije uvelike je zasluga i njihovih poslovnih aktivnosti koje će zasigurno dati doprinos pozitivnim gospodarskim kretanjima koje očekujemo u narednom razdoblju. Zaključno, gledajući iz perspektive Zadarske županije slobodno možemo kazati da očekujemo dosad najuspješniju godinu po svim gospodarskim pokazateljima, a najave za iduću godinu također su vrlo optimistične“, tvrdi župan.

Ako zaposlenost promatramo po gradovima i općinama, više od 70 posto radnog stanovništva je raspoređeno u tri najveća grada - Zadru, Biogradu i Benkovcu. Od ukupnog broja zaposlenih u rujnu, njih 39.141 (60.14 posto) radi u sjedištu županije, gradu Zadru. Slijede gradovi Biograd (3.722), Benkovac (2.981), Nin (1.519) i Pag (1.518) te općine Pakoštane (1.254), Sukošan (1.135), Poličnik (1.121) i Preko (1.036) i Vir s 920 zaposlenih osoba.

Svi navedeni podaci potvrđuju činjenicu da je broj zaposlenih u Zadarskoj županiji tijekom posljednjih godina značajno porastao. Primjerice, u odnosu na 2014. godinu taj se broj povećao za gotovo 15 tisuća (29,3%), od čega je samo u posljednje dvije godine zabilježen rast od gotovo 6 tisuća.

Od 18. listopada 2023. godine do 18. studenog 2023. godine Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i šport Zadarske županije provodi savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Pravilniku javnih potreba u športu.

.Donošenjem Pravilnika javnih potreba u športu Zadarske županije omogućava se učinkovito financiranje javnih potreba u športu, te utvrđivanje mjerila za osiguranje sredstava, metodologiju i rokove za izradu i dostavu prijedloga programa javnih potreba, način izvršavanja programa javnih potreba, način i rokove izvještavanja o provedbi programa javnih potreba te metodologiju izrade financijskih planova korisnika javnih potreba u športu.

Postupak savjetovanja provest će se sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, stavljanjem Nacrta prijedloga Pravilnika na mrežne stranice Zadarske županije s mogućnošću zainteresiranih da elektronskom poštom ili u pisanom obliku dostave svoje komentare, primjedbe i prijedloge na raspoloživom obrascu – prilog 3.ovog Poziva.

Saznajte više na poveznici

P O Z I V

na sudjelovanje u savjetovanju s javnošću

o Nacrtu prijedloga Pravilnika javnih potreba u športu Zadarske županije

Člankom 28. stavkom 1. Pravilnika o radu župana („Službeni glasnik Zadarske županije“ broj: 16/22) utvrđeno je da prije utvrđivanja prijedloga općeg akta odnosno drugih strateških ili planskih dokumenata Županije kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba, provodi se postupak savjetovanja s javnošću sukladno zakonima koji uređuju pravo na pristup informacijama i savjetovanja s javnošću u postupku donošenja ovih akata.

Cilj je prikupiti informacije o interesima, stavovima i prijedlozima zainteresirane javnosti u vezi s provođenjem javnih potreba u športu te pravovremeno uočiti slabosti i/ili negativne učinke Pravilnika javnih potreba u športu Zadarske županije.

Nacrtom prijedloga Pravilnika javnih potreba u športu Zadarske županije uređene su zakonske obveze navedene u članku 75. Zakona o sportu („Narodne novine“ broj 141/22). Sukladno članku 75. stavak 6. Zakona o sportu („Narodne novine“ broj 141/22) obvezuju se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave općim aktom na prijedlog športske zajednice te školskog i akademskog športskog saveza, u dijelu programa koji provode i ako su osnovani u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, detaljnije propisati kriterije financiranja javnih potreba u športu, mjerila za osiguranje sredstava, metodologiju i rokove za izradu i dostavu prijedloga programa javnih potreba, način izvršavanja programa javnih potreba, način i rokove izvještavanja o provedbi programa javnih potreba te metodologiju izrade financijskih planova korisnika javnih potreba u športu.

Donošenjem Pravilnika javnih potreba u športu Zadarske županije omogućava se učinkovito financiranje javnih potreba u športu, te utvrđivanje mjerila za osiguranje sredstava, metodologiju i rokove za izradu i dostavu prijedloga programa javnih potreba, način izvršavanja programa javnih potreba, način i rokove izvještavanja o provedbi programa javnih potreba te metodologiju izrade financijskih planova korisnika javnih potreba u športu.

Postupak savjetovanja provest će se sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine broj 140/09.), stavljanjem Nacrta prijedloga Pravilnika na mrežne stranice Zadarske županije s mogućnošću zainteresiranih da elektronskom poštom ili u pisanom obliku dostave svoje komentare, primjedbe i prijedloge na raspoloživom obrascu – prilog 2.ovog Poziva.

Postupak savjetovanja provest će se u razdoblju od 18. listopada 2023. godine do 18. studenog 2023. godine. Organizator i nositelj postupka savjetovanja je Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i šport Zadarske županije.

Pozivamo vas na sudjelovanje u postupku Savjetovanja, za koju potrebu Vam je na raspolaganju utvrđeni Nacrt prijedloga Pravilnika javnih potreba u športu Zadarske županije i Obrazac za sudjelovanje u savjetovanju.

-           Prilog 1. Nacrt prijedloga Pravilnika javnih potreba u športu Zadarske županije

-           Prilog 2. Obrazac za sudjelovanje u postupku savjetovanja s javnošću

Obnova kulturne baštine, podizanje energetske učinkovitosti javnih zgrada, jačanje kapaciteta žurnih službi… – primjeri su projekata čija je realizacija planirana na otocima zahvaljujući sredstvima EU fondova. Da bi bespovratna sredstva mogla „stići“ na otoke nužno je bilo osigurati strateški okvir ulaganja. On je pak definiran Planom razvoja otoka Zadarske županije. Drugi preduvjet za uspješnu prijavu i odobrenje projekata je suradnja. Naime, sredstva su namijenjena jedinicama lokalne samouprave i javnopravnim tijelima, a isključivo za javnu infrastrukturu i to za integrirane projekte koji će svojom realizacijom doprinositi poboljšanju kvalitete života i rada u više otočnih mjesta i općina.

Agencija ZADRA NOVA kao regionalni koordinator kroz višemjesečnu suradnju s otočkim dionicima izrađivala je dokument i prateću zakonsku proceduru. Županijska skupština na sjednici održanoj 21. rujna 2023. godine izglasala je odluku o donošenju Plana razvoja otoka Zadarske županije 2021. – 2027., Teritorijalne strategije razvoja otoka Zadarske županije. U skladu sa zakonskim propisima, dokument je izrađen kao dodatak Planu razvoja Zadarske županije 2021. – 2027. Zadarska županija prva je županija u Hrvatskoj koja je izradila i donijela ovaj dokument, a koji je obavezan za svih sedam obalno-otočnih županija.

„Kao predstavničko tijelo, sve odluke donosimo s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i rada stanovnika Zadarske županije. Donošenje odluke o usvajanju predloženog Plana razvoja otoka Zadarske županije posebno nam je važan dokument jer se tiče naših otoka i prilike za daljnji razvoj koji im se pruža kroz raspoloživa bespovratna EU sredstva. Povijesni je ovo trenutak i drago nam je da smo mogli dati svoj doprinos u tom procesu“, naglasio je predsjednik Skupštine dr. sc. Zoran Šikić.

Donošenje ovog dokumenta jedan je od glavnih preduvjeta za provedbu Integriranog teritorijalnog programa (ITP) za otoke u okviru kohezijske politike Europske unije, odnosno preduvjet povlačenju bespovratnih sredstava namijenjenih otocima Zadarske županije.

„Naglasak je na suradnji otočnih jedinica lokalne samouprave i ostalih lokalnih otočnih dionika. Sukladno smjernicama Europske komisije, koje su bile okvir prilikom izrade dokumenta, zadano je kako fokus projekata mora biti na integriranosti. To znači da svaki od projekata koji će se financirati ovim sredstvima ne može biti usmjeren na samo jedno mjesto ili naselje na otoku ili na jednu općinu. Svaki projekt mora doprinositi ostvarenju više ciljeva koji su zadani Teritorijalnom strategijom. Namjera je kroz svaki projekt povezati otoke i njihove potrebe. Pokazati kako se suradnjom mogu riješiti izazovi, koji se razlikuju od otoka do otoka, ali sinergijom i suradnjom može se raditi na njihovu zajedničkom rješavanju“, pojašnjava ravnateljica Agencije ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković.

Naime, za razvoj pametnih i održivih otoka u ITP-u na nacionalnoj razini izdvojeno je ukupno 150 milijuna eura, a od toga je 25,6 milijuna eura bespovratnih sredstava koja će biti na raspolaganju za otoke Zadarske županije.

„S ponosom ističemo kako smo se prvi među sedam obalno-otočnih županija uspješno prijavili na poziv i osigurali suglasnost Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na konačni prijedlog Teritorijalne strategije razvoja otoka. Na ovaj način ujedno smo potvrdili vlastitu spremnost za sudjelovanje u aktivnostima opisanima u okviru ITP-a za otoke. Ujedno smo i prva županija čija je Skupština donijela ovaj dokument. S obzirom na činjenicu da u Zadarskoj županiji imamo 150 otoka i otočića, jasno je da su nam otoci uvijek u fokusu te da je jedan od naših temeljnih ciljeva zadržavanje stanovnika na njima. A da bi stanovnici ostali, potrebno je osigurati kvalitetne životne uvjete, s naglaskom na kvalitetnu infrastrukturu i radna mjesta. Zadarska županija jedna je od onih koja zasigurno najviše ulaže u infrastrukturu svojih otoka. Naravno, za sve te investicije potrebna su značajna financijska sredstva, a najviše novaca za razvojne projekte i dalje nam stoji na raspolaganju iz europskih fondova. To je novac koji treba opravdati dobrim i kvalitetnim projektima, a upravo nam se izradom nove Teritorijalne strategije razvoja otoka Zadarske županije otvara velika prilika za nastavak provođenja razvojnih projekata korištenjem sredstava iz Integriranog teritorijalnog programa“, istaknuo je župan Longin.

Od samog početka izrade Plana razvoja otoka, brojni otočni dionici bili su aktivni u oblikovanju dokumenta. Predstavnici općina i gradova koji u svom sastavu imaju otoke sami su predlagali projekte za definiranje prioritetnih ulaganja. Prema zaprimljenim potrebama i projektima, definirana su područja ulaganja Teritorijalne strategije. Ključna područja ulaganja Teritorijalne strategije razvoja otoka su četiri operacije usmjerene ka:

• održivom upravljanju, očuvanju i korištenju otočnog prostora
• unaprjeđenju poslovne i javne infrastrukture na otocima
• valorizaciji kulturne baštine i razvoju kulturnih usluga te
• poticanju energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energija na otocima.

Idući korak je potpisivanje Sporazuma između Zadarske županije i Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a kojim će ustanoviti prava i odgovornosti. Sporazum će poslužiti kao pravna osnova za provedbu Teritorijalne strategije obalno-otočnih županija te pokretanje poziva na dostavu projektnih prijedloga unutar ITP-a za otoke.

Ugovaranje projekata i početak realizacije očekuje se u drugoj polovici 2024. godine, a tome će prethoditi i javno savjetovanje gdje će javnost imati uvid u poziv za dodjelu sredstava te u konačnici objava poziva i prijava projektnih prijedloga.