Od 26. do 27. listopada 2023.godine u Zadru se održava tradicionalni susret jadranskih županijskih zavoda.

Domaćin ovog susreta je Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije. Otvaranju susretu su uz predstavnike jadranskih zavoda nazočili i predstavnici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Skupu se uvodno obratio Šime Vicković, zamjenik župana i Stipe Gverić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije.

„Ovakvi susreti za vas su ne samo prilika već i potreba. Mjesto je to na kojem ćete imati priliku čuti novosti iz resornog Ministarstva i Zavoda za prostorni razvoj, ali i postaviti sva ona pitanja koja vam se nameću u svakodnevnoj provedbi i primjeni propisa, razmijeniti iskustva i doći do nekih rješenja koja će vam dugoročno olakšati rad. Zakoni nastaju na temelju potrebe za uvođenjem reda. Red u prostoru temelj je svakom drugom redu, jer bez njega nema ni kvalitetne komunalne ni društvene infrastrukture“, rekao je zamjenik župana Šime Vicković.

Državna tajnica resornog ministarstva Dunja Magaš govorila je o novinama u Zakonima u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te je vođena rasprava o temama/problemima koji su zajednički jadranskim županijama.

Za jedinice regionalne i lokalne samouprave najveća promjena je u Zakonu o nekretninama i pokretninama u državnom vlasništvu kojim se želi postići funkcionalna i financijska decentralizacija raspolaganja i upravljanja nekretninama, a na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja i trebao bi omogućiti ubrzavanje investiranja, jer će u narednoj godini državnim nekretninama raspolagati županije, gradovi sjedišta županija i ostali veliki gradovi.

Umjesto da se na jednom mjestu, tj. u Ministarstvu, rješava godišnje deset tisuća zahtjeva, primjenom novog zakona taj će posao raditi 46 institucija u županijama i u većim gradovima. To će ubrzati rješavanje postupaka i pojednostaviti procedure te omogućiti decentralizirano financiranje, pri čemu će se 20 posto troška po nekretnini preusmjeriti lokalnim jedinicama.

POZIV

na sudjelovanje u savjetovanju s javnošću o

NACRTU PRIJEDLOGA PRORAČUNA ZADARSKE ŽUPANIJE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. GODINU I 2026. GODINU

PRAVNI TEMELJ:

Zakonom o proračunu („Narodne novine“ broj 144/21.) propisano je predlaganje i donošenje proračuna kao temeljnog financijskog akta jedinice regionalne samouprave. Predstavničko tijelo (skupština) donosi proračun na razini skupine (2. razina računskog plana) do kraja tekuće godine, u roku koji omogućuje primjenu proračuna od 01. siječnja godine za koju se donosi proračun.

Proračun se sastoji od plana za proračunsku godinu i projekcija za sljedeće dvije godine, a sadrži financijske planove proračunskih korisnika prikazane kroz opći i posebni dio.

Zakonom o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ broj 25/13., 85/15. i 69/22.) propisuje se kako je za donošenje planskih dokumenata kojima se utječe na interese građana i pravnih osoba potrebno provesti savjetovanje s javnošću.

Nacrt prijedloga Proračuna Zadarske županije za 2024. godinu i projekcija za 2025. godinu i 2026. godinu predstavlja planski dokument kojim se utječe na interese građana i pravnih osoba.

OBRAZLOŽENJE:

Uputama za izradu proračuna i financijskih planova upravnih tijela te proračunskih i izvanproračunskih korisnika Zadarske županije za razdoblje 2024. – 2026. određen je financijski okvir proračunskog razdoblja 2024. – 2026. Upravni odjeli, proračunski i izvanproračunski korisnici dostavili su prijedloge financijskih planova te su isti objedinjeni i konsolidirani sukladno metodologiji za izradu proračuna i zakonskim okvirima.

Nacrt prijedloga Proračuna Zadarske županije za 2024. godinu i projekcija za 2025. godinu i 2026. godinu sastoji se od općeg i posebnog dijela a koji se sastoji od programa koji sadrže aktivnosti i projekte te proračunske stavke na drugoj razini ekonomske klasifikacije i po izvorima financiranja.

Ukupni proračun za 2024. godinu iznosi 169.100.000,00 eura, dok projekcija za 2025. godinu iznosi 150.200.000,00 eura a projekcija za 2026. godinu iznosi 150.850.000,00 eura.

U odnosu na zadnje izmjene i dopune za 2023. godinu proračun se smanjio u iznosu od 67.340.000,00 eura. Razlog smanjenja ponajviše je zbog stupanja na snagu „Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti“ (Narodne novine 33/23) kojim Opća bolnica Zadar postaje proračunski korisnik državnog proračuna od 01.01.2024. godine.

Novim proračunom planira se i nastavak velikih kapitalnih projekata Zadarske županije a za čije financiranje su se sredstva osigurala zaduživanjem kod poslovne banke u lipnju 2023. godine. Zaduživanje se planira u cijelosti utrošiti u 2024. godini u iznosu od 5,9 mil. eura rasporedom na sljedeće projekte: Poslovne zgrade na adresi I. Mažuranića u Zadru, Izgradnju skloništa za napuštene i izgubljene životinje te Poljoprivredno edukacijski centar u Zemuniku Donjem.

Planira se i rast poreznih prihoda za otprilike 10 posto uz osiguranje značajnih sredstava za predfinanciranje EU projekata u iznosu od 2,2 mil. eura za projekte u prijavi Zadarske županije i proračunskih korisnika a koji se odnose na novo financijsko razdoblje EU 2021. – 2027.

Savjetovanje s javnošću provodit će se od 26. listopada 2023. godine do 09. studenoga 2023. godine. Razlog skraćenog razdoblja javnog savjetovanja proizlazi iz kašnjenja u dostavi Uputa Ministarstva financija za izradu proračuna jedinica regionalne samouprave koje predstavlja osnovu za izradu akta, povezanosti izrade proračuna s odlukama upravljačkih tijela proračunskih korisnika te poštivanja zakonski definiranih rokova u postupku donošenja proračuna.

Svi zainteresirani svoje prijedloge, komentare i primjedbe mogu dostavljati u papirnatom ili elektronskom obliku putem priloženog Obrasca za dostavu mišljenja i prijedloga u internetskom savjetovanju.

Ispravno popunjene obrasce potrebno je dostaviti na adresu: Upravni odjel za financije i proračun Zadarske županije, Božidara Petranovića 8, 23000 Zadar ili na adresu elektroničke pošte: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Anonimni i uvredljivi komentari neće se uzimati u obzir.

O primjedbama i mišljenjima javnost će biti obaviještena objavom Izvješća o provedenom savjetovanju.

Prilog 1. Obrazac za dostavu prijedloga i primjedbi u internetskom savjetovanju

U marini Kornati svečano je otvoren četverodnevni nautički sajam, 25. Biograd Boat Show.

Na izložbenom dijelu sajma predstavlja se više od 400 plovila uz 40 premijera, a Biograd Boat Show je i ove godine u znaku „4 sajma u jednom“ – izlagački, kongresni, charter i business to business odnosno: Biograd Boat Show – izlagački sajam, 7. Dani hrvatske nautike – kongresni sajam, 5. Croatia Charter Expo – charter sajam i Biograd B2B – poslovni sajam.

Svečanom otvorenju, uz ostale, nazočili su i župan Božidar Longin, zamjenik Šime Vicković, državni tajnici Josip Bilaver i Tonči Glavina te brojni drugi uzvanici.

Župan Longin je u svojem obraćanju istaknuo da već četvrt stoljeća jesen u Biogradu počinje - na moru.

„Nakon ljetnih gužvi u Biograd uplovljava ono najbolje i najljepše što tržište plovila može u tom trenutku ponuditi. Počevši vrlo skromno, ovaj događaj danas je vodeći nautički sajam u srednjoj te jedna od najznačajnijih u Europi općenito. Iz godine u godinu organizatori unose novine, šire izložbeno područje te povećavaju ponudu. Ilirija je dokazala kako je bila veliki vizionar spojivši u ovom događaju sve svoje adute s naglaskom na iznimno uspješnu marinu. Naime, održavanje sajma ovakvih razmjera ne bi bilo moguće bez kvalitetne infrastrukture, a upravo nju ova marina osigurava“, kazao je župan dodavši da je Ilirija tvrtka koja je svoj rast uvijek dobro strateški planirala, a zatim planove odgovorno i uporno provodila u djelu.

„Temeljitost i stručnost kao jedini pravi put prema uspjehu, pokazao se najboljim mogućim, ali i jedinim pravim, izborom. Ukupno poslovanje, okrunjeno organizacijom ovog osobitog sajma, Iliriju čini važnim kotačem u motoru gospodarskog razvoja Zadarske županije“, poručio je župan.

Predsjednik Uprave Ilirije Goran Ražnjević naglasio je kako je nautički turizam najpropulzivnija hrvatska gospodarska grana s elementima luksuza, koja raste iz sezone u sezonu.

„Biograd je danas dom najvećoj hrvatskoj čarter floti. Ilirija kao nositelj turističkog razvoja biogradske rivijere ima svoje prste u svim kvalitativnim segmentima industrije, kao i u potpori donošenju zakonskih izmjena koje vode ka boljitku cijele industrije. Ovaj je sajam od malog broja rabljenih plovila s godinama postao dom svim najvažnijim primjercima brodica, nautičke opreme i proizvoda. Naši vjerni posjetitelji i izlagači temelj su naše tradicije i budućnosti. Unatoč svim krizama i preprekama održali smo kontinuitet i nikada nismo presjekli liniju između posjetitelja i ponuditelja“, naglasio je Ražnjević.

25. izdanje BBS-a službeno je otvorio državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver pohvalivši organizatore na novim rekordima koje biogradski sajam bilježi.

„Njima se uistinu ponosimo, a zbog toga svake godine očekujemo više i bolje. Slobodno možemo kazati da je ovo najveći festival nautičkog turizma u Europi, u državi koja je dom 40 posto europske nautičke flote, a sve su to razlozi zbog kojih stojimo u vrhu svjetskog nautičkog turizma. Mi smo na nacionalnoj razini samo u proteklih sedam godina uložili preko 300 milijuna eura u lučku infrastrukturu, komunalne lučice i vezove. Renesansa naše obale termin je koji već nadilazi naša obećanja, a s novim ulaganjima nastavit ćemo u narednom razdoblju“, najavio je Bilaver.

U Zadru su obilježene tri velike obljetnice Hrvatskog Crvenog križa – 145 godina postojanja i djelovanja Crvenog križa na tlu današnje Republike Hrvatske, 70 godina dobrovoljnog davanja krvi u organizaciji Crvenog križa i 30 godina od priznanja Hrvatskog Crvenog križa kao samostalnog nacionalnog društva u sklopu Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Ovaj važan događaj okupio je brojne predstavnike državne i lokalne vlasti te članove vodstva Crvenog križa, a označio je duboko ukorijenjenu humanitarnu tradiciju ove organizacije u Hrvatskoj.

Među nazočnima bili su, izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske Dragan Lozančić, izaslanik predsjednika Vlade Davor Božinović, izaslanik predsjednika Sabora Rade Šimičević, potpredsjednik Sabora Ante Sanader, rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić, župan Zadarske županije Božidar Longin predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Josip Jelić predsjednik Županijske skupštine Zadarske županije Zoran Šikić, saborski zastupnik Luka Brčić, izvršni predsjednik Crvenog križa Robert Markt i brojni drugi.

“Danas slavimo humanost, solidarnost i sve one koji su se barem jednom pod znakom Hrvatskog Crvenog križa ujedinili i pomogli nekome. Na našu 145. godišnjicu slavimo sve ono što je protkano kroz hrvatsko društvo. Naša trajna ambicija je da budemo trajna vrijednost hrvatskog društva i zadnja linija obrane dostojanstva i zdravlja hrvatskog čovjeka. Svakog dana se uz vašu pomoć ponosimo što Hrvatska ima jednu ovakvu organizaciju. S ponosom smo ti koji zagovaramo humanost i solidarnost, ne na način da bude rezervirana samo za najugroženije, nego je ta humanost i solidarnost za svakog čovjeka – to je nešto što trajno unosimo kao vrijednost u hrvatsko društvo. Pridržavati se temeljnih načela čak 145 godina mogu samo oni koji imaju trajnu vrijednost”, izjavio je Markt.

Predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Josip Jelić dio je ove plemenite organizacije već 54 godine, a u svom govoru je naglasio veliku potrebu društva za dobrim ljudima.

“Teško mi je izraziti moje zadovoljstvo i sreću što sam danas ovdje, a još više što ste svi s nama. Crveni križ je jedna svjetska organizacija koja se sastoji od 192 nacionalna križa i 192 države. Potreba za dobrim ljudima koji će raditi dobro i pomagati svima kojima je to potrebno ugrađena je u ljude, a naročito u one koji pate. Crveni križ nastao je krvlju zbog rata, a jadnim ranjenicima nije nitko pomagao sve do kad se nije pokrenuo i utemeljio Crveni križ. Moramo biti ponosni što se pomoć Crvenog križa nastavila i dalje, a mi koji sudjelujemo u ovome – ne da smo zadovoljni, nego smo sretni”, rekao je Jelić, dok je župan Božidar Longin uputio čestitku svim članovima ove organizacije.

“Veseli me što smo u središtu triju značajnih obljetnica, a svim članovima organizacije želim uputiti iskrenu čestitku. S ponosom možemo reći kako je baš u Zadru osnovano prvo društvo Crvenog križa u Hrvatskoj. Ovo je organizacija čija su načela preplavila svijet, te opozicija svemu lošemu. Značaj Crvenog križa nije ništa manji od onoga kada je bio osnovan. Podsjeća nas koliko je važno biti osjetljiv na patnju čovjeka i nesebično pružiti pomoć onima kojima je potrebna. Svake godine u županijskom proračunu planiramo sredstva kojima pokušavamo olakšati rad svim entuzijastima Crvenog križa. Hvala vam što postojite i želim vam svako dobro”, rekao je župan Longin.

Okupljenima se obratio i saborski zastupnik Rade Šimičević izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića.

“Oni bezimeni ljudi koji ne sjede ovdje i koje nekad sretnemo na Kalelargi i ne znamo im ni ime ni prezime – oni su zapravo ti koji su dobročinitelji i koji uvijek rade za druge. Danas živimo u brutalnom svijetu gdje čovjek više nije čovjek. Kad gledamo koliko svakodnevno ima sukoba i mrtvih, pitamo se jesmo li mi svi doista braća, a moramo se zapitati i kud ovaj svijet ide. Međutim, Crveni križ je zapravo i nastao na nevolji brojnih ljudi, a zahvaljujući dobrim ljudima, ja vjerujem da ćemo ići naprijed u ovom svijetu i da dolazimo u neka bolja vremena gdje neće biti ratova i gdje ćemo živjeti na dostojan način, kazao je Šimičević.

Potpredsjednik Vlade I ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u ime predsjednika Vlade izrazio je zahvalu Crvenom križu na nebrojenim spašenim životima.

“Hrvatska napreduje u svim segmentima, no bez pomoći ljudima ne možemo napraviti ni jedan korak ni kao društvo ni kao država. Ovo je povijesni jubilej koji označava beskrajnu predanost volontera, djelatnika i svih građana Republike Hrvatske koji su godinama podržavali rad Crvenog križa. On je uvijek bio tu pružajući pomoć i podršku u vremenima najvećih izazova. Uistinu nema krizne, opasne ili humanitarne situacije u kojima se ova hvalevrijedna organizacija nije iskazala. Ta posvećenost se ne može dovoljno cijeniti, a tijekom ovih 145 godina Crveni križ ostvaruje brojne uspjehe i neizmjeran trag u hrvatskom društvu. Spašeni su nebrojeni životi i upravo u tome dobrota izlazi na vidjelo”, izjavio je Božinović.

Sjednici je prethodilo otvaranje izložbe „Baština humanosti u Zadru: 145 godina Hrvatskog Crvenog križa“ koja se održava u sklopu Dana europske kulturne baštine 2023 u organizaciji Znanstvene knjižnice Zadar.

Tijekom dana održana je velika akcija darivanja krvi, predstavljanje slikovice “Drvo dobrih djela”, kazališta predstava “Da sam ja kontesa Dora”, pokazna vježba na moru, a na kući u kojoj je živjela grofica Amelija Lantana, rođena Borelli, osnivačica Crvenog križa u Zadru, Hrvatski Crveni križ odao je počast Otkrivanjem spomen ploče.

Klasična gimnazija Ivan Pavao II. Zadar i Nadbiskupsko sjemenište ‘Zmajević’ u Zadru, na čijim je temeljima gimnazija izrasla, obilježili su u ponedjeljak, 23. listopada, 275. godišnjicu svoga djelovanja. Dan škole i obljetnica postojanja najstarije zadarske školske ustanove koja se nekad zvala Nadbiskupska klasična gimnazija, obilježeni su svečanom Akademijom u sportskoj dvorani Klasične gimnazije. Kako je u pozdravnom govoru na početku Akademije istaknuo ravnatelj don Ante Dražina, ovo je velika obljetnica koja nosi veliku odgovornost prema njihovim prethodnicima.

“Pojedinac može djelovati na dobro, a ako se više talenata, znanja i volje udruže, već činimo čuda. Čovjek može stvarati dobro, ali i zlo. Manje ili više. Naše poslanje je svakoga dana sve ono što znamo i činimo činiti savršenijim, boljim. No tko promijeni sebe, promijenio je svijet”, poručio je ravnatelj Klasične gimnazije.

Don Dražina istaknuo je da školu pohađa 231 učenik u deset razrednih odjeljenja, od čega su dva općeg, a osam klasičnog gimnazijskog usmjerenja, a u školi je zaposleno 35 djelatnika. Od ove školske godine škola je narasla za još jedno odjeljenje općeg gimnazijskog programa, a kroz iduće dvije godine trebali bi popuniti sva četiri razreda opće gimnazije za što su osigurali još četiri učionice i dva ureda u zgradi sjemeništa.

“Uz odgoj i obrazovanje trudimo se razvijati i duhovnu dimenziju naših učenika”, zaključio je ravnatelj škole don Ante Dražina.

Nakon don Dražine, okupljenim učenicima, roditeljima, profesorima i nastavnicima te predstavnicima Sveučilišta obratili su se zadarski nadbiskup Milan Zgrablić i župan Zadarske županije Božidar Longin.

“Ove godine Dan škole obilježava se uz nekoliko važnih obljetnica koje nas podsjećaju koliko je ova škola vrednovala kulturu i obrazovanje tijekom svoje povijesti. Prije 10 godina škola je dobila pravo javnosti, a ujedno je 20. godišnjica otkako je Zadar posjetio sv. Ivan Pavao II. Uz to slavimo 275 godina od osnivanja nadbiskupskog sjemeništa Zmajević u Zadru i 630 godina od početka pismenosti u smislu obrazovanja za vrijeme dominikanaca. Universitas Jadertina, naime, označava začetke današnjeg Sveučilišta”, istaknuo je nadbiskup. Nadbiskup Zgrablić kazao je učenicima da polako sazrijevaju u intelektualce koji će graditi sebe i društvo čineći svijet ljepšim i boljim. Pozvao je okupljene da, unatoč mržnji u Izraelu i Ukrajini, štite jedinstvo i mir.

Župan Božidar Longin nastavnicima je zahvalio što stvaraju budućnost domovine, a učenicima je naglasio važnost obrazovanja.

“Današnji je dan prije svega lijepa prigoda da podsjetimo koliko je obrazovanje važno. Poznata je ona izreka da je znanje jedino bogatstvo koje nam nitko nikada ne može otuđiti. Svi vi, drage učenice i učenici, budite uvijek svjesno toga. Znam da vam je često teško jer škola koju ste odabrali nudi težak program, a vi ste u godinama kada je zov vršnjačke skupine vrlo jak i radije biste se družili no provodili vrijeme uz knjigu. No budite mudri i odgovorni, naučite gospodariti svojim vremenom i nemojte propustiti priliku usvojiti sva znanja i vještine što vam ih vaši profesori s ljubavlju pokušavaju prenijeti”, kazao je Longin.

Nakon pozdravnih govora, izlaganje pod nazivom ‘Povijesna baština Klasične gimnazije Ivana Pavla II. Zadar’, održao je dr. don Zdenko Dundović, pročelnik teološko-katehetskog odjela zadarskog Sveučilišta.

POZIV

na sudjelovanje u savjetovanju s javnošću o

NACRTU PRIJEDLOGA PLANA DAVANJA KONCESIJA NA POMORSKOM DOBRU ZADARSKE ŽUPANIJE ZA 2024. GODINU

PRAVNI TEMELJ:

Sustav koncesija u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o koncesijama (Narodne novine, broj 69/17, 107/20). Zakon predstavlja krovni propis kojim se na općoj razini uređuju sva osnovna pitanja vezana za koncesije.

Zakonodavni okvir za koncesije, uz Zakon o koncesijama, čine i posebni propisi kojima se uređuju koncesije u pojedinim područjima i za pojedine djelatnosti.

Davanje koncesija na pomorskom dobru regulirano je Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ 83/23), a postupak je detaljnije uređen Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru („Narodne novine“ 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 102/11, 83/12, 10/17) (u daljnjem tekstu: Uredba). Predmetna Uredba sukladno članku 231. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe kojom se utvrđuju početni iznosi naknade za koncesiju u ovisnosti o namjeni koncesije, obuhvaća li koncesija gradnju ili samo gospodarsko korištenje, o zonama, stupnju isključenja opće upotrebe te minimalnom sadržaju ponude i minimalnim kriterijima za ocjenjivanje ponuda.

Sukladno članku 56. stavku 7. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ broj 83/23), Upravni odjel za pomorsko dobro, more i promet, kao nadležno tijelo, provodi pripremne radnje za davanje koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra za predmete koji su od interesa i značaja za jedincu područne (regionalne) samouprave i koncesije u ostalim zaštićenim dijelovima prirode na rok do 20 godina, a čija je namjena planirana prostornim planom i to:

1. za luku posebne namjene

2. za nautičko sidrište

3. za privezište

4. za zahvaćanje mora (npr. punjenje bazena morskom vodom, eksploatacija mora za medicinske proizvode, desalinizatori, za uzgoj ribe i drugih morskih organizama i sl.)

5. za korištenje snage mora za grijanje i/ili hlađenje, postavljanje i upotrebu solarnog/fotonaponskog sustava te za druga inovativna rješenja koja se odnose na energetsku učinkovitost

6. za obavljanje proizvodnih i uslužnih djelatnosti (npr. morska solana, ugostiteljski objekt, objekt za proizvode ribarstva i akvakulture, uključujući žive školjkaše i dr.)

7. za objekt prometne infrastrukture i suprastrukture (aerodrom na vodi, helidrom i sl.)

8. za gospodarsko korištenje morske plaže

9. za pomorski servis, izgrađeni plažni ili bazenski objekt

10. za uzgoj ribe i drugih morskih organizama, s potrebnom popratnom infrastrukturom koja uključuje i plutajuće objekte koji su postavljeni na lokaciji koncesije i koriste se za djelatnost akvakulture

11. i za drugu namjenu

Člankom 78. stavak 1. Zakona o koncesijama („Narodne novine“ broj 69/17, 107/20) davateljima koncesija propisana je obveza izrade godišnjih i srednjoročnih (trogodišnjih) planova davanja koncesija.

Obveza je davatelja koncesije izraditi godišnji plan davanja koncesija za 2024. godinu te ga do kraja siječnja iduće godine dostaviti ministarstvu nadležnom za financije.

OBRAZLOŽENJE:

Zakon o koncesijama u članku 78. stavku 1. propisuje sadržaj godišnjeg plana davanja koncesija, a to je: planirani broj koncesija, predviđene vrste i predmete koncesija, rokove na koje se koncesije planiraju dati, pravnu osnovu za davanje koncesije, procijenjenu godišnju naknadu za pojedinu koncesiju, popis ugovora o koncesiji koji istječu u godini na koju se plan odnosi s napomenom za koje se koncesije planira novi postupak davanja koncesije te obrazloženjem razloga za eventualno neplaniranje davanja nove koncesije.

Godišnji plan davanja koncesija mora biti u skladu sa srednjoročnim planom davanja koncesija, a u slučaju odstupanja godišnjeg plana od srednjoročnog plana davanja koncesija, davatelj koncesije je dužan nadležnom ministarstvu dostaviti obrazloženje o navedenom odstupanju prilikom dostave podataka o godišnjem planu davanja koncesija.

Temeljem članka 13. stavak 5. Pravilnika o Registru koncesija („Narodne novine“ broj 1/18) određeno je kako se planovi dostavljaju na zahtjev Ministarstva financija na Obrascu 3 - Plan davanja koncesija te isti čini sastavni dio ovog Plana.

Plan sadrži pet članaka kojima se uređuje kako slijedi:

Članak 1.

Ovim člankom općenito se definira predmet ovog akta.

Članak 2.

Člankom se utvrđuje planirani broj koncesija, predviđene vrste i predmete koncesija, rokove na koje se koncesije planiraju dati, pravnu osnovu za davanje koncesije, procijenjenu godišnju naknadu za pojedinu koncesiju, popis ugovora o koncesiji koji istječu u godini na koju se plan odnosi s napomenom za koje se koncesije planira novi postupak davanja koncesije te obrazloženjem razloga za eventualno neplaniranje davanja nove koncesije.

Članak 3. - Članak 5.

Ovim odredbama regulira se osiguravanje sredstava za provedbu Plana, dostava Plana nadležnom Ministarstvu te objava i stupanje na snagu Plana.

Budući je Plan davanja koncesija na pomorskom dobru Zadarske županije akt kojim se utječe na interese građana i pravnih osoba, sukladno članku 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine broj 25/13., 85/15., 69/22), provodi se postupak savjetovanja s javnošću. Postupak savjetovanja provest će se sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine broj 140/09.), stavljanjem Nacrta prijedloga Plana na internetske stranice Zadarske županije s mogućnošću zainteresiranih da elektronskom poštom ili u pisanom obliku dostave svoje komentare, primjedbe i prijedloge na raspoloživom obrascu – prilog 3.ovog Poziva.

Postupak savjetovanja provest će se u razdoblju od 24.10.2023. do 24.11.2023. godine. Organizator i nositelj postupka savjetovanja je Upravni odjel za pomorsko dobro, more i promet u Zadarskoj županiji.

Uz ovaj Poziv na sudjelovanje u savjetovanju s javnošću, stavlja se na raspolaganje utvrđeni Nacrt prijedloga Plana davanja koncesija na pomorskom dobru Zadarske županije za 2024. godinu sa Prilogom 3 (Obrazac) – Plan davanja koncesije na pomorskom dobru Zadarske županije za 2024. godinu i Obrazac za sudjelovanje u savjetovanju.

-          Prilog 2. - Nacrt prijedloga Plana davanja koncesija na pomorskom dobru Zadarske županije za 2024. godinu

-          Prilog 3. - Obrazac Prilog 3 – Plan davanja koncesija na pomorskom dobru Zadarske županije za 2024. godinu

-          Prilog 4. - Obrazac za dostavu prijedloga, primjedbi i mišljenja u internetskom savjetovanju.

„Idejni projekt za izgradnju željezničke zaobilaznice naselja Bibinje“ bila je tema sastanka održanom u Općini Bibinje na kojem je predstavljena samo jedna od fazi velikog projekta rekonstrukcije željezničke linije od Knina do Zadra. Predstavljanju prvih planova koje HŽ Infrastruktura ima za izgradnju željezničke zaobilaznice Bibinje, koja je jedna od pet fazi projekta u našoj regiji, nazočio je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, državni tajnik Josip Bilaver, župan Božidar Longin sa suradnicima, načelnik općine Bibinje Šime Sekula, predstavnici Grada Zadra te drugi.

Riječ je o značajnom projektu obilaznice Bibinje, a prema procjeni HŽ infrastrukture, vrijednost radova na tračničkoj poveznici grada Zadra s lukom Gaženica i Zračnom lukom Zadar bit će nekoliko desetaka milijuna eura ukupno za željezničku zaobilaznicu naselja Bibinje i teretni kolodvor Gaženica te za rekonstrukciju pruge M606 Knin – Zadar na dionicama Knin – Radučić i Dalmatinska Ostrovica – Bibinje. Projekt obnove željezničke infrastrukture povećat će efikasnost i konkurentnost luke Gaženica, što će pridonijeti još kvalitetnijem prometnom povezivanju Zadra s ostatkom Hrvatske.

Mirko Franović, direktor Sektora za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU projekata HŽ infrastrukture predstavio je projekt i kazao kako je optimalno rješenje koje se razvija povezivanje zračnog i željezničkog prometa do samog centra Zadra kroz pet faza.

„Obilaznica Bibinje prva je faza, zatim slijedi dio od luke Gaženica do kolodvora, treća spoj do gospodarske zone Crno i Zračne luke, a peta razmatra spajanje centra grada kroz ostale mreže. Faza Gaženica – Bibinje – Sukošan vrijedi oko 70 milijuna eura. Trasa od 7, 8 kilometara planirana je s tunelom kroz općinu Bibinje, gdje bi se iznad Sukošana odvojili od postojeće trase i tunelom kroz Bibinje kod Lonića spojili s postojećom trasom u Gaženici. Planira se i gradnja teretnog kolodvora Gaženica s parkom od četiri kolosijeka i dva izvlačna kolosijeka s nadvožnjacima, pristupnim cestama i infrastrukturom za hitne situacije“, pojasnio je Franović.

Ministar Butković je naglasio kako inicijativa za izmještanjem trase postoji već dugi niz godina, a HŽ Infrastruktura se od prošle godine, kada joj je ministarstvo izdalo nalog za rješavanjem ovog problema, bavi najpovoljnijim načinom izmještanja pruge i njezinim daljnjim spajanjem s postojećom teretnom i putničkom infrastrukturom.

Naime, studija o izmještanju pruge pokazala je kako je najbolje rješenje izgradnja tunela kojim bi se Zadar povezao s ostatkom pruge prema Kninu. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ocijenilo je da je ovo financijski i ekološki najbolja varijanta, jer je najprihvatljivija i mještanima Bibinja koji već desetljećima od države traže izmještanje pruge opasne za njihovo mjesto.

„Budući da je ugovor potpisan u svibnju ove godine, očekuje nas i vremenski i financijski složeni zahvat. Dio je to jedne veće cjeline obnove pruge Knin – Zadar, koja ima nekoliko faza, a ovo je jedna od njih. U sljedećoj ćemo godini imati lokacijsku dozvolu, ali ćemo i odmah raspisati „design and build” natječaj. Izvođač radova će morati napraviti glavni projekt i doći do građevinske dozvole“, pojasnio je ministar, dodavši kako samo trasa oko Bibinja vrijedi više od 70 milijuna eura.

„I međunarodne su kreditne institucije, naravno, osim europskih izvora, zainteresirane za ovaj projekt. S Europskom ćemo investicijskom bankom uskoro zaključiti i kredit vrijedan 900 milijuna eura za obnovu pruga diljem zemlje. Na HŽ Infrastrukturi je sada s čim prije riješimo projektantski i dokumentacijski dio projekta. Za obnovu pruge Knin – Zadar koja kreće sljedeće godine sredstva su već osigurana. Obilaznica Bibinje samo je jedan dio projekta, a prema idejama HŽ Infrastrukture mogući su i spojevi s gospodarskom zonom u Gaženici, pa čak i uspostava svojevrsne gradske željezničke linije koja bi išla od zračne luke do samog centra“, najavio je Butković, dodavši kako su sve te ideje faze studijskog projekta koji je u Bibinju predstavljen.

Načelnik Šime Sekula podsjetio je kako je ovaj projekt dugo bio u fazi mirovanja.

„Ako bi nama kroz mjesto sada krenuo promet teretnim vlakovima, imali bi velikih problema, kako turističkih, tako i sigurnosnih, jer mještani nisu navikli na promet željeznicom, što bi u slučaju neopreznosti moglo uzrokovati nesreće. Upravo je zato izgradnja zaobilaznice kroz Bibinje bila pravo rješenje za nas“, kazao je Sekula.

„Izmještanje željezničkog kolodvora iz središta grada u Gaženicu pridonijet će i razvoju luke koja će ovom vrstom prometa, ali i blizinom Zračne luke Zadar, postati još važnije infrastrukturno čvorište“, podsjetio je zadarski župan Božidar Longin.

Ovim će projektom biti zaustavljena i stagnacija željezničkog prometa u Hrvatskoj, osobito u Zadru u kojemu vlakovi već godinama ne voze.

„Kompletna obnova naše zračne luke, koja će napokon moći primati avione s prekooceanskih letova uz već završenu trajektnu i kruzing luku u Gaženici, rekonstrukcija željeznice će napokon kompletirati sve zahtjeve za obnovom i modernizacijom prometne infrastrukture“, rekao je Longin.

Predstavljanju idejnog projekta za izgradnju željezničke zaobilaznice naselja Bibinje prethodio je obilazak projekta „Sanacija pomorskog dobra Šulterova vala“

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković danas je u sklopu svog radnog posjeta Zadarskoj županiji u Zračnoj luci Zadar nazočio potpisivanju ugovora za izvođenje radova za projekt „Elektrifikacija i ekologizacija sustava prihvata i otpreme zrakoplova u Zračnoj luci Zadar“. Riječ je o projektu vrijednom više od 16 milijuna eura koji se sufinancira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ugovor su potpisali direktor Zračne luke Zadar Josip Klišmanić, Tomislav Bolotin, direktor Magnum supra, te predsjednik uprave Građevinarstvo i proizvodnja Krk Sanjin Purić.

Direktor Zračne Luke Zadr Josip Klišmanić ovom je prigodom rekao kako je zračna luka ove godine oborila rekorde dosadašnje posjećenosti te kako je ovaj projekt nešto što se dugo čeka i što će uvelike doprinijeti daljnjem pozicioniranju zadarske zračne luke.

“Cilj projekta je, transformacijom postojećeg sustava prihvata i otpreme zrakoplova, osigurati ekološki prihvatljiv sustav napajanja zrakoplova i opreme iz obnovljivih izvora energije te smanjiti štetne emisije u okolišu. Ovaj ugovor se odnosi na implementaciju fiksnih priključaka za električno napajanje zrakoplova u jednorednom sustavu pozicije”, rekao je Klišmanić naglašavajući kako se radi o jedinom projektu u cijeloj Europskoj uniji koji je odobren u sklopu mehanizma oporavka i otpornosti, a da se odnosi na zračne luke i zračni promet.

„Ovo je uspjeh koji je potvrda našeg strateškog usmjerenja prema novim, modernim tehnologijama u poslovanju“, rekao je Klišmanić.

Župan Božidar Longin naglasio je povijesni značaj grada Zadra čime je posebice istaknuo kako ovim projektom konačno dolazi do realizacije prometne infrastrukture koja će Zadar kao destinaciju podići na višu razinu:

„Veliki je to korak, a koji je logičan slijed daljeg razvoja ove izuzetno uspješne zračne luke koja je i ove godine postigla nove rekorde s više 1,2 milijuna prevezenih putnika; na čemu čestitam; a i broj destinacija u koje se može izravno sletjeti iz Zadra penje se iz godine u godinu. Situacija je takva da u tom kontekstu više i nema izbora – ulaganje u poboljšanje infrastrukture je nužnost.“, rekao je župan Longin dodajući da je današnji dan veliki korak prema budućnosti.

„Nakon stajanke, mora se raditi na prilagodbi uzletno-sletne staze i prihvatu velikih zrakoplova koji lete na prekooceanskim letovima. Kapitalne su to investicije koje moraju biti ostvarene kako bi ukupni turistički proizvod Zadarske županija nastavio svoj rast i unapređenje,“ istaknuo je župan Longin.

Ministar Oleg Butković na kraju je zaključio kako je prije nepuna dva mjeseca potpisan ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava za ovaj projekt.

„NPOO nam je otvorio vrata za financiranje novih i jedinstvenih projekata na europskoj razini. Oko 10 milijuna eura nepovratnih sredstava veliki je korak za Zračnu luku, jer one na globalnoj razini prestaju biti predmetom europskog financiranja. Ovaj projekt nastavlja politiku smanjivanja štetnih utjecaja na okoliš i ozelenjivanja poslovanja, gdje Zračna luka Zadar kao jedna od naših najperspektivnikih luka stoji na prekretnici svog budućeg razvoja i poslovanja“, kazao je Butković.

Foto: L.Jeličić

Župan Božidar Longin sa suradnicima primio je u petak, 20. listopada 2023. godine, Matea Škaru, svjetskog prvaka u parataekwondou, člana hrvatske parataekwondo reprezentacije i zadarskog Taekwondo kluba Donat. U njegovoj pratnji bili su njegovi treneri Miljeko Lisica i Đana Bajlo te roditelji.

“Prije svega upućujem svoje iskrene čestitke tebi, dragi Mateo, na osvajanju zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu u parataekwondou. Ti si nam svima pokazao koliko je važno biti uporan i vrijedan i kako je upravo to jedini put da se ostvare veliki rezultati. Siguran sam da si inspiracija i svim svojim kolegama i prijateljima u klubu. A također vjerujem da je pred tobom još puno medalja,“ rekao je župan Božidar Longin i dodao kako je medalja veliki uspjeh i njegovih trenera koji su time dodatno potvrdili da je Županijska skupština prošle godine bila u pravu kada im je dodijelila županijsku nagradu.

“ Znam da vam nije uvijek lako, no pravi sportaši nađu motivaciju i snagu i kada je najteže, a rad s djecom i mladima inspiracija je sam po sebi,” rekao je župan Božidar Longin.

Župan je posebno čestitao roditeljima i istaknuo da je svjestan kolika je njihova uloga u Mateovom uspjehu te koliko je odricanja bilo potrebno da bi taj uspjeh bio ostvaren.

          „Hvala, Mateo, što si učinio ponosnima ne samo svoju obitelj i prijatelje, već sve nas u Zadarskoj županiji. Sretno tebi i svim ostalim članicama i članovima kluba na budućim natjecanjima,“ dodao je još župan.

Trenerica Đana Bajlo zahvalila je županu na izuzetno dobroj suradnji sa Zadarskom županijom i podršci koju ima Taekwon klub Donat u kojem treniraju i djeca s poteškoćama u razvoju. Dodala je kako je Mateo ovim uspjehom posao primjer i drugoj djeci.

„Sretan sam i ponosan na uspjeh koji sam ostvario. Bila mi je velika čast predstavljati Zadarsku županiju, ali i cijelu Dalmaciju na svjetskom prvenstvu u Meksiku,“ rekao je Mateo Škara na prijemu u Domu Zadarske županije.

Podsjetimo, svjetsko prvenstvo u parataekwondou održano je u rujnu u Veracruzu u Meksiku, a hrvatska reprezentacija je sa 16 natjecatelja osvojila 14 medalja.

U četvrtak, 19. listopada 2023. godine, u zdravstvenom sustavu Zadarske županije u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite  prvi je put obavljen postupak sanacije zubi djece s poteškoćama u razvoju.

Zahvat je obavio multidisciplinarni tim predvođen doktoricom dentalne medicine specijalisticom oralne kirurgije Nevenom Čmelik Sinovčić i anesteziologom Edijem Karucom.

„Izuzetno smo ponosni na sve članove tima koji su sudjelovali u ovome i uložili značajan napor kako bi se ovi postupci mogli i provoditi ovdje. Nije lako ni jednostavno, a to jako dobro znaju oni koji se bave organizacijom rada u ustanovama, započeti novu praksu . Veliki je to broj detalja koje je potrebno uskladiti kako bi sve teklo kako treba. Zato čestitamo i zahvaljujemo u ime svih  kojima će ti postupci život učiniti lakšim,“ komentirao je ovaj značajan događaj župan Božidar Longin.

Pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo Marko Kolega, koji se svakodnevno bori s nizom otegotnih okolnosti koje otežavaju organizaciju zdravstvene skrbi na području županije, istaknuo je: „U Zadarskoj županiji snažno se zalažemo kako bismo postojeći zdravstveni sustav održali te ga poboljšali  koliko god je to moguće u uvjetima kada se suočavamo s brojnim očekivanim i neočekivanim izazovima. S obzirom da ovi zahvati nisu obuhvaćeni standardnim paketom usluga koje pružaju Opća bolnica Zadar i Dom zdravlja Zadarska županije bilo je potrebno sklopiti poseban sporazum o  poslovnoj suradnji između ustanova i Zadarske županije za obavljanje  zahvata jednom mjesečno. Već se poduzimaju potrebni koraci kako bi ovi postupci postali sastavni dio posebnih programa koje financira HZZO jer bi se tada, po potrebi, povećao broj termina i zahvati bi se mogli obavljati i za osiguranike iz drugih županija. Time bi se liste čekanja na te zahvate u Republici Hrvatskoj općenito smanjile.“