11. sjednica Županijske skupštine Zadarske županije održat će se dana 23. veljače (četvrtak) 2023. godine u 10,00 sati u u Centru za razvoj i edukaciju u Poličniku, Grabi 26.

Dnevni red 11. sjednice Županijske skupštine pogledajte ovdje.

Materijali za 11. sjednicu Županijske skupštine (materijal po točkama dnevnog reda i objedinjeni materijal PDF) možete pregledati online i preuzeti na mrežnoj stranici Zadarske županije, podstranica Materijali sjednica, https://sjednice.zadarska-zupanija.hr/ .

Napomena: za pregled i preuzimanje dnevnog reda i materijala potreban Vam je preglednik dokumenata PDF koji možete preuzeti besplatno sa stranica Adobe.com (ovdje)

Župan Božidar Longin primio je u Domu Zadarske županije polaznike 25. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ predvođene načelnikom škole brigadirom Mijom Kožićem.

Prijem je održan u sklopu studijskog putovanja polaznika ove škole i u okviru njihovog redovnog Plana i programa izobrazbe u ovoj godini.

Ratna škola „Ban Josip Jelačić“ najviša je škola u sustavu vojne izobrazbe u OSRH u kojoj se školuju časnici iz Oružanih snaga RH i inozemstva, a studijska putovanja su praktični dio programa.

Župan Božidar Longin upoznao ih je sa strukturom gospodarstva na našem području te razvojnim potencijalima, s prirodnim i kulturnim znamenitostima te turističkim osobitostima naše županije te infrastrukturi u Zadarskoj županiji.

“Naša je luka Gaženica najbolja svoje vrste u Europi, a Zračna luka Zadar sa svojom blizinom i izvanrednim položajem također svake godine bilježi sve bolje rezultate. Zona od Bibinja do Zemunika iznosi tisuću hektara razvojno povoljnog zemljišta, koje bi bilo savršeni nastavak razvojnih planova Zadra i županije.   Novi putnički terminal i pista za slijetanje najvećih aviona u kombinaciji s home port Gaženice nova je perspektiva gospodarskog razvoja zadarske regije”, rekao je župan istaknuvši kako su, uz mnogobrojne projekte razvoja ribarske i pomorske infrastrukture, aglomeracije i vodovodizacija strateški projekti Zadarske županije.

U ime Grada Zadra pozdravio pročelnik Ureda gradonačelnika Ante Ćurković koji je rekao kako su Grad i Županija ostvarili izvrsnu sinergiju i suradnju kroz mnogobrojne zajedničke projekte.

„Zbog iznimnog doprinosa Zadarske županije u Domovinskom ratu te ulozi postrojbi Hrvatske vojske želimo čuvati spomen i prenositi znanje polaznicima međunarodne vojne izobrazbe na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman““, rekao je uz ostalo načelnik Ratne škole brigadir Mijo Kožić i dodao kako im je u akademskoj godini cilj obići cijelu zemlju i kolegama pokazati svaki dio naše zemlje i sve njezine unutarnje posebnosti i razlike.

„Smješteni u vojarni u Zemuniku, već smo imali prilike vidjeti suradnju civilnog i vojnog društva“, dodao je Kožić.

25. naraštaj Ratne škole pohađa 15 polaznika od kojih je devet polaznika iz Republike Hrvatske (5 visokih časnika iz Hrvatske vojske, jedan polaznik iz Hrvatskog sabora, Ravnateljstva policije MUP-a RH, Hrvatske vatrogasne zajednice i Hrvatskog Crvenog križa), te 6 pripadnika Oružanih snaga iz inozemstva za obnašanje najviših vojnih i civilno-vojnih dužnosti (po dva polaznika iz Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije te po jedan polaznik iz Slovenije i Crne Gore).  

Nakon prijema, general-pukovnik Mladen Fuzul, zapovjednik Zapovjedništva za potporu održao je polaznicima predavanje na temu: „Zadar i Zadarska županija u Domovinskom ratu“, nakon čega su kod spomenika u uvali Jazine paljenjem svijeća odali su počast hrvatskim braniteljima poginulim u Domovinskom ratu.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za pokretanje gospodarskih aktivnosti i očuvanje radnih mjesta.

Provedbom ove mjere doprinosi se održivom i demografskom razvoju otoka, stvaranju uvjeta za očuvanje postojećih radnih mjesta, omogućavanju lakšeg zapošljavanja novih djelatnika i unaprjeđenju poslovanja te razvoja otočnih tvrtki kao temelja razvoja otočnog gospodarstva.

Korisnici potpore su otočni gospodarski subjekti koji obavljaju djelatnosti na otoku. Djelatnici koje zapošljavaju moraju imati prebivalište na otoku i kontinuitet rada najmanje dvanaest mjeseci bez prekida kod istog poslodavca, odnosno šest mjeseci bez prekida u razdoblju za koje se potpora dodjeljuje za pokretanje gospodarske djelatnosti.

Prijavu na ovaj Javni poziv moguće je podnijeti zaključno s 19. lipnja 2023. godine.

Javni poziv i popratna dokumentacija objavljene su na mrežnoj stranici Ministarstva.

Pozitivni gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su i u četvrtom mjesecu 2023. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana travnja u Zadarskoj županiji imali smo 61.650 zaposlenih osoba, odnosno oko dvije i pol tisuće (4,4 posto) više nego na isti dan godinu ranije. Prvi je ovo put da je broj zaposlenih u travnju premašio brojku od 60 tisuća.

Dobre brojke u ožujku nadovezuju se na prva tri mjeseca 2023. godine u kojima je potvrđen kontunuirani smjer rasta zaposlenosti na području Zadarske županije.

„Prema svim pokazateljima očekujemo da će nastavak 2023. godine biti još bolji, a optimizam temeljimo na brojnim aktivnostima i projektima koji će se ostvariti. Da bi se održao gospodarski razvoj, potrebno je održati investicijsku aktivnost“, istaknuo je župan Božidar Longin najavivši da je Zadarska županija prošli tjedan pokrenula program Kreditom do uspjeha putem subvencioniranja kamata poduzetnicima na kredite.

„Uvjereni smo da će Program biti velika pomoć i podrška našim poduzetnicima. Pokazuje da Zadarska županija zna i razumije probleme poduzetnika i da je spremna uključiti se u njihovo rješavanje. Naši poduzetnici su iskazali zadovoljstvo tom mjerom. Zadarska županija u okviru svojih proračunskih mogućnosti čini, a i ubuduće će činiti sve što može da bi pomogla gospodarski rast“, dodao je župan i najavio da će UO za gospodarstvo i turizam uskoro objaviti još jedan javni poziv i to za dodjelu potpora za povećanje konkurentnosti mikro poduzetnicima na području Zadarske županije za 2023. godinu.

Broj zaposlenih osoba u Zadarskoj županiji tijekom posljednjih godina značajno je porastao. Primjerice, u odnosu na 2014. godinu taj se broj povećao za 14 tisuća (29,4 posto) s trendom daljnjeg rasta.

O programu Kreditom do uspjeha

Ocjenjujući dosadašnja iskustva s kreditiranjem poduzetništva, stanje u gospodarstvu i potrebu da se malim i srednjim poduzetnicima poboljša pristup financijskim sredstvima, Zadarska županija je u Proračunu UO za gospodarstvo i turizam osigurala financijska sredstva i pokrenula Program KREDITOM DO USPJEHA putem subvencioniranja kamata na kredite u Zadarskoj županiji. Zadarska županija u okviru svojih proračunskih mogućnosti čini, a i ubuduće treba činiti sve što može.

• Krediti se odobravaju u iznosu od 000,00 do 400.000,00 eura.
• Odobravaju se za investicije - kupnja, izgradnja, uređenje ili proširenje gospodarskih i poslovnih objekata, nabava nove opreme.
• Obrtna sredstva u funkciji investicije mogu financirati do najviše 10% za uslužne djelatnosti, tj. do najviše 20% za proizvodne djelatnosti od odobrenog iznosa investicijskog kredita.
• Županija će za odobrene kredite subvencionirati kamatnu stopu u visini od 2,00 % godišnje, fiksno, za cijelo vrijeme trajanja kredita (razdoblje korištenja, počeka i otplate).
• Rok otplate kredita može biti do 10 godina.
• Poček na otplatu kredita je do dvije (2) godine.

ZAPOSLENI – ZADARSKA ŽUPANIJA

Jeste li znali da je kalkulator bodova najjednostavniji način da provjerite imate li dovoljno bodova za upis u željenu srednju školu? Uz to, ako i dalje niste sigurni koja je škola za vas najbolji izbor, pomoći će vam online predstavljanje škola. Oba alata su razvijena u suradnji srednja.hr i Hrvatske zajednice županija. Redovito ih ažuriramo, a kalkulator bodova smo sada osvježili pa tako možete doznati prosječne bodove potrebne za upis u škole u zadnjih šest godina.

Kalkulator bodova za upis u srednju školu pomaže vam preračunati prosjeke ocjena iz osnovne škole u bodove za upis srednje. Prošle je godine ostvario više od 538.600 posjeta, što pokazuje kako je ovaj alat pomogao tisućama učenika pri prelasku iz osnovne u srednju školu. Sada smo ga ažurirali informacijama s prošlogodišnjih upisa pa možete biti sigurni da je izračun kojeg dobijete točan.

Za izračun bodova trebat će vam svega nekoliko minuta. Nakon što odaberete željenu srednju školu i program kojeg želite upisati, ispod će vam se prikazati prosječan, kao i najmanji i najviši broj bodova s kojim se učenici upisivali u vaš željeni program unazad šest godina. Sve što trebate nakon toga jest unijeti svoje prosjeke ocjena, ukupne i za pojedinačne predmete koji su vam važni za upis.

Nakon što odaberete izračunaj, kalkulator će vam pokazati koji broj bodova ostvarujete. Vidjet ćete i ukupan broj kandidata koji je vaš smjer pokušao upisati prošle godine, kao i koliko ste uspješniji ili manje uspješni od njih. Ispod ćete vidjeti i druge škole u vašoj okolini u koje biste se s vašim uspjehom mogli upisati.

Kalkulatoru bodova pristupite ovdje.

Ovim projektom učenicima se želi olakšati upis u srednju školu, ali i potaknuti ih na ostvarivanje što boljih rezultata, rekao nam je Danijel Marušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija, partnera ovog projekta.

– Kalkulator bodova je postao nezaobilazan alat za učenike osnovnih škola koji se pripremaju za upise u željene srednje škole jer se svake godine nadograđuje aktualnim podacima. Županije, kao osnivači velikog broja škola u Republici Hrvatskoj, kontinuirano potiču jednako dostupno i kvalitetno obrazovanje i ulažu u odgojno-obrazovni sustav kroz regionalnu, nacionalnu, ali i europsku razinu, rekao je Marušić.

Online predstavljanje škola drugi je alat kojeg smo razvili u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija. On vam pomaže donijeti odluku o tome koja škola je za njih najbolji izbor tako što vam olakšava istraživanje. Na jednostavan način pretražite naš katalog škola po tipu škole ili gradu u kojem se nalazi, a možete i unijeti naziv škole koja vas zanima.

Doznat ćete o povijesti škole, njihove uvjete upisa, projekte u kojima su sudjelovali, izvannastavne aktivnosti koje nude učenicima i natjecanja na kojima su sudjelovali. Moći ćete pogledati i fotografije i video materijale škola.

U Hrvatskoj je u školskoj godini 2021/2022 bilo ukupno 40.161 učenika osmih razreda osnovne škole, prema podacima u Školskom e-Rudniku. Online predstavljanje škola prošle je godine posjećeno čak 56.688 puta što pokazuje da je riječ o alatu koji je učenicima zaista koristan. Pristupite mu ovdje.

Izvor: Hrvatska zajednica županija

Na otoku Ošljaku, najmanjem naseljenom otoku u Zadarskoj županiji, svečano je otvorena 10. Međunarodna umjetnička kolonija „MUK na Lazaretu 23.“ koju organiziraju Udruga Kreativa - Ošljak i Udruga Mladih "Kumbul" Ošljak, dok su suorganizatori Narodni muzej Zadar i Gradska galerija Bihać.

Organizatore i sudionike jubilarne umjetničke kolonije pozdravili su načelnik Općine Preko Jure Brižić i župan Božidar Longin, dok je prigodnim govorom koloniju otvorio književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić. U programu je sudjelovala i Branka Valčić koja je recitirala poeziju čakavskog pjesnika Ante Tonija Valčića.

„Kažu da je upravo umjetnost najbolji način uspostavljanja suradnje. Jezik likovne, kao i glazbene, umjetnosti ne treba prevoditelje. Jedinstven je i univerzalan i razumiju ga svi oni koji su se spremni predati zavodljivosti boja, oblika, crta, poteza… Lazaret je spojio dvije udruge i dva muzeja. Spojio je dvije zemlje kojima granicu predstavlja čarobna bistra rijeka Una što upravo na području Zadarske županije počinje svoj život i kreće prema Bihaću odakle nam stižu dragi gosti“, poručio je župan Longin dodavši da ga veseli održavanje kolonije upravo na Ošljaku, na otočiću koji kao da je ostao oaza mira i netaknute prirode.

„Njegova kulturna baština je bogata i možda je ova kolonija upravo dobra prilika za njeno bolje upoznavanje i revitalizaciju. Vidimo da Ošljak može puno toga ponuditi i gostima i samim našim građanima stoga je održavanje umjetničke kolonije pravi korak prema ostvarivanju mnogih novih projekata“, ustvrdio je župan.

Umjetničku koloniju, inicirala je i vodi Vesna Sabolić, sociolog i organizator kulturnih djelatnosti, a ovogodišnji umjetnički voditelj je Nermin Delić, povjesničar umjetnoti i direktor Gradske galerije Bihać.

Pokrovitelji ove manifestacije su Zadarska županija i Općina Preko, a rad udruge potpomažu i TZ Općine Preko, Art&Dizajn Bihać, kao i restoran „Lazaret“, koji je svečano i otvorio svoja vrata uz organiziranje ovogodišnje Međunarodne umjetničke kolonije „Muk na Lazaretu 23.“

U petak je u Zadru u organizaciji Slobodne Dalmacije, portala Zadarski.hr i Hanza medije održana panel rasprava „Gospodarenje otpadom i otpad kao energija” čiji su sudionici naznačili sve trenutne probleme s kojima se Hrvatska susreće u zbrinjavanju otpada, ali i moguća tehnološka i organizacijska rješenja. Loša zakonska regulativa, inertnost države i izostanak jasne nacionalne strategije, ali i još uvijek i nedovoljno razvijena svijest građana o važnosti odvojenog prikupljanja otpada, samo su neki od problema s kojima se susreće cijela Hrvatska, a pogotovo Dalmacija. Sudionike panela pozdravili su zamjenik župana Šime Vicković, gradonačelnik grada Zadra Branko Dukić i direktor Slobodne Dalmacije Vinko Ursić Glavanović.

„Često se spominje da se lokalni izbori gube ili dobivaju na poskupljenju zbrinjavanju komunalnog otpada. Istina je da kružno gospodarstvo košta, ali, budite uvjereni, ne više od odlaganja otpada iznad Dikla. Sve je ovo pitanje struke, a što se lokalne samouprave tiče – naš posao nije samo čist grad, jer moramo stvoriti održiv model zbrinjavanja otpada, a ne ga nekontrolirano bacati. Tu alternative nema“, izjavio je zadarski gradonačelnik Branko Dukić.

I zamjenik župana Šime Vicković uvjeren je da treba pronaći način i otpad iskoristiti za proizvodnju energije. Vicković je rekao da je Zadarska županija u hrvatskom vrhu po razvijenosti obnovljivih izvora energije po ugrađenim solarnim panelima i vjetroelektranama, a naveo je i primjer bioenergane u Benkovcu.

„Suvremeni čovjek proizvodi jako veliku količinu otpada, i to vrlo raznolikog, a njegovo zbrinjavanje globalni je problem.

Također, porast stanovništva stvara potrebu za dodatnom proizvodnjom energije, a svakako na to utječu i klimatske promjene.

Kako je odlaganje neobrađenog otpada postala neprihvatljiva opcija za zbrinjavanje komunalnog otpada, potrebno je pronaći način da se on iskoristi. I stoga upravo otpad postaje neka vrsta kontinuiranog izvora energije.

Vodeća smo županija u Hrvatskoj u proizvodnji obnovljivih izvora energije, u najvećoj mjeri putem solarnih i vjetroelektrana. Uz to svakako treba istaknuti da na našem području imamo i energanu na biomasu u Benkovcu, koja je dobar primjer kako otpad, u ovom slučaju onaj biološki, može poslužiti za stvaranje energije.

Korištenjem otpada za proizvodnju energije smanjuje se njegov volumen i količina što znači dvostruku korist“- istaknuo je Šime Vicković.

U panel raspravi sudjelovali su direktor tvrtke „Eko“ Dino Perović, direktor zadarske Čistoće John Ivan Krstičević, direktor šibenskog CGO Bikarac, viši savjetnik u Upravnom odjelu za zaštitu okoliša, komunalne poslove, infrastrukturu i investicije Splitsko-dalmatinske županije Mladen Perišić i Nejc Lahne iz slovenske tvrtke EON Energy Solution.

„CGO Biljane Donje je regionalni centar s 46 hektara površine i kapacitetom od 75.000 tona kojemu će gravitirati i 50 posto stanovništva Ličko-senjske županije. Pretovarne stanice su izgrađene u Gračacu, Biogradu i Pagu, a ona u Gospiću će se graditi iz nacionalnih sredstava. Radi se o investiciji od 368 milijuna kuna plus PDV, te 10 posto nepredviđenih radova, ali konačni iznos troškova izgradnje znat ćemo kada budu potrošena europska sredstva. Nadam se da ćemo s radom započeti 1. siječnja, ali već sada je jasno da nam je najveći problem to što država nije stvorila okvir za plasman goriva iz otpada, što znači da nismo „zatvorili krug” u zbrinjavanju otpada. Nama je uzor bilo Celje, gdje su izgradili energanu jer imaju toplovode i infrastrukturu za grijanje kuća i stanova, čime su zatvorili ciklus zbrinjavanja otpada. Kod nas su rađeni elaborati koji su pokazali da bi bilo dobro između Zadra i Šibenika izgraditi energanu, idealno bi bilo kroz javnoprivatno partnerstvo, pa dio struje „vratiti” u HEP-ovu mrežu, a preostali dio iskoristiti za grijanje plastenika“, kazao je Dino Perović, direktor zadarske tvrtke „EKO” koja vodi projekt CGO-a Biljane Donje, po čijoj procjeni će se za dovoz u Biljane Donje plaćati od 160 do 200 eura po toni otpada.

Otvorenje CGO Biljane Donje jedva čeka i John Krstičević, direktor zadarske „Čistoće” pred kojim je i konačno zatvaranje deponija iznad Dikla. On se nada do kraja godine, a onda bi sljedeće godine, kad započne s radom CGO Biljane Donje, započela i sanacija dugogodišnjeg zadarskog deponija.