OŠ Novigrad sudjeluje u provedbi Eksperimentalnog programa Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Zadarska županija i OŠ Novigrad potpisali su 31. srpnja 2023. godine Sporazum o realizaciji infrastrukturne komponente 2.1. i postupcima javne nabave roba i usluga te ustupanju javnih radova u sklopu Projekta „Hrvatska: Ususret održivom, pravednom i učinkovitom obrazovanju” iz Zajma Svjetske banke br. 9303-HR, (KLASA: 404-02/23-01/00079, URBROJ: 533-2-23-0002) koji se odnosi na ulaganja u OŠ Novigrad u sklopu projekta „Osnovna škola kao cjelodnevna škola – Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“.

Opseg infrastrukturnih ulaganja za OŠ Novigrad utvrđen je sukladno potrebama škole, raspoloživim sredstvima Zajma i raspodjeli sredstava i opsegu infrastrukturnih ulaganja iz Odluke, te za OŠ Novigrad i PŠ Paljuv iznosi 178.500,00 eura; a odnosi se na sljedeće kategorije ulaganja:

1. povećanje kapaciteta postojeće školske kuhinje i njezino opremanje
2. povećanje kapaciteta postojeće blagovaonice i njezino opremanje
3. dodatno uređenje i opremanje prostora škole za cjelodnevni boravak učenika u školi
4. dodatno opremanje učionica, kabineta i praktikuma
5. dodatno uređenje i opremanje prostora za profesionalni rad učitelja u školi
6. dodatno uređenje i prilagođavanje postojećih sanitarnih čvorova
7. dodatno poboljšanje klimatizacijskih uvjeta u školi.

Objavljeni su Pozivi za iskaz interesa za izvođenje radova i opremanje, te Poziv na dostavu ponuda za usluge stručnog nadzora nad izvođenjem radova i opremanjea OŠ Novigrad i PŠ Paljuv. Kako bi se preliminarno procijenili utjecaji planiranih aktivnosti na okolišne i društvene aspekte, prema uputama i pravilima Svjetske banke, svi izvođači radova, dobavljači opreme i usluge stručnog nadzora imaju obvezu potpisivanja popunjenog OKVIRNOG PLANA UPRAVLJANJA OKOLIŠNIM I DRUŠTVENIM RIZICIMA (ESMP) – kontrolna lista, prilikom potpisivanja Ugovora.

Svečanom sjednicom općinskog vijeća obilježen je Dan općine Starigrad i blagdan zaštitnika sv.Jurja.

Godišnja nagrada općine dodijeljena je Osnovnoj školi Starigrad za doprinos u području obrazovanja kao i očuvanju i promociji kulturno-povijesne baštine, Grb općine za osobit doprinos u području znanosti i kulture uručen je Sveučilištu u Zadru, a zahvalnice za doprinos na pripremi i uređivanju znanstvene monografije Starigrad Paklenica uručene su Anti Uglešiću, Zoranu Šikiću i Marijani Tomić. Posthumno su priznanja  dodijeljena Rimmi Koić i  za doprinos u međunarodnoj afirmaciji Općine Starigrad te Mariji Maji Knežević za doprinos u humanitarnom i kulturno-društvenom radu.

Uz općinskog načelnika Marina Čavića i općinske vijećnike, na sjednici su bili nazočni ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić, zamjenik župana Zadarske županije Šime Vicković, državna tajnica Marija Pletikosa te brojni drugi gosti.

Osvrćući se na proteklo razdoblje načelnik Općine Starigrad je rekao da je općina u proteklim godinama realizirala mnoge projekte koji su pridonijeli kvaliteti života i boravka žitelja i gostiju, poboljšavajući pri tom turističku ponudu.

„Prije nekoliko godina realizirali smo projekt uređenja plaže Jaz u Selinama, započeli smo, zatim, projekt uređenja središnjeg obalnog pojasa u Starigradu-Paklenici, koji obuhvaća preko 600 metara obale. Sada smo, u suradnji sa Županijskom lučkom upravom, započeli projekt uređenja luke Starigrad, a u narednom razdoblju izradom projektne dokumentacije nadamo se i početku samih radova“, najavio je Čavić.

Istaknuo je da je izgradnja i održavanje komunalne infrastrukture, pored prirodnih ljepota, najvažniji segment turističkog razvoja ovoga kraja, ali i da je jedan od zadataka u budućem razdoblju priprema što više projekata za financiranje iz europskih i nacionalnih fondova.

Zamjenik župana Zadarske županije, Šime Vicković, istaknuo je da podvelebitski kraj, poput čitave županije, iz godine u godinu privlači sve više gostiju te je stoga potrebno i dalje ulagati u poboljšanje ponude i povećanje kvalitete smještaja te sadržaje koji se gostima mogu ponuditi.

„Posebna pozornost posvećuje se djeci, koja su naša budućnost. Uz redovna sredstva za ovdašnju osnovnu školu s područnom školom u Tribnju Krušćici, iz vlastitog proračuna sufinanciramo razne aktivnosti. U suradnji s općinom pripremili smo cjelokupnu projektnu dokumentaciju za izgradnju nove zgrade osnovne škole i očekujemo uskoro rješenje o njezinom financiranju kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti“, istaknuo je zamjenik župana Šime Vicković.

Govoreći o projektima za naredno razdoblje koji će se  realizirati europskim sredstvima Vicković je naveo   Centar za školjkarstvo u Selinama na kojem bi  radovi  mogli početi već krajem ove godine, ali i podsjetio je da je Zadarska županije službeno među četiri najrazvijenije županije, na čijem se području trenutno provode projekti vrijedni više od 600 milijuna eura.

.

Ministar Šime Erlić naglasio je da su prioriteti Vlade u budućem razdoblju prije svega demografija i sigurnost.

„Krunu naših ulaganja u sigurnost imali smo prilike vidjeti jučer, na Plesu u Velikoj Gorici, kada su došli novonabavljeni avioni koji će čuvati naše nebo, koji su simbol hrvatskog suverenizma. To je izniman događaj za Hrvatsku, nabavljena je najnovija generacija ratnih vojnih aviona i sad imamo najsuvremeniju flotu od Bavarske do Grčke. To je pokazatelj dobrog puta kojim Hrvatska kroči. Ratna su stanja danas činjenica i moramo ulagati u vojsku“, kazao je Erlić.

U ime nagrađenih nazočnima se obratio rektor Sveučilišta u Zadru  Josip Faričić, a u programu je sudjelovala klapa Arija iz Starigrada.

U Velikoj vijećnici Zadarske županije okupili su se Timovi za darovite devet osnovnih škola kojima je osnivač Zadarska županija i izložili razvojne planove za rad s visokomotiviranim i potencijalno darovitim učenicima svojih škola. Rezultat je to Programa usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika za rad s potencijalno darovitim učenicima koji je Zadarska županija organizirala za osnovne škole kojima je osnivač, u suradnji s Centrom izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije.

Svrha programa usavršavanja razvoj je kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika za pružanje potpore cjelovitom razvoju potencijalno darovitih učenika. Uključeni djelatnici su kroz edukaciju stekli znanja i vještine za rad s darovitim učenicima. Edukacija se sastojala od šest modula, a održavao ju je Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije u sklopu projekta Jadranski regionalni znanstveni centar (Jadranski RZC) u čijim aktivnostima sudjeluje i Zadarska županija kao dio radne skupine.

U programu usavršavanja sudjelovale su OŠ Vladimira Nazora Škabrnja, OŠ Petra Zoranića Nin, OŠ Sukošan, OŠ Stjepana Radića Bibinje, OŠ Biograd, OŠ Braće Radića Pridraga, OŠ Pakoštane, OŠ Petar Lorini Sali i OŠ Petar Zoranić Stankovci.

Cilj provedbe edukacije je osnaživanje kapaciteta djelatnika za rad s darovitim učenicima unutar matičnih škola te razvoj planova za rad i pružanje podrške darovitim, potencijalno darovitim i visokomotiviranim učenicima. Uz podršku Zadarske županije, predstavljeni projekti će se početi realizirati u nadolazećoj školskoj godini.

S ciljem pomoći njihovog očuvanja i razvoja na svome području, Zadarska županija objavila je Javni poziv za dodjelu potpora za očuvanje i razvoj tradicijskih, umjetničkih i deficitarnih obrta za 2024. godinu. Rok za dostavu prijava počeo je danom objave Javnog poziva na mrežnoj stranici Zadarske županije, a završava 15. svibnja 2024. godine.

Tradicijski obrti su: bačvar, dimnjačar, kišobranar, knjigoveža, kovač, brusač, krznar, mlinar, pećar, postolar, torbar, urar, izrada suvenira, kao i druge djelatnosti koje se obavljaju na tradicionalan način. Umjetnički obrti su: puhanje stakla, brušenje stakla i kristala, izrada vitraja, graditelj glazbala,  čipkarstvo, izrada i restauracija narodnih nošnji i dr.

Bespovratne potpore dodjeljuju se za:

• poboljšanje uvjeta rada  u radionici/poslovnom prostoru,
• financiranje troškova nabave novih strojeva, opreme i alata,
• edukacija vlasnika i/ili zaposlenika (majstorski ispit, stručno usavršavanje i dr.),
• troškovi sudjelovanja na sajmovima i izložbama,
• izrada  promidžbenog materijala,
• stjecanje uvjerenja o statusu tradicijskog/umjetničkog obrta,
• za sufinanciranje tekućih troškova poslovanja.

Prihvatljivi prijavitelji su obrtnici koji se bave tradicijskim, umjetničkim i deficitarnim djelatnostima te kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete:

• koji imaju sjedište na području Zadarske županije,
• koji imaju poslovanje na području Zadarske županije,
• koji obavljaju djelatnost tijekom cijele godine,
• koji imaju najmanje jednog (1) zaposlenog, uključujući vlasnika/cu obrta u mjesecu prije objave javnog poziva  (u veljači 2024.). Vlasnik obrta se smatra zaposlenikom svog obrta ukoliko nema zasnovan radni odnos kod druge pravne ili fizičke osobe,
• koji nemaju evidentiran dug po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava (dokazuje se potvrdom nadležne Porezne uprave),
• koji nemaju blokiran žiro-račun (dokazuje se BON-2 obrascem),
• nad kojima nije otvoren stečajni postupak ili predstečajna nagodba, koji se ne nalaze u postupku likvidacije, koji imaju podmirene obveze prema Zadarskoj županiji.

Pozitivno ocijenjeni prijavitelji mogu ostvariti bespovratna sredstva Zadarske županije u iznosu do 50 posto prihvatljivih dokumentiranih troškova, a maksimalni iznos potpore je 1.000,00 eura.

U tekstu Javnog poziva objavljenog na mrežnoj stranici Zadarske županije opisani su uvjeti i način provedbe ovog javnog poziva, a dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona i adresu elektronske pošte Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam:

• 023/350-342 - ante.sjaus@zadarska-zupanija.hr,
• 023/350-437 - ante.vukasina@zadarska-zupanija.hr,
• 023/350-439 - marta.hordov@zadarska-zupanija.hr,
• 023/350-430 - bubicic@zadarska-zupanija.hr.

Pozitivni gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su i u trećem mjesecu 2024. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana ožujka u Zadarskoj županiji bilo je 63.025 zaposlenih osoba, odnosno tri tisuće (4,9 posto) više nego na isti dan godinu ranije.

Dobre brojke u ožujku nadovezuju se na prva dva mjeseca 2024. godine u kojima je potvrđen kontinuirani smjer rasta zaposlenosti na području Zadarske županije.

„Vesele nas pozitivni gospodarski pokazatelji u našoj županiji, rast izvoza, prosječnih plaća i ukupnog gospodarskog proizvoda. Svakako da je to velika zasluga naših poduzetnika koji su u proteklom razdoblju ostvarili značajan iskorak, pokazavši u velikoj mjeri inovativnosti i tržišnu konkurentnost. Ukupan gospodarski rast u najvećoj mjeri plod je zaštitnih mjera Vlade RH, odgovornog upravljanja nacionalnom ekonomijom, povećanja investicija te kontinuiranog podizanja plaća i zaposlenosti“, poručio je župan Božidar Longin dodavši kako je za nastavak trenda rasta gospodarstva potrebno održati investicijsku aktivnost, a očekuje se i nastavak razvojnog ciklusa uz pomoć EU sredstava.

„Važno je naglasiti da ćemo mi u Zadarskoj županiji, uz redovne operativne programe, moći koristiti i one namjenske. Osigurano je tako 5,5 milijuna eura iz posebnog programa za Bukovicu i Ravne Kotare, više do 25,6 milijuna eura za naše otoke, a Grad Zadar i njegovo urbano područje imaju na raspolaganju 43 milijuna eura iz ITU mehanizma. To će sigurno dati dodatan doprinos ravnomjernom razvoju svih naših krajeva. Ono što je posebno  važno naglasiti – ništa od ovoga nije došlo samo od sebe! To je plod znanja, vizije i vrijednog rada, od nacionalne do lokalne razine“, istaknuo je župan.

Ako zaposlenost promatramo po gradovima i općinama, više od 70 posto radnog stanovništva i dalje je raspoređeno u tri najveća grada - Zadru, Biogradu i Benkovcu. Od ukupnog broja zaposlenih, njih 38.824 (61,6 posto) radi u sjedištu županije, gradu Zadru. Slijede gradovi Biograd (3.399), Benkovac (3.190), Pag (1.297) i Nin (1.218) te općine Poličnik (1.148), Pakoštane (1.108), Sukošan (1.081), Preko (982) i grad Obrovac sa 870 zaposlenih osoba.

Navedeni podaci potvrđuju kako je broj zaposlenih osoba u Zadarskoj županiji tijekom posljednjih godina značajno porastao. Primjerice, u odnosu na 2014. godinu taj se broj povećao za gotovo 17 tisuća (36,3 posto) s trendom daljnjeg rasta. Dobre brojke zabilježene su i na nacionalnoj razini pa je broj zaposlenih u RH na dan 31. ožujka 2024. veći za 44.338 ili 2,73 posto.

ZAPOSLENI – ZADARSKA ŽUPANIJA

U Pagu je danas održana konferencija “Turizam 365 – održivost i inovativnost  otoka Paga” koju je organizirao Zadarski tjednik i koja je okupila predstavnike iz područja  turizma i gospodarstva otoka Paga.

Uvodno su se obratili direktorica  i glavna urednica Zadarskog tjednika  Jasna Rumora, predsjednica gradskog vijeća Grada Paga Jasna Magaš, državni tajnik u  Ministarstu  turizma Tonći Glavina  te župan Zadarske županije Božidar Longin.

Naglasivši kako su otoci   poseban dio naše županije te kako svaki od njih ima svoje posebnosti, župan Božidar Longin naglasio je  kako je  Pag  potpuno drugačiji od ostalih.

“More je ovdje kristalno čisto, gastronomija vrhunska, a kulturno-povijesna te prirodna baština izuzetno bogata.  Dodamo li tome i dobru prometnu povezanost koju dugujemo i mostu, jasno je da imamo odličnu podlogu za stvaranje kvalitetne turističke ponude.”, rekao je župan dodajući da dvije najambicioznije gospodarske grane, turizam i gastronomija, povezane predstavljaju snažan temelj za gospodarski razvoj cijelog prostora.

“S druge strane, iako je turizam ključna gospodarska grana, trebamo vrlo ozbiljno pristupiti analizi njegovih prednosti i mana.  Turizam je djelatnost koja vrlo lako nabuja bez kontrole i krene gušiti ostale djelatnosti, ali i imati negativan utjecaj na okoliš, na komunalnu infrastrukturu te na život lokalnog stanovništva općenito.  U tom smislu pozdravljam održavanje ove konferencije koja će se baviti upravo održivosti turizma ovdje na ovom lijepom otoku. Uspostaviti ravnotežu između gospodarske eksploatacije prirodnih resursa i njihove zaštite veliki je izazov.”, dodao je župan Longin.  

Naveo je i činjenicu da su održivost i dugoročnost ključni  pojmovi za sve gospodarske aktivnosti pa tako i one u sektoru turizma.

“Cjelogodišnji održivi turizam bez sumnje je moguć, no potrebno mu je pristupiti ozbiljno i odgovorno. Brza i laka zarada ni u kom slučaju ne mogu se svesti pod taj nazivnik. Stoga je važno dobro strateško planiranje kako bi od turizma imali jaku, održivu i otpornu te inovativnu gospodarsku granu. Zbog svojih posebnosti Pag je pogodno mjesto za razvoj raznih oblika selektivnog turizma što je svakako smjer u kojem bi bilo dobro ići.”, rekao je još župan u svom govoru.  

Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tonći Glavina iskazao je zadovoljstvo što na ovoj konferenciji može dati presjek svega onoga što rade, izložiti strategije i Zakon o turizmu koji određuje u kojem će se smjeru razvijati turizam.

“Pag može biti mikrokozmos onoga što bismo mogli i htjeli napraviti u budućnosti. U procesu smo repozicioniranja turizma, Hrvatska nije i ne može biti destinacija masovnog turizma, mi smo jedina zemlja u Europi koja na ovako malo stanovnika ima ogroman broj turista, moramo imati na umu geografska, gospodarska i druga ograničenja. Otok Pag posljednjih 20-ak godina napravio je velik iskorak. Logično je da smo naslonjeni na prirodna bogatstva i da od toga želimo napraviti bolji život. No, Pag nudi i druge turističke proizvode, sa svojom kulturnom baštinom ima uistinu jako puno za ponuditi. Poznat je u svjetskim razmjerima - po paškoj čipki, siru, gastronomskim posebnostima”, kazao je Glavina i istaknuo da je fokus poboljšanje kvalitete života, ali bez ugrožavanja prirodnih resursa.

Prezentaciju  „Nova europska omotnica i paket mjera za turističko ulaganje na otocima“ održao je  ravnatelj Uprave za otoke  Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Dominik Paparić, a direktorica TZ Grada Paga Vesna Karavanić govorila je na temu „Pag-grad Božjeg dodira-vjerski turizam“.

Prezentaciju  na temu  „Kako smo dobili Green certifikat“  održao je direktor TZ Međimurske županije Rudi Grula nakon čega je uslijedila  panel diskusija    „Potencijali  razvoja  regionalnog 365 turizma prilike i izazovi“ na kojoj su sudjelovali gradonačelnik Grada Novalje Ivan Dabo, direktor TZ Međimurske županije Rudi Grula, ravnatelj Uprave za otoke MRRFEU Dominik Papaprić i načelenik Općine Kolan Šime Gligora.

U nastavku konferencije održana su predavanja „Razvoj outdoor turizma za 365 turizam“, „Kamp 5 zvjezdica NOVA CAMPING – kako razvijati održive smještajne kapacitete“ te panel diskusija  „Kako postići turističku održivost uključivanjem cijele lokalne zajednice?“.

Foto: A.Kršlović/Zadarski tjednik