Ovogodišnja županijska smotra literarnog, novinarskog i dramsko-scenskog stvaralaštva učenika srednjih škola LiDraNo 2024. održana je u srijedu, 28. veljače u Centru za kreativne industrije Inovacija Zadar.

Četvrtu godinu zaredom organizirala ju je Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola čija je ravnateljica, Zdenka Sršen Juričević zahvalila pročelniku Upravnog odjela za društvene djelatnosti Ivanu Šimuniću, koji je smotru otvorio, na pokazanom razumijevanju i pruženoj potpori.

Ova manifestacija okuplja neosporno talentirane i kreativne mlade ljude umjetničkih sklonosti koji uz podršku mentora kroz umjetnost pridonose očuvanju hrvatskog jezika i književne baštine.

Predstavljen je niz tematski i stilski raznolikih literarnih radova pisanih na standardnom jeziku i čakavskom narječju. Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Doroteja Kamber Kontić, Slavica Vrsaljko i Branimir Čakić predložilo je literarne radove učenika iz Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole, Gimnazije Jurja Barakovića i dva rada iz Klasične gimnazije Ivana Pavla II. za Državnu smotru.

U kategoriji novinarskog stvaralaštva sudjelovali su učenici sa samostalnim novinarskim radovima, pet školskih listova (Spektar novi, Bolji svijet, Stručak, Spužva, Kuverta) i dvije radijske emisije (Jedan od nas, Vatromet taštine.) Članovi Prosudbenog povjerenstva novinari Kristina Tartaro, Šime Ćurko i Filip Matijević za daljnje predstavljanje na državnoj razini predložili su samostalne novinarske radove dva učenika iz Strukovne škole Vice Vlatkovića i rad učenice iz Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole.

Uz te radove, na Državnoj smotri Lidrano 2024., sudjelovat će četiri školska lista: „Spužva“ Gimnazije Vladimira Nazora, „Bolji svijet“ Klasične gimnazije Ivana Pavla II., „Stručak“ Strukovne škole Vice Vlatkovića i „Spektar novi“ iz Prirodoslovno-grafičke škole. Na Državnu smotru upućene su obje radijske emisije, radijska emisija Gimnazije Vladimira Nazora i emisija Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole.

Kod dramsko-scenskog izričaja na pozornici su se smjenjivali pojedinačni i skupni scenski nastupi. Vrlo detaljan i nadasve za budući rad koristan osvrt izvođačima dali su članovi prosudbenog povjerenstva Vinko Radovčić, Maja Šimić, Josip Mihatov na čelu s državnom izbornicom Barbarom Rocco. Svoju priliku za nastup na Državnoj smotri dobila je učenica Marija Harangozo – Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića (mentorica Sanja Mrkić) i Mia Cikota učenica Klasične gimnazije Ivana Pavla II. (mentorica Mirela Zubčić). Kao skupni dramsko-scenski nastup izabran je nastup učenika Gimnazije Vladimira Nazora – učenice: Zola Ušalj, Mihaela Marcelić i Mišel Tišma (mentorica Ivana Brković Pichler).

Darovitost i originalnost naših srednjoškolskih učenika došla je do izražaja uz mentore koji im nisu branili snove već su im omogućili da sanjaju i snovima razgrću oblake upravo onako kako je to kroz stihove rekla naša čuvena pjesnikinja Vesna Parun. „Ne brani mi snove, njima razgrćem oblake.“

U svakom slučaju njihov trud i želju za kreativnim izražavanjem valja i nadalje poticati i njegovati kako bi pisana i govorena riječ i dalje uljepšavale našu stvarnost.

Županijska skupština donijela je Akcijski plan energetske učinkovitosti Zadarske županije za razdoblje 2024.-2026. godine. Riječ je o planskom dokumentu koji se donosi za trogodišnje razdoblje u skladu s Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti, a kojim se utvrđuje provedba politike za poboljšanje energetske učinkovitosti u jedinici područne (regionalne) samouprave.

Akcijski plan sadržava prikaz i ocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije, dugoročne ciljeve, uključujući okvirni cilj ušteda energije, mjere i pokazatelje za poboljšanje energetske učinkovitosti, nositelje aktivnosti i rokove provedbe, mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti u skladu sa Strategijom energetskog razvitka i drugim strateškim dokumentima Vlade Republike Hrvatske, izračun planiranih ušteda energije u skladu s Pravilnikom za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije, način praćenja izvršenja plana i izvještavanja te način financiranja Plana.

Sukladno planu ukupna planirana ulaganja su gotovo 6 milijuna eura.

Na 16. sjednici Županijske skupštine vijećnici su, uz ostalo, usvojili i odluku o visini turističke pristojbe za 2025. godinu za općine i gradove na području Zadarske županije, izmjenu i dopunu statuta Doma zdravlja Zadarske županije i dopunu djelatnosti Medicinske škole Ante Kuzmanića te su dali suglasnost zdravstvenoj ustanovi Ljekarne Zadar za adaptaciju i uređenje poslovnice u Preku.

Prisegnuo je i novi vijećnik, Toni Herenda (SDP) koji je zamijenio dosadašnjeg vijećnika Juru Zubčića.

Županijska skupština donijela je Program javnih potreba u sportu za koje se sredstva osiguravaju iz Proračuna Zadarske županije, a to  su: Poticanje i promicanje športa, športske aktivnosti djece i mladeži, športska priprema, domaća i međunarodna natjecanje, te opća i posebna zdravstvena zaštita, djelatnost Športske zajednice Zadarske županije, djelatnost županijskog saveza školskog športa, športske rekreativne aktivnosti građana, športske aktivnosti djece s teškoćama u razvoju, te parašportaša i gluhih športaša, subvencije programa, Vratimo šport u škole i ostali programi u športu.

Prijedlog programa utvrđen je obradom pristiglih prijava po javnom Pozivu za predlaganje programa javnih potreba u športu Zadarske županije za 2024. godinu.

Kako je pojasnio resorni pročelnik Ivan Šimunić, sveukupno se na Poziv za predlaganje javnih potreba u športu Zadarske županije za 2024. godinu prijavilo 115 pravnih osoba sa 150 programa. Nakon provedenog postupka potpunosti i pravovremenosti, administrativnu provjeru ispunilo je 132 programa/projekata, odnosno 105 pravnih osoba, od čega 88 udruga za natjecanje, 9 udruga iz područja športske rekreacije i 8 udruga iz područja športa osoba s invaliditetom. Povjerenstvo za ocjenjivanje, bodovanje i vrednovanje programa iz javnog Poziva za predlaganje programa javnih potreba u športu Zadarske županije pozitivno je ocijenilo 132 programa.

Ukupna sredstva za financiranje javnih potreba u športu Zadarske županije za 2024. godinu iznose 351.746,00 eura.

Sveukupno se na Poziv za predlaganje programa  javnih potreba u tehničkoj kulturi Zadarske županije za 2024. godinu prijavilo 6 udruga s ukupno 6 programa. Nakon provedenog postupka provjere potpunosti i pravovremenosti prijava formalne uvjete je ispunilo svih 6 udruga sa ukupno 6 programa. Povjerenstvo za ocjenjivanje prijavljenih programa javnih potreba u tehničkoj kulturi pozitivno je ocijenilo 5 programa.

Ukupna sredstva za financiranje Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi Zadarske županije za 2024. godinu iznose 69.237,24 eura.

Na traženje Ministarstva zdravstva županijska skupština je dala pozitivno mišljenje na Prijedlog odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe. Odluka o donošenju Mreže javne zdravstvene službe odnosi se na broj potrebnih timova u djelatnostima opće/obiteljske medicine, zdravstvenoj zaštiti predškolske djece, dentalnoj medicini, patronažnoj zdravstvenoj djelatnosti, zdravstvenoj zaštiti žena, mreži medicinsko-biokemijskih timova u djelatnosti laboratorijske dijagnostike, mreža timova u djelatnosti zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti, mreži specijalističko - konzilijarne  i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti, mreža fizikalne terapije u kući. 

Prijedlogom odluke u djelatnosti opće/obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite broj timova  ostaje isti - 101 tim. Zadarska županija utvrdila je potrebu za smanjivanjem odnosno povećanjem broja timova u djelatnosti opće (obiteljske) medicine po općinama i gradovima te se povećava broj timova na područjima Općine Poličnik i Općine Vir za jedan tim, odnosno smanjuje se broj timova u Općini Gračac i Gradu Pagu za jedan tim.

U djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite (polivalentne) na razini primarne zdravstvene zaštite povećava se za jedan tim broj potrebnih timova za Općinu Poličnik odnosno umanjuje za jedan tim broj potrebnih timova za Grad Benkovac. Ukupan broj timova u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite  ostaje isti (90 timova).

Također se Prijedlogom odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe povećao broj medicinskih sestara u djelatnosti zdravstvene njege u kući bolesnika, za Grad Zadar s 22 na 25 medicinskih sestara.

Povećan je broj timova u djelatnosti javnog zdravstva (ukupno pet timova) te u djelatnosti zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja i prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti (tri tima).

U djelatnosti preventivno-odgojnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata  utvrđeno je osam timova u Zavodu za javno zdravstvo te tri tima za potrebe obavljanja aktivnosti gerontologije.

Nadalje, Mreža koordinatora za palijativnu skrb na primarnoj razini zdravstvene zaštite uvećana je za 3 mobilna palijativna tima te se broj koordinatora za palijativnu skrb povećava za jedan. Sukladno potrebama za fizikalnom terapijom u kući, broj fizijatara u Mreži fizikalne terapije u kući bolesnika povećan je na 20 fizioterapeuta.

U logopedskoj djelatnosti i u psihološkoj djelatnosti utvrđeno je četvero potrebnih logopeda odnosno četvero potrebnih psihologa. U Mreži timova u djelatnosti psihijatrije za Zadarsku županiju utvrđen je jedan mobilni tim, dvije mobilne ljekarne i dvije mobilne ambulante.

Prijedlogom odluke o donošenju Mreže javne zdravstvene službe utvrđeno je ukupno 10 palijativnih postelja sukladno potrebama za osiguravanje bolje dostupnosti palijativne skrbi odnosno početkom rada stacionara za palijativnu skrb Doma zdravlja Zadarske županije.

Na 16. sjednici Županijske skupštine potvrđeni su laureati županijskih nagrada koje je predložio Odbor za dodjelu javnih priznanja.

Nagradu Zadarske županije za životno djelo dobili su posthumno Nives Kozulić, dugogodišnja ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije i bivša predsjednica Društva arhitekata Zadra te fra Andrija Bilokapić, dugogodišnji provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru. 

Godišnje nagrade Zadarske županije za postignuća ostvarena u 2023. godini dobili su:

1. Udruga pomoraca "Sv. Nikola" Vrsi (promicanje pomorske tradicije, humanitarni rad),

2. Državni arhiv u Zadru (znanost i kultura),

3. Košarkaški klub osoba s invaliditetom Zadar (šport),

4. Mateo Škara (šport),

5. Ekonomsko - birotehnička i trgovačka škola Zadar (obrazovanje, kultura i šport),

6. Yacht Club Biograd (ostala područja društvenog života-promocija nautičkog turizma, jedriličarstava i svih aktivnosti vezano za more),

7. Ante Mihić (promicanje vrijednosti Domovinskog rata i podizanje svijesti o važnosti očuvanja kulturno-povijesnog identiteta Dugog otoka),

8. Hrvatsko pjevačko glazbeno društvo "Zoranić" Zadar (kultura),

9. Rukometni klub Zadar 2013 (šport),

10. Humanitarna udruga “Antonio Jurjević” (humanitarni rad).

Za dodjelu Nagrade Zadarske županije za životno djelo zaprimljeno je pet prijedloga, dok je za dodjelu Godišnje nagrade Zadarske županije za postignuća ostvarena u 2023. godini zaprimljeno ukupno 30 prijedloga za 26 kandidata.

Javna priznanja uručit će se u travnju na svečanoj sjednici Županijske skupštine povodom Dana županije.

Na konferenciji “ITU ZADAR 2030- Inovacija, transformacija, urbanizacija”    na kojoj je nazočan bio i župan Božidar Longin danas je u novom Studentskom domu Sveučilišta u Zadru predstavljeno više kapitalnih projekata vezanih uz ITU mehanizam. Riječ je o tzv. „omotnici“ od 43 milijuna eura koje će Grad Zadar do 2029. godine imati na raspolaganju za različite projekte obnove i gradnje infrastrukture, zelene projekte, pametna i digitalna rješenja.  Sredstva će biti investirana u ukupno devet integriranih projekata, uključujući nastavak obnove stare zgrade Tehničke škole, obnovu tvrđave sv. Mihovila na otoku Ugljanu, rekonstrukciju zadarskog autobusnog kolodvora, nastavak ulaganje u Gospodarsku zonu Crno i daljnji razvoj sportske infrastrukture.

Na konferenciji je bio nazočan i ministar Šime Erlić koji je  uvodno istaknuo kako se radi o ulaganjima kojima će Zadar zakoračiti u novo doba.

“ Grad Zadar se pokazao kao dobar primjer korištenja ITU mehanizma, realizirao je brojna ulaganja u inteligentni prometni sustav i infrastrukturu, a sada se radi o široj paleti ulaganjima i značajno višem iznosu koji će oblikovati budućnost Zadra. No za razliku od Zadra ostali gradovi imaju proračun i nesmetane mogućnosti razvijanja. Ova situacija u Zadru nema smisla. Postoji stotinu stvari i tema u kojima se možemo razmimoilaziti, ne ulazim u političke bitke u tom smislu, neka se razgovara, pa i uvjetuje ako treba, ali ne smije se nikad stavljati razvoj Zadra na kocku zbog nekih politika koje se u određenom trenutku žele isforsirati”, naglasio je Erlić.

Zadarski gradonačelnik Branko Dukić podsjetio je na realizirane projekte iz ITU mehanizma, Gospodarsku zonu Crno, obnovu crkve sv. Nikole, nove sveučilišne prostore u staroj Tehničkoj školi, pametni promet u Tuđmanovoj.

“U nekoliko godina dobili smo nove sadržaje trajne vrijednosti, novu kvalitetu života. Pred nama su 43 milijuna eura koje usmjeravamo u nove inovacije, transformaciju i urbanizaciju. Nastavljamo s urbanom mobilnošću koja podrazumijeva digitalizaciju prometa i podizanje učinkovitosti javnog prometa, rješavanje gužvi. Gradimo novu sportsku infrastrukturu i štitimo prirodne resurse. Godina 2029. nije daleka budućnost, gledajmo ne samo na ciljeve koje smo stavili pred sebe, kreirajmo budućnost i budimo spremni na ono iza 2030. Godine”, rekao je Dukić.

Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić naveo je kako  zgrada u kojoj se konferencija održava nije napravljena kroz ITU mehanizam, ali je također velikim dijelom financirana sredstvima iz EU fondova, što jasno svjedoči koliko smo utkani u europsko tkivo, osobito nakon pristupanja EU.

“Kroz ITU smo obnovili staru Tehničku školu koju smo dobili na korištenje od Zadarske županije,  a osmislili smo i kako ćemo dati svoj doprinos u uzajamnosti akademske s društvenom i gospodarskom zajednicom. Idejno rješenje povjerili smo arhitektu-vizionaru Nikoli Bašiću, koji je našao rješenje koje ne nosi sa sobom samo estetski i funkcionalni kamenčić u mozaiku našeg grada, nego nešto što će funkcionirati kao akademska utvrda u cilju zaštite osnovnih identitetskih crtica koji oblikuju grad. Zbog toga je, kao jedan novi neposredni ulaz u povijesnu jezgru, osmišljen pod imenom Citadela Nuova. ITU mehanizam jedna je od prilika da se osvrnemo na našu prirodnu i kulturnu baštinu, postignemo učinkovit transfer tehnologija, znanja i ideja među generacijama, da bude gušt nazvati se zadarskim ditetom i da omogućimo kvalitetno starenje našem starijem stanovništvu, istaknuo je rektor Faričić.

Kada govorimo o urbanizaciji, onda ne treba voditi računa samo o tome kako prostor izgleda, nego u većoj mjeri kako funkcionira. Grad mora biti smislena, funkcionalna i za život atraktivna cjelina. Izrazito agresivna betonizacija i asfaltizacija najatraktivnijeg prostora nije samo specifikum Zadra, a različite se regije različito nose s tim. Važni su nam novi objekti, ali najvažniji su ljudi, kazao je Faričić.

Rektor Sveučilišta u Zadru istaknuo je da studijske programe treba krojiti u odnosu na potrebe zajednice, pa je najavio pokretanje dva studijska programa – studija logopedije i mehatronike. Najavio je, uz to, da će se reducirati upisne kvote na studijima za koje nema interesa ili nakon kojih se ne može pronaći kvalitetno zaposlenje.

FOTO: Filip Brala

Župan Božidar Longin sa suradnicima primio je u nastupni posjet veleposlanika Gruzije, Nj. E. Zaala Gogsadzea i počasnog konzula Republike Moldavije Emila Soleničkog.

Veleposlanika i konzula župan je upoznao sa Zadarskom županijom, njenim gospodarskim, turističkim, zemljopisnim i prometnim potencijalima te s nekim od najvažnijih projekata koji se trenutno provode na našem području.

Istaknuo kako smo vodeća županija po proizvodnji obnovljivih izvora energije te u ribarstvu i marikulturi, a prošlu je godinu obilježila rekordna zaposlenost i značajan rast ukupnog gospodarskog proizvoda.

Nj. E. Gogsadze istaknuo je svoju ljubav prema Hrvatskoj u kojoj je veleposlanstvo otvoreno tek nedavno te sličnosti između hrvatskog i gruzijskog mentaliteta. Posebno je impresioniran razvojnim potencijalima Zadarske županije.

Gosti su otvorili teme moguće suradnje u nizu sektora, a posebno im je zanimljiva mogućnost povezivanja Zadra izravnim letom s gruzijskim Kutaisijem. Također, povezivanje dvaju gradova potaknulo bi, po njima, turističku razmjenu. Gruzija, naime, zbog nekoliko velikih skijališta na Kavkazu ima dosta razvijen zimski turizam, a s druge strane Gruzijci u sve većem broju otkrivaju ljepote Mediterana, otkrio je veleposlanik Gogsadze.

Zadarska županija objavila je Javni poziv na dostavu prijava za sudjelovanje u postupku predodabira prihvatljivih prijavitelja te integriranih projektnih prijedloga u svrhu provedbe teritorijalne strategije za područje otoka Zadarske županije.

Predmet ovog Poziva je predodabir prihvatljivih prijavitelja s područja županije za ulaganja koja će se financirati u sklopu Integriranog teritorijalnog programa (ITP) 2021.-2027. na otocima. Naime, za razvoj pametnih i održivih otoka u ITP-u na nacionalnoj razini izdvojeno je ukupno 150 milijuna eura, a od toga je 25,6 milijuna eura bespovratnih sredstava koja će biti na raspolaganju za otoke Zadarske županije.

“Riječ je o zaista jedinstvenoj prilici jer do sada nije postojala ovoliko velika financijska prilika za otoke Zadarske županije. Naime, radi se o više od 25 milijuna eura bespovratnih sredstava koja će biti na raspolaganju za naše otoke kroz projekte koji će svojom realizacijom doprinositi poboljšanju kvalitete života i rada u više otočkih mjesta i općina. Cilj je kroz zajedničku suradnju povezati otoke i rješavati izazove i probleme koji se razlikuju od otoka do otoka”, istaknuo je županijski pročelnik za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Daniel Segarić. 

Rok za podnošenje prijava je 8. ožujka 2024. godine, a minimalan iznos bespovratnih sredstava po projektu iznosi 500 tisuća eura. Cilj je formiranje liste unaprijed određenih prijavitelja te prioritiziranih integriranih projektnih prijedloga koji će imati pravo prijave na ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava i izravnu dodjelu u svrhu provedbe teritorijalne strategije za područje otoka unutar županije.

“S obzirom na činjenicu da u Zadarskoj županiji imamo 150 otoka i otočića, jasno je da su nam otoci uvijek u fokusu te da je jedan od naših temeljnih ciljeva zadržavanje stanovnika na njima. A da bi stanovnici ostali, potrebno je osigurati kvalitetne životne uvjete, s naglaskom na kvalitetnu infrastrukturu i radna mjesta. Zadarska županija jedna je od onih koja zasigurno najviše ulaže u infrastrukturu svojih otoka. Naravno, za sve te investicije potrebna su značajna financijska sredstva, a najviše novaca za razvojne projekte i dalje nam stoji na raspolaganju iz europskih fondova. To je novac koji treba opravdati dobrim i kvalitetnim projektima, a upravo nam se otvara velika prilika za nastavak provođenja razvojnih projekata korištenjem sredstava iz Integriranog teritorijalnog programa“, istaknuo je župan Božidar Longin podsjetivši da je Zadarska županija prva u RH donijela izradila i usvojila Teritorijalnu strategiju razvoja otoka, kao dodatak Planu razvoja Zadarske županije 2021. – 2027., kroz koju je definiran strateški okvir ulaganja.

“Značajnu ulogu u pripremi javnog poziva i svih potrebnih strateških dokumenata imala je Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA. Također, zahvaljujemo Vladi RH, Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te ministru Šimi Erliću na iznimno uspješnoj suradnji u realizaciji svih koraka kako bi EU sredstva došla na naše otoke”, naglasio je župan Longin.

Specifične potrebe otoka u području društvene, javne i poslovne infrastrukture, zaštite okoliša, prilagodbe klimatskim promjenama, valorizacije kulturne baštine i usluga, poticanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije - primjeri su projekata čija realizacija je planirana na otocima zahvaljujući sredstvima iz fondova Europske unije, a koje su predlagali predstavnici općina i gradova koji u svom sastavu imaju otoke.

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog Javnog poziva za predodabir su jedinice lokalne i područne samouprave (općine, gradovi i županije), javna poduzeća, trgovačka društva u javnom vlasništvu, vatrogasne organizacije, civilna zaštita, turističke zajednice i javne ustanove. Prihvatljivi prijavitelji ujedno mogu biti i partneri na drugim projektima, a osim prethodno navedenih, partneri mogu biti još regionalni koordinator, organizacije civilnog društva i vjerske zajednice. Dopuštena su najviše tri (3) projektna prijedloga po istom prijavitelju dok broj sudjelovanja u projektima u svojstvu partnera nije ograničen.

Prijava na Javni poziv koji je objavljen na mrežnim stranicama Zadarske županije dostavlja se u elektroničkom obliku na adresu elektroničke pošte: otoci@zadra.hr. Rok za podnošenje prijava je 8. ožujka 2024. godine. 

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije domaćin je konferencije posvećenoj Strategiji Europske unije za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR). Cilj konferencije je učinkovitija provedba projekata Jadransko-jonske euroregije i uvid u nove perspektive za budućnost EUSAIR-a.

Strategija je osmišljena s ciljem rješavanja prekograničnih izazova i suradnje zemalja regije na pitanjima od zajedničkog interesa. U toj političkoj platformi su, uz Hrvatsku, još tri članice Europske unije Grčka, Italija i Slovenija te šest zemalja koje nisu članice - Albanija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i San Marino. Naglasak Strategije je, među ostalim, na unaprijeđenju sustava zaštite kako od poplava tako i od požara, održivom razvoju te zaštiti Jadrana.

Konferenciju, koja je okupila dionike iz Jadransko-jonske regije otvorio je resorni ministar Šime Erlić koji je istaknuo kako ova suradnja rezultirala nizom konkretnih projekata, navevši kao jedan od uspješnih primjera suradnju Hrvatske i Slovenije po pitanju rješavanja sustava poplava kroz strateški projekt FRISCO.  Ministar Erlić je najavio kako je za Strategiju osigurano novih 12 milijuna eura europskog novca.

Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici Zadarske županije i Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.

Događajem se službeno obilježio početak provedbe tri EUSAIR projekta - EUSAIR Facility Point, StEP i SP4EUSAIR, organizirana u okviru provedbe EUSAIR strategije. Projekte sufinancira Europska unija kroz Interreg IPA ADRION program 2021.-2027.

Strategija Europske unije za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR) pokrenuta je 2014. godine, a od lipnja prošle godine njome predsjeda Hrvatska. Tijekom svog predsjedanja kao političke prioritete Hrvatska namjerava istaknuti transformaciju strategije u novim makroregionalnim okolnostima, poticati snažniji doprinos strategije i inicijative procesu proširenja EU-a, dovršetak procesa revizije Strategije, kao i snažnije institucionalno povezivanje u okviru četiri postojeće makroregionalne strategije EU-a.

Završni događaj hrvatskog predsjedanja biti će 9. Godišnji forum EUSAIR-a koji će se održati u svibnju.