Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata podsjetilo je  građane na Svjetski dan bolesnika 11.veljače, blagdan Gospe Lurdske, utemeljenog 1992.g. na prijedlog Pape Ivana Pavla II koji je i sam iskusio bolest  kao i potrebe i osjećaje kao bolesnik. Dan bolesnika ja samo jedan od dana u životu bolesnika, ali važan podsjetnik i putokaz društvu da obrati pažnju na bolesne osobe i njihove potrebe. Ujedno potiče sve ljude da promisle o vlastitim mogućnostima sudjelovanja u brizi za oboljele.

U ovogodišnjoj poslanici  naslovljenoj  "Nije dobro da je čovjek sam !" Papa Franjo se obraća  bolesnicima, njihovim obiteljima, zdravstvenim radnicima i svim ljudima. Papa ukazuje na nedostatak kulture dijaloga u društvu, nedostatak, empatije, humanosti i dobrote, na politike koje ne uspijevaju staviti u središte dostojanstvo ljudske osobe i njezine potrebe. Pored same medicine bolesnicima je potrebna i nježnost ali i socijalna i duhovna uključenost. Zdravstvene usluge nisu dovoljne, potreban je "terapijski  savez između liječnika, bolesnika i članova obitelji." Čovjek kao društveno biće u bolesti i samoći još jače osjeća strah od nemoći, napuštenosti i nepotrebnosti, a ponekad i osjećaj srama i krivice.

Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata podsjeća građane koliko su važni u životu bolesnika kao članovi obitelji, prijatelji, volonteri, zdravstveni radnici koji svojim prisustvom i svojom empatijom mijenjaju život bolesnika. Povjerenstvo poziva građane da svakodnevnim malim gestama pokažu bolesnicima u svom okruženju koliko su im bitni i dragocjeni.

Nikako se ne smije zaboraviti da društvo i zajednica vrijede onoliko koliko poštuje i brine o ranjivim skupinama društva.

Originalnu poslanicu Pape Franje možete pročitati na linku:

https://www.vaticannews.va/hr/papa/news/2024-01/papa-franjo-poruka-svjetski-dan-bolesnika-2024.html

U Medviđi je obilježena tužna obljetnica sjećanja na nevine žrtve Domovinskog rata. Prije 31 godinu Medviđa je zavijena u crno. 9. veljače 1993. godine, u zaseoku Erstići mučki je ubijeno devet nedužnih civila Hrvata, a teško ranjena žena kasnije je u izbjeglištvu poginula od granate.

Zločin srpskih odmetnika nad nedužnim stanovništvom Medviđe uslijedio je kao odmazda za pothvat Hrvatske vojske i policije u VRO Maslenica. Najmlađa žrtva je imala 18 godina, a najstarija 88 godina. Tijekom okupacije Medviđe ubijeno je još devet hrvatskih civila.

Kod spomen-obilježja u dvorištu župne crkve Prikazanja BDM počast su odale obitelji ubijenih, izaslanstvo županijske Udruge hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, državni tajnik u ministartvu branitelja Špiro Janović, gradonačelnik Grada Benkovca Tomislav Bulić, županijski pročelnik Josip Vidov te brojna druga izaslanstva.

“Ovo je mjesto malo, ali je drago svim Hrvatima upravo zbog žrtve civila, mještana Erstića, koja se nikada neće zaboraviti. Svjesni smo da koliko je god Maslenica bila briljantna pobjeda Hrvatske vojske, iza nje uslijedio period krvavih borbi, odmazda i osveta za izgubljene teritorije.

Bilo je to doba osvete, najnižih strasti, pljačke i terora nad civilima diljem Dalmatinske zagore”, rekao je Špiro Janović, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja, poručivši kako su si četnici i pobunjenici dali pravo da svoj bijes iskaljuju na nevinim civilima, djeci, starima i nemoćnima.

“Oni koje je Hrvatska vojska oslobodila okupacije i ugnjetavanja, najteže su stradali i zato izražavao veliko žaljenje zbog činjenice da počinioci ovih ubojstava još uvijek nisu pred zakonom odgovarali. No, veliku ulogu u tome ima ne suradljivost Republike Srbije i izostanak želje da se napokon procesuiraju zločini.

Mi se ipak, kao ljudi i predstavnici vlasti nadamo da je pravda ipak prisutna i da ovi zločini neće ostati nekažnjenima. Zbog toga održavamo živim sjećanje na poginule civile u Medviđi i nikada nećemo zaboraviti njihovu žrtvu” poručio je Janović, dodavši kako plašt zaborava nikada neće pasti nad žrtvu civila u Medviđi.

Odavanju počasti  prethodile su molitve odrješenja u zaseoku Erstići ispred kuća ubijenih.

Odlični gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su i početkom 2024. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana siječnja u Zadarskoj županiji evidentirano je gotovo 62 tisuće zaposlenih (61.783), što je povećanje od oko tri tisuće (4,68 posto) u odnosu na godinu ranije.

Odlične brojke u siječnju nadovezuju se na cijelu prethodnu godinu u kojoj je kontinuirano bilježeno povećanje broja zaposlenih, ali i značajan pad broja nezaposlenih stanovnika. Trend rasta potvrđen je i novom indeksacijom razvijenosti prema kojoj je Zadarska županija među pet najrazvijenijih u Hrvatskoj. 

„Vesele nas pozitivni gospodarski pokazatelji u našoj županiji, rast izvoza, prosječnih plaća i ukupnog gospodarskog proizvoda. Svakako da je to velika zasluga naših gospodarstvenika koji su u proteklom razdoblju ostvarili značajan iskorak, pokazavši u velikoj mjeri inovativnost i tržišnu konkurentnost. Svi pokazatelji ukazuju da će 2024. godina biti još bolja. Da bismo zadržali trend rasta gospodarstva potrebno je održati investicijsku aktivnost te ćemo nastaviti s mjerama potpora za poduzetništvo“, poručio je župan Božidar Longin te najavio da će se na županijskoj razini nastaviti s potporama gospodarskom sektoru.

„Zadarska županija kao koordinator razvoja na svom području kontinuirano nastoji stvoriti uvjete za dodatno snaženje gospodarstva te brojnim mjerama poticaja pomažemo malim i srednjim poduzetnicima da posluju što uspješnije. Dodatni optimizam temeljimo i na brojnim aktivnostima koje se trenutno provode, a očekujemo i početak niza novih projekata prvenstveno financiranih iz EU fondova kojima nastojimo unaprijediti kvalitetu života naših građana“, istaknuo je župan.

Ako zaposlenost promatramo po gradovima i općinama, više od 70 posto radnog stanovništva raspoređeno je u tri najveća grada - Zadru, Biogradu i Benkovcu. Od ukupnog broja zaposlenih u listopadu, njih 38.141 (61,73 posto) radi u sjedištu županije, gradu Zadru. Slijede gradovi Biograd (3.315), Benkovac (3.128), Pag (1.282) i Nin (1.136) te općine Poličnik (1.113), Pakoštane (1.105), Sukošan (1.056), Preko (952) i grad Obrovac sa 857 zaposlenih osoba.

Svi navedeni podaci ukazuju na činjenicu da je broj zaposlenih u Zadarskoj županiji tijekom posljednjih godina značajno porastao. Primjerice, u odnosu na 2014. godinu taj se broj povećao za više od 16 tisuća (35 posto), od čega je samo u posljednje dvije godine zabilježen rast od pet tisuća. Pozitivan trend zabilježen je i na nacionalnoj razini pa je u RH na dan 31. siječnja 2024. godine broj zaposlenih bio veći nego godinu ranije za 42.377 (2,64 posto).

STEM tjedan pod sloganom Let's STEM together, održat će se od 12.-16. veljače 2024. godine u vremenu od 9:00 do 18:00 sati u novootvorenom Odjelu za mlade Gradske knjižnice Zadar, Ulica Stjepana Radića 11B, Zadar.

Prvi dan STEM tjedna, 12.02.2024. u 10:00 sati, održat će se uvodna konferencija za medije s ciljem predstavljanja aktivnosti STEM tjedna, a drugi dan, 13.2.2024. u 13:00 sati, bit će organizirana panel rasprava na temu Aktivnog građanstva, u kojoj će sudjelovati učitelji osnovnih škola i stručnjak sa Sveučilišta u Zadru te će, u sklopu panela, predstaviti i priručnik Aktivnog građanstva kojeg su zajednički izradili.

Na STEM tjednu učitelji i drugi odgojno-obrazovni radnici razmjenjivat će iskustva s ciljem poboljšanja kvalitete života cjelokupne zajednice, promicanjem vrijednosti poput jednakosti, tolerancije i pravde.

Tijekom događanja održat će se više od 30 tematskih radionica (kreativna matematika, mali kemičari, lego kockice i robotika, mala škola astronomije, istražimo Jadransko more i mnoge druge) za jačanje znanja, vještina i kompetencija te popularizaciju znanosti i STEM područja i aktivnog građanstva te 15-tak prezentacija.

Ovim putem vas pozivamo da pozovete svoje učenike, djecu, prijatelje ili poznanike da nam se pridruže na nekoj od radionica ili prezentacija.

Eng. kovanica STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics) skraćenica je koja obuhvaća sljedeća područja: znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku.

Projekt STEM County se financira u okviru programa „Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva" koji čini dio Financijskih mehanizama Europskog gospodarskog prostora i kraljevine Norveške, a provodi se u razdoblju od 15. srpnja 2022. do 14. travnja 2024. godine.

Više informacija o financijskom mehanizmu: https://eeagrants.hr

Više informacija o programu: https://eeagrants.hr/programi/lokalni-razvoj-i-smanjenje-siromastva/

Danas su mjestu Dinjiška na Pagu svečano otvoreni radovi na rekonstrukciji vodovoda čime će se stanovnicima južnog dijela otoka Paga omogućiti neometana opskrba vodom.
Vrijednost radova je 5,6 milijuna eura, a trebali bi završiti u roku od 12 mjeseci.  Rekonstrukcijom gotovo 8 kilometara vodovodne mreže koja je izgrađena 80-ih godina prošlog stoljeća riješit će se problemi vodoopskrbe južnog dijela otoka Paga.

“Uz podršku Ministarstva gospodarstva i Hrvatskih voda, uz 80 postotno bespovratno financiranje i 20 postotno financiranje komunalca, otpočinjemo projekt čija je najvažnija značajka gradu Pagu i stanovništvu južnog dijela otoka osigurati sigurnu, kvalitetnu i dostatnu količinu vode. Imamo značajne količine gubitaka, koje će po završetku ovog projekta biti potpuno anulirane” rekao je ma otvaranju radova direktor Komunalnog društva Pag  Ivan Bašić.

Naime zbog nedovoljnog tlaka u cjevovodima, puknuća starih cijevi stanovnici južnog dijela otoka Paga često su ostajali bez vode.

Gradonačelnik Paga Ante Fabijanić naglasio je kako se godinama, u kontinuitetu prema južnom dijelu otoka razvija vodokomunalna infrastruktura te kako postoje svi preduvijeti da se ovaj projekt uspješno završi.

Inače, kako je rekao zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović, Hrvatske vode trenutačno rade na ukupno 165 milijuna eura vrijednim projektima obnove i izgradnje vodovodne mreže u Zadarskoj županiji, koji su najvećim dijelom, kao i ovaj projekt na Pagu financirani europskim novcem.

Na svečanosti otvaranja radova na Pagu bio je nazočan i župan Zadarske županije Božidar Longin je rekao:
“Voda je svima neophodna, od nje sve počinje, a otok Pag se, posebice ljeti, nalazi pod velikim opterećenjem. Broj stanovnika se ljeti barem udeseterostruči, što znači da je ovo projekt od životne važnosti za Pažane i njihov turizam”.

Zadarska županija u 2023. godini nastavila je s provođenjem niza socijalno-demograskih mjera, od kojih su posebno značajna sredstva osigurane za isplatu novčane pomoći za novorođenčad te sufinanciranje smještaja starijih i nemoćnih osoba u privatnim domovima na području Zadarske županije.

Samo za te dvije mjere isplaćeno je gotovo milijun eura, a uz to se i dalje značajna sredstva ulažu u širenje socijalnih usluga u zajednici poput projekata pomoći u kući starijim osobama, dodatne zdravstvene zaštite štićenika domova za starije i nemoćne, za dodatne usluge koje se provode u Centru Mocire, DV Latica te za niz drugih aktivnosti. Sve te aktivnosti nastavit će se i kroz 2024. godinu za što su osigurana sredstva u županijskom proračunu.

Za djecu rođenu u 2023. godini podneseno 1420 zahtjeva

U 2023. godini Zadarska županija nastavila je s mjerom novčane pomoći za novorođenu djecu. Novčana pomoć za prvo i drugo novorođeno ili posvojeno dijete iznosila je 135 eura, a za treće i svako sljedeće dijete 675 eura. Isplaćivala se temeljem zahtjeva koje su podnosili prilikom prijave djeteta u matičnom uredu ili predajom zahtjeva Upravnom odjelu za hrvatske branitelje, udruge, demografije i socijalnu politiku. Ukupno je za djecu rođenu u 2023. godini podneseno 1420 zahtjeva za 1447 djece i isplaćeno je nešto više od 357 tisuća eura. Za prvo dijete podneseno je 618 zahtjeva, drugo dijete - 490, treće dijete - 205, četvrto dijete - 61, peto dijete - 13, šesto dijete - 2, sedmo dijete - 1, deveto dijete - 1, deseto dijete - 1, jedanaesto dijete - 1 zahtjev dok je za blizance zaprimljeno 27 zahtjeva.

Najviše rođene djece u 2023. godini, prema podacima kojima raspolaže Zadarska županija bilježe sljedeći gradovi i općine: Zadar - 644, Benkovac - 85, Sv. Filip i Jakov - 59, Poličnik - 50, Pakoštane - 49, Biograd na Moru - 48, Sukošan - 44, Bibinje - 41, Posedarje – 38 i Vir – 31 novorođeno dijete.

Više od 500 korisnika koristi mjeru sufinanciranja smještaja u privatnim domovima

Zadarska županija nastavila je ulagati u širenje socijalnih usluga u zajednici te je u 2023. godini povećan iznos za sufinanciranje smještaja starijim i nemoćnim osobama u privatnom smještaju na području Zadarske županije na 110,00 eura mjesečno. Ovaj program provodi se od 2018. godine, a Zadarska županija prva je u Hrvatskoj pokrenula tu mjeru. U 2023. godini za ovu namjenu u proračunu je osigurano 583.981,00 eura, ali su zbog povećanog broja zahtjeva planirana sredstva uvećana rebalansom te je ukupno isplaćeno 617.154,87 eura.

Tijekom zadnjih šest mjeseci 2023. godine, mjesečni broj zahtjeva za osobe koji su ostvarili navedeno pravo kretao se između 500 i 520 korisnika. Trenutno je 26 privatnih domova na području Zadarske županije.

Županijski proračun ima značajnu socijalno-demografsku komponentu

Svakako da nam je, uz razvoj gospodarstva, iznimno važno podizanje kvalitete života naših stanovnika, a posebice briga o mladim obiteljima i stanovnicima treće životne dobi, poručuje župan Božidar Longin.

„Baš zato županijski proračun ima i značajnu socijalno-demografsku komponentu u iznosu od 5,9 milijuna eura koja će biti raspoređena za izgradnju Hospicija na Babindubu, za pomoći ustanovama u zdravstvu, za sufinanciranje smještaja starijih osoba u privatnim domovima, za provođenje projekata pomoćnika u nastavi kojima će se povećati iznos satnice, za besplatan prijevoz učenika srednjih škola, za naknade za novorođenčad, za donacije udrugama te za opremanje odjela za dementne osobe u zadarskom Domu za starije i nemoćne“, kaže župan i dodaje da su u proračunu za 2024. godinu osigurana sredstva i za paket mjera kojima će se stimulirati deficitarna zanimanja, prvenstveno zdravstvene djelatnike.

„Veseli nas činjenica da je u proteklih nekoliko godina na području Zadarske županije izgrađeno ili dograđeno više od 50 dječjih vrtića, za što su naši gradovi i općine dobili sredstva iz nacionalnih i europskih fondova, a kroz NPOO izgradit ćemo i dograditi najmanje desetak školskih objekata u županiji. Kad smo kod naših umirovljenika, Općina sv. Filip i Jakov dobila je sredstva za izgradnju novog Doma za starije i nemoćne kapaciteta 98 korisnika, a vjerujem da će se uspješno pronaći sredstva za još dva doma za koje je pripremljena projektna dokumentacija, u Poličniku i Preku. Sinergija je ključ svih naših uspjeha i zato je jako važan nastavak naše uspješne suradnje s Vladom RH za provođenje svih projekata koje smo planirali“, zaključuje župan Longin.

Na temelju zamolbe Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH za pravnu pomoć glede koordinacije javne rasprave i članka 38.a stavaka 1., 4. i 8. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine broj 80/13., 15/18., 14/19. i 127/19.) Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije objavljuje

O B A V I J E S T
o javnoj raspravi

od 9. veljače do 11. ožujka 2024. godine stavlja se na javni uvid

Studija Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu za zahvat
Sunčane elektranae Stankovci 1 i Stankovci 2, Općina Stankovci, Zadarska županija

Studija će od 9. veljače do 11. ožujka 2024. godine, u uredovno vrijeme, biti izložena u prostorijama Općine Stankovci (Stankovci, Stankovci 230).

Javno izlaganje Studije održat će se 28. veljače 2024. godine u 12.00 sati u Općinskoj vijećnici Općine Stankovci, Stankovci, Stankovci 230.

Pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe u svezi Studije mogu se dati na mjestu javnog uvida ili dostaviti poštom na adrese: Općina Stankovci, 23422 Stankovci, Stankovci 230, i Zadarska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, 23000 Zadar, Božidara Petranovića 8, najkasnije posljednjeg dana javnog uvida.

Današnji dan u povijesti stvaranja samostalne Hrvatske ostao je zapamćen po pogibiji 23 branitelja iz Slavonskog Broda i okolice ,  pripadnika 3. bojne 3. gardijske brigade „Kune“.

Na mjestu  stradanja u Kašiću obilježena je 31. obljetnica njihove  pogibije.
Sa zahvalnošću i poštovanjem prema danim životima za samostalnu Hrvatsku, članovi Udruge veterana 3. gardijske brigade „Kune“ zajedno sa sudionicima VRO Maslenica., predstavnicima ratnih postrojbi, izaslanstvom Zadarske županije koje je predvodio župan Božidar Longin te brojnih braniteljskih udruga, položili su vijence i upalili svijeće.

“Teško je stajati na mjestu na kojem su poginuli naši slavonci, ovo su dani kada naviru sjećanja,  kada im se na poseban način molitvom i šutnjom trebamo pokloniti. Operacija Maslenica na području Zadarske županije  slavi se u rangu najvećih blagdana jer ona nam je nagovjestila mir i slobodu. Na žalost, puno je bilo žrtava, baš zato svakoga od njih treba se sjećati i odavati mu počast. Tada će oni vječno živjeti. I kada vidite ovakav spomenik na kojem piše da je ratnik pao, duboko se pokonite. Hvala posebno djeci iz Slavonskog broda koji su s nama ovdje i koji čuvaju uspomenu na sve poginule.”, rekao je uoči polaganja vijenaca župan Božidar Longin.

Odavanju počasti u Kašiću prethodilo je i polaganje vijenaca u Islamu Latinskom odakle je krenuo  polumaraton za poginule branitelje do Novigrada.
 U Kašiću i Islamu Latinskom danas su bili i osnovnoškolci  iz Slavonskog Broda koji su sudjelovali u program komemoracije.
Krajem siječnja 1993. godine, zbog alarmantne situacije koja je nastupila neposredno nakon akcije „Maslenica“, hrvatski jug našao se u teškom položaju. U zadarsko zaleđe hitno su prebačene dvije bojne 3. gardijske brigade „Kune“ iz Osijeka i Slavonskog Broda. Treća bojna iz Slavonskog Broda, poznata pod nazivom „Kobre“, bila je nositelj borbenih zadataka. Dva dana poslije njihova dolaska srpske snage napale su selo Kašić i treća slavonskobrodska bojna uletjela je u zasjedu. U borbama, koje su trajale 1. i 2. veljače, poginula su sveukupno 32 pripadnika 3. gardijske brigade, a najviše ih je bilo iz Slavonskog Broda.
U čast poginulim Slavoncima u Kašiću je podignut spomenik simbolično napravljen od dalmatinskog kamena i slavonskog hrasta. Na njemu je uklesan tekst: 3. gardijska brigada „Kune“, Hrvatska Vas zaboraviti neće. Neka im je vječna slava i hvala!