Međunarodni znanstveni skup pod imenom Bijela Hrvatska – Između povijesti i legende svečano je otvoren u Multimedijalnoj dvorani Kneževe palače. Dvodnevni skup se održava 15. i 16. studenoga u organizaciji Narodnog muzeja Zadar i Povijesnog muzeja grada Krakova. Skup je posvećen Bijeloj Hrvatskoj, temi o kojoj znanstvena zajednica još uvijek nema jedinstveno mišljenje.

„Poljaci i Hrvati prijateljski su narod, a Krakov i Zadar vezuje i činjenica da je na raki sv. Šimuna u crkvi koja nosi ime tog sveca, između ostalih prikazana i poljska kraljica Jadviga najmlađa kći Elizabete Kotromanić, a čiji je grob upravo u Krakovu na Vavelu. Krakov je grad legendi, kažu, a jedna od zadarskih legendi govori upravo o dolasku tijela sv. Šimuna u naš grad. Na tankoj žici između povijesti i legende kroz svoja izlaganja znanstvenici će na ovom skupu pokušati ponuditi neka nova razmišljanja i spoznaje u Bijeloj Hrvatskoj“, istaknuo je tom prigodom zamjenik župana Zadarske županije Šime Mršić.

Bijela Hrvatska prostor je koji se kao pojam javlja u djelima mnogih istraživača. Polovicom 10. stoljeća spominje ga u svom tekstu De administrando imperio Konstantin VII. Porfirogenet, a nakon njega mnogi autori barataju istim pojmom pridružujući mu različiti geografski položaj. „Ono što nas osobito veseli vezano za pojam Bijele Hrvatske jest otvaranje više novih linija suradnje utemeljene na povezanosti ove naše, nazovimo ju, jadranske Hrvatske i one Bijele. Zadarska županija imala je određene razgovore s ukrajinskom Lavovskom oblasti koja je također na području Bijele Hrvatske, a ovaj znanstveni skup naš Muzej organizira u suradnji s Povijesnim muzejom grada Krakova. Više je no hvale vrijedno kada povijest, koja je u ovom slučaju vjerojatno i zajednička, biva temeljem suradnje i stvaranja novih prijateljstava“, dodao je Mršić.

Prisutnima su se obratili ravnateljica Narodnog muzeja Zadar Renata Peroš, ravnatelj Povijesnog muzeja grada Krakova Michal Niezabitowski, prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Zadru Nedjeljka Balić Nižić i lingvistica i povjesničarka Vesna Jakić Cestarić koja je iznijela svoje dojmove o boravku u Poljskoj davnih 70-ih godina. Izlaganja su održali prof. Emeritus Vladimir P. Gross, Mgr. Michal Niezabitowski, dr. sc. Slaven Kale, dr. sc. Lidija Bajuk i drugi znanstvenici.