Dio je to tematskih rasprava u sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe tijekom kojeg građanke i građani u svim državama članicama EU-a imaju priliku iznijeti ideje i prijedloge za reformu europskog bloka.

U prvom dijelu panela govorilo se o načinu funkcioniranje Konferencije o budućnosti Europe pa je tako zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak podsjetila na četiri glavna stupa ovog procesa: višejezičnu digitalnu platformu s prijedlozima, idejama i doprinosima javnosti; aktivnosti i događanja uživo i online; europske panele građana te plenarnu skupština Konferencije. „Dobro je što se sve više mladih uključuje. Oni su ti koji ovom Konferencijom kreiraju budućnost kakvu žele“, rekla je Glavak. O iskustvu sudjelovanja na jednom od europskih građanskih panela koji se bavi klimatskim promjenama, okolišem i zdravljem govorila je Mateja Lisak, a o važnosti angažmana mladih Lara Jurković, učenica Ekonomsko-birotehničke škole Zadar koja je dio programa Škola ambasador Europskog parlamenta.

U drugom dijelu panela glavna su tema bili izazovi u području Mediterana, od migracijskih tokova preko klimatskih promjena. O tome su raspravljali prorektor sveučilišta u Zadru Josip Faričić te predstavnica nevladine organizacije Are You Syrious Karolina Rugle. Kad je riječ o migracijama, Rugle je istaknula kako je trenutačno aktualno više ruta čiji su ciljevi Kanarsko otočje, Italija te Grčka. Ustvrdila je da nevladine organizacije često svojim angažmanom nastoje ispuniti rupe u rješenjima koje ne postoje za pitanje migracija. Prorektor Faričić upozorio je pak kako je Mediteran izloženiji klimatskim promjenama od ostalih prostora jer je relativno zatvoreni sustav. Zaključio je kako u takvim okolnostima valja djelovati preventivno i sustavno, a ne se oslanjati samo na vatrogasne mjere.

Videoporukom okupljenima su se obratili potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica te predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković. „Odazvavši se ovom pozivu odlučili ste napraviti važan prvi korak: izravno doprinijeti budućnosti Europe i naravno Hrvatske“, kazala je potpredsjednica Šuica dodavši da ja Konferencija o budućnosti Europe zamišljena kao odgovor na potrebu za većim uključivanjem građana. Zastupnik Hajduković rekao je da se građane prvi put izravno pita što očekuju od Europske unije, kako vide njezin razvoj i rast i što žele od nje dobiti kao dodanu vrijednost. „Želi se čuti kakva je vizija građana i što političari koje su oni birali u europski i hrvatski parlament mogu učiniti da ta vizija postane stvarnost“, zaključio je Hajduković.

U uvodnim govorima koje su održali zadarski gradonačelnik Branko Dukić,  župan Zadarske županije  Božidar Longin te rektorica zadarskog sveučilišta Dijana Vican istaknuto je kako je zainteresiranost mladih za politiku na niskim razinama te da je upravo u tom kontekstu Konferencija dobra prilika za njihovo informiranje i uključivanje u proces donošenja odluka. Rečeno je i kako zemlje koje okružuju Sredozemno more dijele zajedničke izazove, ali i da je Europa prostor koji s razumijevanjem prihvaća različitosti.

„Mediteran jest dio Europe, no činjenica da njegov južni dio nije Europa čini ga posebnim. Govoriti o budućnosti Europe bez razgovora upravo o Mediteranu mislim da nije moguće. Osobito u kontekstu migranata, kako onih ekonomskih, tako i onih klimatskih kojih će biti sve više s obzirom na činjenicu globalnog zatopljenja. Također, i u kontekstu Mediterana kao točke na prometnim putevima prema Istoku, osobito na morskom Putu svile na kojem je baš Zadar našao svoje mjesto. Stoga pohvaljujem inicijativu Europske komisije koja je organizirala ove panel rasprave, osobito zbog uključivanja građana“, - rekao je uz ostalo župan Božidar Longin.

Panel o mladima i budućnosti Mediterana rada održan je u partnerstvu Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Sveučilišta u Zadru, Hrvatskog sabora, Hrvatske zajednice županija, te Zadarske županije..

Snimku rasprave možete pogledati na YouTube kanalu Europskog parlamenta u Hrvatskoj.