U petak je u Zadru u organizaciji Slobodne Dalmacije, portala Zadarski.hr i Hanza medije održana panel rasprava „Gospodarenje otpadom i otpad kao energija” čiji su sudionici naznačili sve trenutne probleme s kojima se Hrvatska susreće u zbrinjavanju otpada, ali i moguća tehnološka i organizacijska rješenja. Loša zakonska regulativa, inertnost države i izostanak jasne nacionalne strategije, ali i još uvijek i nedovoljno razvijena svijest građana o važnosti odvojenog prikupljanja otpada, samo su neki od problema s kojima se susreće cijela Hrvatska, a pogotovo Dalmacija. Sudionike panela pozdravili su zamjenik župana Šime Vicković, gradonačelnik grada Zadra Branko Dukić i direktor Slobodne Dalmacije Vinko Ursić Glavanović.

„Često se spominje da se lokalni izbori gube ili dobivaju na poskupljenju zbrinjavanju komunalnog otpada. Istina je da kružno gospodarstvo košta, ali, budite uvjereni, ne više od odlaganja otpada iznad Dikla. Sve je ovo pitanje struke, a što se lokalne samouprave tiče – naš posao nije samo čist grad, jer moramo stvoriti održiv model zbrinjavanja otpada, a ne ga nekontrolirano bacati. Tu alternative nema“, izjavio je zadarski gradonačelnik Branko Dukić.

I zamjenik župana Šime Vicković uvjeren je da treba pronaći način i otpad iskoristiti za proizvodnju energije. Vicković je rekao da je Zadarska županija u hrvatskom vrhu po razvijenosti obnovljivih izvora energije po ugrađenim solarnim panelima i vjetroelektranama, a naveo je i primjer bioenergane u Benkovcu.

„Suvremeni čovjek proizvodi jako veliku količinu otpada, i to vrlo raznolikog, a njegovo zbrinjavanje globalni je problem.

Također, porast stanovništva stvara potrebu za dodatnom proizvodnjom energije, a svakako na to utječu i klimatske promjene.

Kako je odlaganje neobrađenog otpada postala neprihvatljiva opcija za zbrinjavanje komunalnog otpada, potrebno je pronaći način da se on iskoristi. I stoga upravo otpad postaje neka vrsta kontinuiranog izvora energije.

Vodeća smo županija u Hrvatskoj u proizvodnji obnovljivih izvora energije, u najvećoj mjeri putem solarnih i vjetroelektrana. Uz to svakako treba istaknuti da na našem području imamo i energanu na biomasu u Benkovcu, koja je dobar primjer kako otpad, u ovom slučaju onaj biološki, može poslužiti za stvaranje energije.

Korištenjem otpada za proizvodnju energije smanjuje se njegov volumen i količina što znači dvostruku korist“- istaknuo je Šime Vicković.

U panel raspravi sudjelovali su direktor tvrtke „Eko“ Dino Perović, direktor zadarske Čistoće John Ivan Krstičević, direktor šibenskog CGO Bikarac, viši savjetnik u Upravnom odjelu za zaštitu okoliša, komunalne poslove, infrastrukturu i investicije Splitsko-dalmatinske županije Mladen Perišić i Nejc Lahne iz slovenske tvrtke EON Energy Solution.

„CGO Biljane Donje je regionalni centar s 46 hektara površine i kapacitetom od 75.000 tona kojemu će gravitirati i 50 posto stanovništva Ličko-senjske županije. Pretovarne stanice su izgrađene u Gračacu, Biogradu i Pagu, a ona u Gospiću će se graditi iz nacionalnih sredstava. Radi se o investiciji od 368 milijuna kuna plus PDV, te 10 posto nepredviđenih radova, ali konačni iznos troškova izgradnje znat ćemo kada budu potrošena europska sredstva. Nadam se da ćemo s radom započeti 1. siječnja, ali već sada je jasno da nam je najveći problem to što država nije stvorila okvir za plasman goriva iz otpada, što znači da nismo „zatvorili krug” u zbrinjavanju otpada. Nama je uzor bilo Celje, gdje su izgradili energanu jer imaju toplovode i infrastrukturu za grijanje kuća i stanova, čime su zatvorili ciklus zbrinjavanja otpada. Kod nas su rađeni elaborati koji su pokazali da bi bilo dobro između Zadra i Šibenika izgraditi energanu, idealno bi bilo kroz javnoprivatno partnerstvo, pa dio struje „vratiti” u HEP-ovu mrežu, a preostali dio iskoristiti za grijanje plastenika“, kazao je Dino Perović, direktor zadarske tvrtke „EKO” koja vodi projekt CGO-a Biljane Donje, po čijoj procjeni će se za dovoz u Biljane Donje plaćati od 160 do 200 eura po toni otpada.

Otvorenje CGO Biljane Donje jedva čeka i John Krstičević, direktor zadarske „Čistoće” pred kojim je i konačno zatvaranje deponija iznad Dikla. On se nada do kraja godine, a onda bi sljedeće godine, kad započne s radom CGO Biljane Donje, započela i sanacija dugogodišnjeg zadarskog deponija.